1 / 30

Organska proizvodnja kao činilac bezbednosti hrane dipl.ing. Olga Kešelj

Organska proizvodnja kao činilac bezbednosti hrane dipl.ing. Olga Kešelj. Istorijat. Krajem XVIII veka je rođena ideja o organskoj proizvodnji poljoprivrednih kultura Industrijska revolucija i razvitak hem. industrije doveli su do povećanja korištenja hem. jedinjenja tokom tretiranja

errol
Télécharger la présentation

Organska proizvodnja kao činilac bezbednosti hrane dipl.ing. Olga Kešelj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Organska proizvodnja kao činilac bezbednosti hranedipl.ing. Olga Kešelj

  2. Istorijat • Krajem XVIII veka je rođena ideja o organskoj proizvodnji poljoprivrednih kultura • Industrijska revolucija i razvitak hem. industrije doveli su do povećanja korištenja hem. jedinjenja tokom tretiranja • Dolazi do opadanja kvaliteta hrane i zagađenja voda i zemljišta preparatima • Svest o neophodnosti menjanja načina upravljanja poljoprivrednim gazdinstvom • Stvorena zamisao o gajenju biljaka uz smanjeno korištenje hem. sredstava, kontrolisanom upotrebom sintetičkih đubriva, primenom plodoreda, dubokim oranjem, izbacivanjem monokultura i sl. • Pioniri organske poljoprivrede su imali na umu i zaštitu životne sredine, pored gore navedenih faktora • Početkom 70-tih godina prošlog veka, grupa poljoprivrednika je definisala pravila proizvodnje organskim metodom putem nekih dobrovoljnih normativa, to su bili začeci IFOAM-a (Međunarodna federacija pokreta organske poljoprivrede)

  3. Sinonimi Iako je kod nas usvojen naziv Organska poljoprivreda, samim tim i organska proizvodnja i organski proizvod, u većini zemalja sa koriste i sledeći termini: biološka, ekološka proizvodnja i bio i eko proizvod.

  4. Zablude vezane za organsku proizvodnju U stvari, organska proizvodnja ne isključuje tretiranje hemijskim preparatima, već se umesto štetnih sredstava, koriste sredstva posle kojih je moguće konzumiranje plodova već sledećeg dana.

  5. Vrednost bioloških proizvoda Istraživanja u Nemačkoj su pokazala da organski proizvodi imaju znatno viši sadržaj oligo minerala i to posebno kalijuma i gvožđa, a takođe i viši nivo magnezijuma, fosfora i vitamina C. Do sličnih rezultata došlo se i u Americi, gde je utvrđeno da ovi proizvodi imaju 63 % više kalijuma, 73 % više gvožđa i 125 % više kalcijuma nego proizvodi dobijeni konvencionalnom poljoprivredom.

  6. Šta je organska proizvodnja Organsku poljoprivredu treba shvatiti kao poseban odnos i sistem prema agrarnoj proizvodnji. Ona podrazumeva mnogo više od onoga što se obično misli: to nije samo nekorišćenje veštačkih đubriva ili pesticida, to je poštovanje procedura i reda u poljoprivredi i zahteva mnogo ulaganja i posvećenosti.

  7. Stanje u svetu

  8. U izveštaju Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine 2002. godine o stanju životne sredine u Srbiji, konstatovano je da je 651.000 ha ili 75 % od analiziranih 868.000 ha poljoprivrednih površina pogodno za organsku proizvodnju. Ta zemljišta nisu opterećena teškim metalima, pesticidima, ni ostacima mineralnih đubriva, niti su zakišeljena.

  9. Zašto je sve ovo bitno? • Zato što se prema podacima svetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje evidentira od 1-5 miliona slučajeva trovanja pesticidima, a 20.000 se završi sa smrtnim ishodom • Zato što na tržištu završe proizvodi animalnog porekla neproverenog kvaliteta, najčešći izvori alimentarnih toksiinfekcija • Zato što hrana i voda koje ne odgovaraju osnovnim higijenskim uslovima, mogu postati uzroci zaraznih bilesti, pa čak dovesti do epidemija • Zato što mi imamo izbor

  10. Statistički podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje U 2004. godini najčešće registrovana oboljenja su: varičela (742,9/100000), crevne bakterijske infekcije (99,1/100000), šarlah (65,7/100000) i salmoneloze (53,0/100000). U odnosu na prethodnu godinu, beleži se pad oboljevanja od šuge za 22,4%, streptokokne angine za 15,5%,bakterijskihtrovanjahranomza 12,2%i tuberkuloze za 3,6%

  11. Simptomi trovanja hranom • Poremećaji gastro-intestinalnog trakta • Povišena temperatura • Mučnine • Bolovi u stomaku, povraćanje • Nesvestice • Poremećaji nervog sistema • I kao najgori mogući ishod, smrt

  12. Uzročnici trovanja hranom • Bakterije – salmonela, stafilokok, klostridija, ešerihija koli (najčešći) • Paraziti • Biljni otrovi • Mikroorganizmi • Hemijska jedinjenja

  13. S obzirom da na visoke temperature, oštećenja ambalaže, nepoštovanje rokova upotrebe itd. koji mogu naknadno izazvati kvarenja hrane, ne zavise direktno od nas, na hem. činioce se može uticati njihovim eliminisanjem iz proizvodnog lanca.

