1 / 31

Dr. Somogyi Sándor, Emeritus Prof. 24 000 Subotica – Lifka Sándor u. 29 024 542 265

Tre ći krug razgovora u okviru p rojekta: Communication of People’s Representatives with Rural Multiethnic Communities Rukovodilac projekta: Balassa Endre. Dr. Somogyi Sándor, Emeritus Prof. 24 000 Subotica – Lifka Sándor u. 29 024 542 265 Bio-nat-yu@tippnet.rs (1).

erek
Télécharger la présentation

Dr. Somogyi Sándor, Emeritus Prof. 24 000 Subotica – Lifka Sándor u. 29 024 542 265

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Treći krug razgovora u okviru projekta:Communication of People’s Representatives with Rural Multiethnic CommunitiesRukovodilac projekta: Balassa Endre Dr. Somogyi Sándor, Emeritus Prof. 24 000 Subotica – Lifka Sándor u. 29 024 542 265 Bio-nat-yu@tippnet.rs (1)

  2. ZAŠTO JE VAŽNA OVA INICIJATIVA?U ERI KOMUNIKACIJSKOG “BUMMA” NEDOSTAJE DOVOLJNO INTENZIVNA, NA KVALITET ORIJENTISANA KOMUNIKACIJA*Komunikacija je orijentisana na efikasno zataškavanje stvarnih namera i manipulisanje drugih *Ako projekat da doprinos pozitivno orijentisanoj komunikaciji, izmedju Vas, onda će postići svoj cilj*Obaveza opreza ostaje!Mogu i drugi da Vas manipulišu!(2)

  3. IDENTIFIKOVANI PROBLEMI U RANIJEM RAZGOVORU • SOCIJALNI PROBLEMI • POLJOPRIVREDA • ŠKOLOVANJE MLADIH • STATUS LOKALNIH ZAJEDNICA • JEDNAKOST – NEJEDNAKOST RAZVOJNIH ŠANSI • GRADJANSKA AKTIVNOST I INFORMISANOST U RURALNIM PODRUČJIMA • (3)

  4. KRIZA • KRIZA ĆE POJAČATI IDENTIFIKOVANE PROBLEME • ALI, SVAKA KRIZA JE I ŠANSA! • * • KAKO ĆEMO PREBRODITI KRIZU? • SPAŠAVANJEM RADNIH MESTA KOJI PROIZVODE NEDOVOLJNO TRŽIŠNE PROIZVODE? • RAZVIJANJEM NOVIH KVALITETA? • * • Zakonito je da iz svake krize se može izaći: • inovacijama • novim tehnologijama • novim pozicijama na tržištu • (4)

  5. Paul Krugman: Revenge of the Glut, (Osveta prezasićenosti) NYT, 02.03.09 • Strujanje novca u Aziju, (setimo se Azijske krize), pa kinezkog novca u USA (kupovinom državnih papira USA) je prouzrokovao rast potrošnje i proizvodnje. • Sada su svi počeli suludo štedeti i ulazimo u spiralu smanjenja potrošnje i proizvodnje uz zaostajanje kreditnih obaveza primljenih za vreme rasta monetarnog mehura. • U Nemačkoj nije zavladao monetarni mehur, jer su bili proizvodno i izvozni orijentirani i nisu povećavali potrošnju bazirano na lansiranju kredita bez realne procene dugoročne likvidnosti korisnika kredita. (5)

  6. Neizbeživi zadaci(Seneca: Kasna je štednja, kada je imovina na izmaku.) • Zaboraviti vladajući pristup – kako doći do para i kako potrošiti • Treba da uvidimo da su velike pare potrošene, ali ne za stvaranje nove vrednosti, nego u proizvodnjom ne podržano povećanje kvaliteta života • Oni koji su vešto nabavljali kredite i trošili sada su u najdubljim problemima i mogu kriviti tržište • Tržište se ne brani, ne diskutuje, nego nemo škartira • Staviti u prvi plan proizvodnju – stvaranje nove vrednosti i profitno orijentisano ulaganje novca • (6)

  7. HIJERARHIJA DONOŠENJA ODLUKA • POLITIČKE ODLUKE • EKONOMSKE ODLUKE • TEHNIČKE ODLUKE • Operativne svakodnevne odluke Problemi nastaju ako donosilac odluka zaboravi na hijerarhiju: Pri donošenju tehničke odluke koristi generalizaciju – adekvatnu političkom nivou Pri donošenju političke odluke a koristi kriterijume nižih nivoa odlučivanja Odluke treba doneti tamo gde je raspoloživo najviše informacija (7)

