140 likes | 263 Vues
The economic experts' meeting, organized by the Confederation of Autonomous Trade Unions of Serbia, focuses on trade union approaches to combat corruption in Serbia. The event, held in Kotor in December 2010, sheds light on the ineffectiveness of current anti-corruption institutions and the pervasive issues affecting governance and public procurement. Experts discuss strategies, including enhancing political party financing controls, improving accountability, and increasing public awareness to push for effective anti-corruption measures.
E N D
CONFEDERATION OF AUTONOMOUS TRADE UNIONS OF SERBIA SEE TU ECONOMIC EXPERTS’ MEETING “Trade union approaches and strategic opportunities in combating corruption” CORRUPTION IN SERBIA KORUPCIJA U SRBIJI Mr Sanja Paunovic Dr Rajko Kosanovic Kotor, 9 - 10 Decembar 2010 PERCPAN-EUROPEAN TRADE UNION COUNCIL
Definicija prema Zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije „Sl. glasnik RS“ br. 97/08 • „Korupcija" je odnos koji se zasniva zloupotrebom službenog, odnosno društvenog položaja ili uticaja, u javnom ili privatnom sektoru, u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugoga
Institucije u Srbijiza pitanja korupcije • Agencija za borbu protiv korupcije • Savet za borbu protiv korupcije • Državna revizorska institucija Srbije • Uprava za javne nabavke • Komisija za zaštitu prava potrošača • Poverenik za informacije od javnog značaja • Zaštitnik građana • Komisija za zaštitu konkurencije
Nadležnosti Agencija za borbu protiv korupcije • pokreće postupak i izriče mere zbog povrede zakona; • rešava o sukobu interesa; • vodi registar funkcionera, registar imovine i prihoda funkcionera, kao i posebne evidencije; • uvodi i sprovodi programe obuke o korupciji; • prati i obavlja poslove koji se odnose na organizovanje koordinacije rada državnih organa u borbi protiv korupcije.
GLAVNI PROBLEM U SRBIJI • Ne postoji efikasna kontrola finansiranja političkih stranka i javnih nabavki; • Institucije funkcionišu po partijskom principu. Državnim institucijama nije glavni nalogodavac zakon, već partijska volja; • Partijska kontrola nad javnim preduzećima; • Nepostojanje odgovarajuće kontrole trošenja budžetskih sredstava (javne nabavke)
Državna revizorska institucija Srbije je novembra 2009. Skupštini Srbije dostavila izveštaj o reviziji budžeta za 2008. godinu. • Utvrđene su mnoge nepravilnosti u trošenju novca poreskih obveznika. • Kontrolom budžeta Srbije otkriveno je da je iznos realizovanih donacija manji za 379 miliona dinara od iznosa koji je prikazan u bilansu budžetskih prihoda i rashoda. • Veruje se da će ozbiljna borba potiv korupcije na visokom nivou u Srbiji krenuti tek pod pritiskom Evropske unije.
Problemi koji brinu građane Srbije • Nezaposlenost je najznačajniji i najveći problem koji brine građane Srbije. Svaki treći ispitanik je naveo taj problem. • Slede siromaštvo (23%), niske plate (10%) i nedostatak mogućnosti za mlade ljude (9%), dok je korupcija među pet najčešće navedenih problema koje je spomenulo 7% ispitanih.
Kome je dat mito? • U najvećem broju slučajeva mito je dat: • lekarima (57%), • policajcima (26%) i • zaposlenima u državnoj upravi (13%). Rezultati pokazuju da su građani koji su dali mito, češće to sami ponudili nego što je od njih to traženo. Čak 85% ispitanih reklo je da su mito ponudili sami.
Stav o korupciji • Prema istraživanju: • 83% građana se slaže da je korupcija uobičajena praksa u Srbiji, • 56% da je određeni nivo korupcije očekivan, a • 40% ispoljilo je određeni nivo razumevanja za korupciju među zaposlenima u javnom sektoru navodeći da im je "primanje mita jedini način da se preživi usled niskih plata".
Oblasti gde ima korupcije • Politički život je za 81% ispitanih građana oblast u kojoj korupcija cveta, a političke partije su prema mišljenju 74% ispitanih na prvom mestu po percepciji korupcije. • Odmah iza političkih partija po mišljenju 73% građana je zdravstvo, zatim sudije koje 68% građana smatra prilično korumpiranim i tužioci koji su po oceni 67% ispitanih veoma korumpirani. Carinu, Vladu i Skupštinu oko 60% građana Srbije smatra veoma korumpiranim.
Prosečan iznos mita • oktobar 2010. godine • prosečan iznos dat za mito je 255 evra i veći je u odnosu na prethodna istraživanja • mart 2010. godine - prosečan iznos dat za mito je bio 169 evra. • oktobar 2009. godine - prosečan iznos dat za mito je bio 164 evra
Primljen mito • U Srbiji je, prema podacima "Transparensija", prošle godine petina građana primala mito, a u Bugarskoj, koja je članica Evropske unije, to je činio svaki četvrti građanin.