Osnovne karakteristike poljoprivrede CG

2. Osnovne karakteristike poljoprivrede CG • Crna Gora: • površina – 13.812 km2, • populacija – 630.000 stanovnika • gustina naseljenosti - 45 stanovnika/km2 • Zemljišni resursi: • 518.000 ha ukupnih polj. površina, ili 0,82 ha po stanovniku • 190.000 ha obradivih površina, ili 0,30 ha po stanovniku • Poljoprivreda je veoma raznovrsna– od gajenja maslina i citrusa u primorju preko gajenja ranog povrća i duvana u centralnom dijelu pa do ekstenzivnog ovčarstva u sjevernom dijelu • Crna Gora je neto uvoznik hrane

3. Osnovne karakteristike poljoprivrede CG • Ekonomski značaj – visoko učešće u BDP (primarna polj. 11%), zajedno sa prerađivačkom industrijom >20%, • Poljoprivreda je radno intenzivna, igra ulogu važnog socijalnog stabilizatora – više od 60.000 seoskih domaćinstava dijelom ili u potpunosti obezbjeđuje prihod u poljoprivredi, • Strukturne karakteristike: dominiraju mala porodična gazdinstva, prosječna vel. 5 ha, niska produktivnost, • Nizak nivo upotrebe hemikalija (mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja) - preko 10 puta manje nego u EU, • Poljoprivreda je najvažnija aktivnost seoskog stanovništva.

4. Osnovne karakteristike poljoprivrede CrneGore UČEŠĆE SEKTORA U UKUPNOJ VRIJEDNOSTI POLJOPRIVREDE

5. Osnovne karakteristike ribarskog sektora CG • Učešće ribarskog sektora u GDP poljoprivrede 3%, • Broj stalno zaposlenih 638, • Marikultura – 36 zaposlenih, 250 t proizvodnja, • Proizvodnjapastrmke: 21 ribnjak, 133 zaposlenih,godišnji obim proizvodnje 450 t, • Prerađivački kapaciteti – 109 zaposlenih, 1200 t godišnjiobimprerade, • Resursi u morskom ribarstvu: • demersalne vrste 24.000 t - mogući godišnji izlov 600 t • pelagične vrste od 30.000 – 130.000 t –mogući godišnji izlov 9.000 t

6. Reformske aktivnosti u sektoru poljoprivrede • Donošenje nove zakonske regulative, • Implementacija strateških dokumenata, • Aktivnosti iprojekti jačanja institucija i administrativnih kapaciteta, • Međunarodni integracioni procesi: • CEFTA • EU integracije • Pristupanje STO • Učlanjivanje u međunarodne organizacije

7. Reforme u poljoprivredi – zakonodavstvo Donijeti su novi zakoni: • Zakon o zdravstvenoj zaštiti bilja (2006), • Zakon o sjemenu poljoprivrednog bilja (2006), • Zakon o sadnom materijalu (2006), • Izmjene i dopune Zakona o veterini (2007), • Zakon o vinu (2007), • Zakon o sredstvima za ishranu bilja (2007), • Zakon o zaštiti biljnih sorti (2007), • Zakon o identifikaciji i registraciji životinja (2007), • Zakon o bezbjednosti hrane (2007), • Zakon o slatkovodnom ribarstvu (2007) , • Zakon o reproduktivnommaterijalušumskog drveća (2007), • Zakon o dobrobiti životinja (2008) • Zakon o GMO (2008)

8. Reforme u poljoprivredi – zakonodavstvo U parlamentarnoj proceduri: • Zakon o sredstvima za zaštitu bilja, • Zakon o duvanu, U pripremi je nacrt: • Zakona o morskom ribarstvu, • Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, Najvažniji principi u reformi zakonodavstva: • Da novi zakoni budu podsticajan pravni okvir za dalji razvoj poljoprivrede, • Da su zakonska rješenja realno primjenjiva u praksi • Da su zakoni uklađeni sa pravnim poretkom EU i principima STO

9. Reforme u poljoprivredi – implementacija strateških dokumenata Usvojene su i implementiraju se strategije: • CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA - Strategija proizvodnjehraneirazvoja ruralnihpodručja

10. Reforme u poljoprivredi – implementacija strateških dokumenata 2. STRATEGIJA RAZVOJA RIBARSTVA CRNE GORE I JAČANJE KAPACITETA ZA IMPLEMENTACIJU ZAJEDNIČKE POLITIKE RIBARSTVA EU

11. CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA - Strategijaproizvodnjehraneirazvojaruralnihpodručja Tri osnovna stuba reformi: • Agrarna politika - postepeno uvođenje instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU; • Pravna regulativa: Usklađivanje domaćih propisa sa Acquis communautaire EU • Institucionalne reforme: Modernizacija i kadrovsko jačanje za efikasnu primjenu nove agrarne politike

13. CRNOGORSKA POLJOPRIVREDA I EVROPSKA UNIJA – Strategijaproizvodnjehraneirazvojaruralnihpodručja • PolazištaStrategije: a) analiza stanja i perspektiva u sektoru; b) međunarodni okvir (EU, STO); • Održivi koncept razvoja: potpuni balans između ekonomskog rasta, zaštite okoline i socijalnog aspekta razvoja; • Multifunkcionalnost poljoprivrede osnovni princip razvojnog koncepta; • Osnovni ciljevi: • Održivo gazdovanje resursima, • Stabilna i prihvatljiva ponuda bezbjedne hrane, • Obezbjeđivanje primjerenog životnog standarda za seosko stanovništvo, • Podizanje konkurentnosti proizvođača hrane.