  8. ŠKOLOVANJE

  9. PROBLEMI ŠKOLOVANJA (NE SAMO MLADIH) • Zbog dinamike razvoja, čovek je više puta izložen novim zahtevima za znanjem u radnom veku • U školi stečeno znanje zastareva za 5- 6 godina • Radni vek i proces učenja se sve više preklapaju • Mlade frustrira jaz izmedju školskih sadržaja i zahteva života • Zaraženost filozofijom potrošačkog društva: • Izražavamo svoj interes i pravo na potrošnju • Rad i stvaranje novog osećamo prinudom • Šta činiti? • (9)

  10. Neuskladjenost školske mreže i potreba • Vojvodina je jedini deo Srbije sa jednim državnim univerzitetom na 2 miliona stanovnika • Privatni univerziteti manje razvijenih područja nude svoje obrazovne usluge Vojvodini • Dileme koncentracije školovanja u gradove – školske centre ili decentralizacija • Doškolovanje, dokvalifikacija odraslih • Permanentno obrazovanje • Poljoprivredno savetodavstvo i poljoprivrednici • (10)

  11. POLJOPRIVREDA

  12. TENDENCIJE • Globalizacija proizvodnje hrane • Promene u organizovanosti prometa hranom • Razvoj vertikalnih integracija po proizvodima • Zaoštravanje zahteva kvaliteta • Porast zavisnosti poljoprivrede od tržišta • Tranzakcioni troškovi i problemi investiranja podstiče preradjivače da saradjuju sa manjim brojem, bolje opremljenih primarnih proizvodjača • (12)

  13. NEKE VAŽNE DILEME (1) • Da li je poljoprivreda strateška i razvojno –motorna grana privrede? • Strateška – jeste, jer je izvor hrane • Razvojna – nije, zbog sledećih OGRADA: • Socijalna ograda – Svaki čovek ima pravo na hranu • Tržišna ograda – Egzistiranje agrarnih makaza • Razvojno koncepcijska ograda – Poljoprivreda se tretira kao “crna kutija” iz koje se izvlači: jeftina hrana, akumulacija, radna snaga • (13)

  14. NEKE VAŽNE DILEME (2) • Organizovanost, tj. odnos veleposeda; farmerskih gazdinstava; poljoprivrede kao dopunske delatnosti • Menedžment kvaliteta • Nije li tu vreme da se traže sredstva i za: • menedžment kvaliteta okoline i pejsaža, • čuvanje biodiverziteta, • čuvanje podzemnih i površinskih voda. • Odnos usitnjene poljoprivrede i ukrupnjene preradjivačke industrije i prometne sfere • (14)

  15. Neka pitanja od značaja i u Vojvodini • Sitni proizvodjači kako mogu postati partneri u logističkom lancu hrane? • Kakva može biti njihova uloga? • Šta je uloga vlade? • Kakva je naklonost za saradnju? • Da li kanali snabdevanja poljoprivrede i snabdevanja stanovništva hranom mogu biti inkorporirani u strategije razvoja rurala? • Horizontalna, vertikalna integracija, kooperacija, zadrugarstvo • (15)

  16. Problem subvencija • Eksternalije multifunkcionalne poljoprivrede: • Jednak dostup hrani • Uslovi ruralnog života • Zaštite okoline • Ruralu nadoknadjuju subvencijama protuvrednost eksternalija, koje nemaju tržišnu cenu • * • Usitnjenost naših gazdinstava ne udovoljava ekonomiji veličine • Gazdinstva kako –tako rešavaju socijalni problem na selu • Moramo tolerirati, dok ostali sektori ne zaposle viškove radne snage iz ruralnih domaćinstava * (16)

  17. Budućnost mladih u poljoprivredi • Starosna struktura poljoprivrednika je problem u celokupnom razvijenom svetu (Prosečna starost poljoprivrednika u Japanu je 72 godine) • Broj domaćinstava sa mešovitim prihodima se stalno povećava (USA – oko 70 % prihoda farmera je nepoljoprivrednog porekla) • Ne treba se protiviti “poljoprivredi na mesečini” uz zapošljavanje • Zadrugarstvo • – centralizacija nabavno – prodajne funkcije • - razvoj pružanja usluga • (17)