  14. Podela prema teškom metalu koje dovodi do trovanja • Merkurijalizam – trovanje živom (organska jedinjenja žive dovode do oštećenja nervnog sistema) • Saturnizam – trovanje olovom • Trovanje arsenom • Trovanje konzervansima • Trovanje pesticidima

  15. Način njihovog dospevanja u hranu

  16. Živa • Hg – tretiranje fungicidima, semenski sadni materijal • Godišnje nekoliko hiljada tona živinih proizvoda dospeva u vodu, zemlju i vazduh. • Izaziva: oštećenja nervnog sistema, mozga i oštećenja bubrega

  17. Olovo • Karakteristika visokorazvijenih zemalja, dimnjaci, automobili namirnica čovek • Kisele namirnice (+ glineno posuđe) • povrće • Simptomi: mučnina, gubitak apetita, grčevi u stomaku, dijareja • Akutno trovanje (ređe): glavobolje, vrtoglavice, konvulzije, koma, smrt • Koncentracija od 10 mikro g/dl krvi gornja granica iznad koje počinju da se javljaju značajni zdravstveni problemi (WHO i Svetski centar za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante)

  18. Arsen • Poreklo iz sredstava za uništavanje glodara, korova, insekata i gljivica • Industrijska postrojenja

  19. Konzervansi • Voće i povrće usled veće upotrebe mineralnih đubriva, može sadržati veće količine nitrita • Kalijumovi i natrijumovi natriti i nitrati uzročnici • Hemoglobin (Fe2+ prenosi kiseonik) se pretvara u methemoglobin (Fe3+ "mrtav" je za kiseonik) • Iz nitrita mogu nastati kancerogeni spojevi -nitrozamini

  20. Pesticidi • Uzročnici velikog broja slučajeva trovanja u svetu • Neizbežan činilac proizvodnje u konvencionalnoj poljoprivredi • Nekontrolisanom upotrebom odlaze u zemljište i vodu - dodatna zagađenja • Nestručno rukovanje uzrok trovanja ljudi direktnim kontaktom

  21. Šta su pesticidi? Pesticidi su supstance ili smeše supstanci namenjene za prevenciju i uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine štetočina (insekata i drugih glodara), nematoda, gljiva, korova i drugih bioloških formi koje žive na zemlji ili u vodi, izuzev mikroorganizama koji žive na ili u čoveku ili životinjama, koje je služba za zaštitu životne sredine (Environmental Protection Agency-EPA) proglasila pesticidima.

  22. Organska poljoprivreda kao činilac bezbednosti hrane • Poštovanje strogih pravila u proizvodnji i preradi • Zabrana korištenja pesticida, sredstava sintetičko-hemijskih porekla • Strogi sanitarni uslovi • Zabrana korištenja GMO i njihovih derivata • Ceo proces proizvodnje i prerade je pod stalnom kontrolom ovlaštenih sertfikacionih kuća

  23. Cilj organske proizvodnje • Dobijanje kontrolisanog proizvoda • Obezbeđivanje održivog razvoja poljoprivrede • Zaštita potrošača stavljanjem u promet proizvoda kontrolisanog porekla što potvrđuje i nacionalni znak na istom • Zaštita prirodnih resursa od zagđenja • Održavanje i povećanje plodnosti zemljišta • Očuvanje biodiverziteta

  24. Jedemo da živimo ili živimo da jedemo? • Brz način života donosi nove tekovine načina razmišljanja i delovanja • Broj gojaznih ljudi raste • Povećan broj prodavnica brze hrane • Hrana se sprema u neadekvatnim uslovima • Nizak stepen sanitarnih uslova

  25. Budućnost • Poboljšati edukaciju stanovništva o ispravnosti hrane • U škole uvesti zdravu, biološku hranu • Organizovati javne skupove za širi auditorijum potrošača • Subvencionisanje organske proizvodnje od strane države • Podsticanje organskog metoda ekonomskim merama

  26. Potencijal • Povoljnost našeg regiona za gajenje organskog povrća i voća • Veća cena ovih proizvoda • Povećana tražnja na stranom tržištu • Ekonomska isplativost gajenja ovim metodom

  27. Srbija ima potencijala da unovči ono što je sada trend u svetu, a predstavlja budućnost proizvodnje i prerade. • Kontrolisanjem rada sertifikacionih kuća, njihovih izveštaja, nisu dopuštene greške u ovoj proizvodnji • Podizanjem ove teme na jedan viši nivo, dobili bi se proizvodi kontrolisanog porekla, i kontrolisanog porekla

  28. Mi imamo izbor

  29. Kupujmo proizvode sa našim nacionalnim znakom • Posvetimo više pažnje načinu na koji biramo namirnice • Čuvajmo namirnice prema uputstvu • Posvetimo više vremena higijeni Jer zdravlje na usta ulazi!

  30. Hvala na pažnji!

More Related