14. STRATEGIJA RAZVOJA RIBARSTVA CG I JAČANJE KAPACITETA ZA IMPLEMENTACIJU ZAJEDNIČKE POLITIKE RIBARSTVA EU Donosi tri nacionalnaprioriteta: • Poboljšanje zdravstvenih uslova proizvoda ribarstva u skladu sa zahtjevima EU, • Usklađivanja domaće politike ribarstva sa Zajedničkom ribarskom politikom EU (Common Fishery Policy -CFP), • Stvaranje i primjena mehanizama za povoljniji investicioni ambijent u sektoru ribarstva Fokusirana je na najvažnije oblasti: • zaštita i održivo korišćenje resursa; • zaštita dobrobiti potrošača; • rast konkurentnosti i poboljšanje efikasnosti proizvodnje; • razvoj sporazuma o partnerstvu u eksploataciji plave ribe.

15. Reforma agrarne politike

16. Reforma agrarne politike AGROBUDŽET 2008. - 14.750.000 EUR Prelaz sa podrške inputima na direktna plaćanja po hektaru

17. JAČANJE INSTITUCIJA I ADMINISTRATIVNIH KAPACITETA • Programi Ministarstva poljoprivrede: • Reforma veterinarskog sektora (osnovana Uprava za veterinu, privatizovana terenska vet. služba, specijalistička veterinarska laboratorija), • Osnovane su stručne službe u poljoprivredi (Služba za selekciju stoke i Savjetodavna u biljnoj proizvodnji) • Podrška reformi zadružnog pokreta i udruživanja u poljoprivredi • Pokretanje studija poljoprivrede – Ministarstvo za nauku

18. JAČANJE INSTITUCIJA I ADMINISTRATIVNIH KAPACITETA • Domaća sredstva + međunarodna podrška (EAR -CARDS projekti) • Formiranje novih i jačanje postojećih laboratorija: veterinarska, fitosanitarna, za kvalitet mlijeka, zemljište, sjeme, vino, maslinovo ulje i dr.), • Obuka i opremanje inspekcijskih službi, • TAIEX i brojni drugi programi • Obuka administracije, stručnih i naučnih službi, predstavnika poljoprivrede i agroindustrije

19. Međunarodne integracije - CEFTA U 2007. stupio na snagu sporazum CEFTA 2006. • Potpunaliberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima sa BiH, Makedonijom, Srbijom i UNMIK Kosovom; • Sa Albanijom i Hrvatskommeđusobne koncesije za osjetljive proizvode u vidu kvota, i za nekoliko proizvoda sa Moldavijom, • Pogodnosti koje nudi CEFTA 2006: • Tržište od blizu 30 mil. stanovnika, • Mehanizmi zaštite od poremećaja na tržištu, • Zabrana izvoznih subvencija između CEFTA partnera

20. Međunarodne integracije: Svjetska trgovinska organizacija – STO Dosadašnje aktivnosti u pristupanju Crne Gore: • Dostavljen Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu Crne Gore u februaru 2005, • Održano pet sastanaka Radne grupe (multilateralni sastanci): okt. 2005, jul 2006, feb. 2007, jul 2007. i feb. 2008. • Kroz usvajanje novih zakona, usklađena zakonska regulativa, • Izvještaj o Agrobudžetu, prosjek 2004-2006. – osnov za završetak plurilateralnih pregovora o domaćoj podršci poljoprivredi, • Ponuda za robe (bound rates -najviši nivo carinskezaštite koji se kasnije ne može povećavati) priprema se i revidira u tijesnoj saradnji sa EC, • U pripremi nacrt završnog izvještaja (Final draft report), • Očekuje se završetak pregovora u 2008).

21. Članstvo u međunarodnim organizacijama • U 2007. godini, Crna Gora je primljena u članstvo: • FAO(Organizacija UN za poljoprivredu i hranu); • OIV(Međunarodna organizacija za vino i vinovu lozu); • IOOC(Međunarodna organizacija za maslinovo ulje); • OIE (Međunarodna organizacija za zdravlje životinja); • U toku je procedura prijema u: • UPOV (Međunarodna konvencija za zaštitu biljnih sorti).

22. Ciljevi EU integracija • Puna integracija u EU pravni sistem, sa svim pravima i obavezama, • Prevazilaženje strukturnih i razvojnih nedostataka sektora tokom pretpristupnog perioda, • Podizanje apsorpcijskh kapaciteta ukupne poljoprivrede za mogućnosti koje članstvo u EU pruža, • Ulazak u EU bez potresa u sektoru – tzv. ‘’soft lending’’.