  18. DIVERZIFIKACIJA • Ruralni turizam, ugostiteljstvo, lov, ribolov, seoski dani i druge manifestacije • Proizvodnja lokalnih specijaliteta • Realizacija proizvoda na piacama, sa farmi • Proizvodnja energije za sopstvene potrebe • Proizvodnja energije za tržište samo pri visokoj ceni nafte i zemnog gasa: • - Biodizel, etanol – garantovane cene • - Korišćenje vetra i sunca • mogućnosti ograničeni u Vojvodini • garantovane cene • (18)

  19. „SOCIJALA”(Socijalni problemi i / ili Socijalni kapital?)

  20. Socijalne dileme • Koliki socijalni teret može podnositi naša privreda? • Penzijski sistem da li je održiv? • Demografska kretanja – starenje stanovništva? • Starosna piramida • Socijalno staranje o nezaposlenima • Staračka domaćinstva na selu • Zdravstveno stanje stanovništva i potreba kasnijeg penzionisanja • Nezaposlenost i potreba kasnijeg penzionisanja • (20)

  21. Socijalni kapital • Ulažemo li napore da gradimo društvo sa jakim lokalnim mrežama, civilnim inicijativama (socijalnim kapitalom), ili atomizirano društvo s kojim lakše manipuliše politika? • (21)

  22. STATUS LOKALNIH ZAJEDNICA

  23. DILEME • Stepen centralizovanosti – decentralizovanosti zemlje • Beograd - 49 % zaposlenih Srbije • - samo 30 % nacionalnog dohodka • - 65 -66 % spoljnotrgovinskog deficita • Stepen zavisnosti opština od centralne vlasti • Kako bi se formirala uticajnost centralne vlasti pri većem stepenu razdrobljenosti opština? • Centralizovano ili decentralizovano prikupljanje budžetskih prihoda. • Nivo poreskih opterećenja 45 - 49 %- poželjno bi bilo 30% • Mesne zajednice kao teren civilnih inicijativa • Strateški planovi – Da li su dali neki rezultat? • Urbanistički planovi – na bazi kakvog projektnog zadatka izraditi? • (23)

  24. JEDNAKOST – NEJEDNAKOST RAZVOJNIH ŠANSI

  25. Investicije po glavi stanovnika(2004)

  26. DILEME • Mesne zajednice ne raspolažu imovinom • Da li opštine raspolažu svojom imovinom? • Društveno vlasništvo i imovinsko – pravni problemi • Treba li industrijska zona uz svako naselje? • * • Drugi aspekti jednakosti – nejednakosti: • Infrastruktura društvenog života • Dostupnost zdravstvene infrastrukture • Dostupnost do školskih centara • Uslovi za kulturni život • (27)

  27. GRADJANSKA AKTIVNOST I INFORMISANOST

  28. BARD – švedski sociolog • Ideologija nacionalne države je na zalasku • Nivoi globalizacije: politička, ekonomska, kulturna • * • Poslovne veze - veći kapital od novca • Korišćenje blagodeti informatike: • Netokrate ( Internet+aristokratia) – buduća vlast • Obama • Sergey Bin, Larry Page – vlasnici Google • Konzumtariat (Konzum+proletarijat) (31)

  29. Regionalni razvoj i klasteri • Praksa velikih preduzeća • - koncentrišu se na svoj primarni zadatak a • - sekundarne funkcije organizuju u okviru sistema regionalne mreže svojih dobavljača. • Klasteri povećavaju konkurentnost finalizatora kvalitetom usluga nosioca sekundarnih funkcija: • -smanjenjem transakcionih troškova – nosioca primarnih i sekundarnih zadataka • - smanjenje troškova traženja partnera, • - bržim prepoznavanjem potreba tržišta, • - rastom poverenja izmedju partnera, itd. • (32)

  30. Prednost učesnika klastera zbog iskorišćavanja lokacionih prednosti • Smanjenje transakcionih i transportnih troškova • Brži i tačniji protok informacija • Upoznavanje organizacionih i tehnoloških iskustava • Stalni transfer i zamena znanja • Podržavanje lokalne zajednice, obrazovnih institucija, razvoj infrastrukture i sl. • Brže tržišno prilagodjavanje. • (33)

  31. HVALA NA PAŽNJI !

More Related