23. Prioriteti na EU putu • Implementacija SSP, u ovoj fazi Privremenog sporazuma, koji je stupio na snagu 1. januara 2008. kada su počele da važe najvažnije odredbe u trgovini proizvodima poljoprivrede i ribarstva, • Ispunjavanje obaveza iz Akcionog plana Evropskog partnerstva, • Izrada nacionalnog programa integracija, • Ispunjavanje brojnih obaveza na EU putu za sve učesnike u proizvodnji hrane i za nosioce politike ruralnog razvoja, • Jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta i apsorpcijske moći poljoprivrede.

24. Prioriteti na EU putu • Ispunjavanje obaveza planiranih krozNPI (novizakonii podzakonskipropisi, osnivanje novih i jačanje postojećih institucija, nova zapošljavanja – preko 100 novozaposlenih do 2012) • Pripreme za status kandidata: • izrada neophodnih dokumentacionih osnova (sektorskih analiza) koje će značiti buduće pregovaračke platforme, • jačanje institucija i administrativnih kapaciteta kroz intenziviranje raznih vidova obuke za ispunjavanje sve složenijih zadataka, • jačanje ukupnog poljoprivrednog sektora kroz implementaciju EU standarda, • Informisanje javnosti o obavezama koje nameću EU integracije

25. Aktivnosti na ispunjavanju EU obaveza • Formirana Komisija za EU integracije i 7 radnih grupa: Grupa II: Poljoprivreda i ribarstvo – sa sljedećim zadacima: • Implementacija Privremenog sporazuma, • Preuzimanje pravne tekovine (Acquis communautaire) EU u oblasti poljoprivrede, • Priprema i implementacija Nacionalnog programa integracija (NPI) - tekst o poljoprivredi i ruralnom razvoju, bezbjednosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici i ribarstvu, • NPI - plan prioriteta i zadataka (kratkoročnih 2008-09, i srednjoročnih 2010-12) za usklađivanje zakonodavstva i jačanje institucija - prihvaćen je od strane Vlade i sada je u proceduri javne rasprave

26. EU podrška u pretpristupnom periodu • Glavni instrument podrške je IPA– u 2008kandidovanisljedeći projekti: • Razvoj sistema bezbjednosti hrane, • Podrška uspostavljanju sistema za korišćenje pete komponente IPA – sredstava za Rural development • Kontrola i suzbijanje bolesti životinja u CG (u okviru regionalnog projekta) • TAIEX programi • Twinning programi • Pored IPA podrške, važnu ulogu imaju bilateralni programi i domaći izvori sredstava za jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta u najširem smislu.

27. Obaveze i izazovi A) Uređenje poljoprivrednog tržišta i politika ruralnog razvoja • Poljoprivredna statistika: Popis poljoprivrednih resursa preduslov za ostale aktivnosti na unapređivanju polj. statistike – predviđen u okviru Projekta Svjetske banke za podršku reformi poljoprivrede CG • Administracija za upravljanje troškovima CAP – pripreme za uspostavljanje Agencije za plaćanja (odgovorna za plaćanja u okviru IPARD i iz nacionalnog budžeta),u okviru IPA podrške i dijelom projekta WB, • Uspostavljanje Integrisanog sistema administracije i kontrole –IACS, • Jačanje jedinice za ruralni razvoj koja će imati ulogu Managing authority za politiku ruralnog razvoja, • Izrada Programa ruralnog razvoja – IPA podrška, • Ispunjavanje ostalih obaveza prema planu predviđenom u NPI (politika kvaliteta, registri u poljoprivredi, tržišne informacije, organizacije proizvođača, tržišni standardi i administracija za uređivanje tržišta i dr.).

28. Obaveze i izazovi B) Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika • Uspostavljanje integrisanog sistema bezbjednosti hrane, • Dalje jačanje veterinarskog sektora: nastavakusklađivanja pravne regulative sa Acquis, osposobljavanje vet. inspekcije, opremanje i osposobljavanje osoblja laboratorija, opremanje graničnih prelaza, nastavak rada na uspostavljanju sistema sljedljivosti hrane, implementacija plana monitoringa rezidua, jačanje sistema zdravstvene zaštite i bezbjednosti životinja,neškodljivo uklanjanje otpada životinjskog porijekla i dr.) • Formiranje kompetentnog tijela za implementaciju fitosanitarne politike – koje će da realizuje aktivnosti planirane NPI na bazi uspostavljenog pravnog okvira (donesenih zakona)

29. Osnovni principi u sprovođenju reformi: • Nema gotovih rješenja, niti je moguće prosto kopiranje tuđih iskustava, • Postepenost – 1) dobro razumijevanje i prihvatanje promjene – 2) stvaranje pretpostavki – 3) implementacija i formalizovanje promjena, • Primjeriti buduće administrativne kapacitete veličini CG, njenoj ekonomskoj snazi, a prije svega veličini i značaju poljoprivrede, • Uspostavljati dugoročno održiv sistem podrške razvoju poljoprivrede koji će biti funkcionalan i odgovarati svim zahtjevima (razvoj, integracije)

30. “Gledamo u pravomsmjeru. Svešto moramo da učinimo jeste da nastavimo da se krećemo.”

31. HVALA NA PAŽNJI