1 / 31

Totalitarni režimi izmedju dva svetska rata

Totalitarni režimi izmedju dva svetska rata. Svet je nakon I svetskog rata u znaku borbe tri osnovne ideologije: Liberalne demokratije: SAD, Velika Britanija, Francuska Fašističkih diktatura: Italija, Nemačka, Španija, Japan Komunistička diktatura: Rusija. Komunizam.

Télécharger la présentation

Totalitarni režimi izmedju dva svetska rata

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Totalitarni režimi izmedju dva svetska rata

  2. Svet je nakon I svetskog rata u znaku borbe tri osnovne ideologije: • Liberalne demokratije: SAD, Velika Britanija, Francuska • Fašističkih diktatura: Italija, Nemačka, Španija, Japan • Komunistička diktatura: Rusija

  3. Komunizam • Nakon gradjanskog rata u Rusiji (1918-1920) i pobede boljševika oko 2 miliona ljudi napustilo je Rusiju • Posledica rata bila je ekonomska kriza i glad u Rusiji • Period od 1917.god do 1921.god naziva se periodom “ratnog komunizma”; kompletna privreda bila je nacionalizovana (zemlja, banke, industrija) • To je dovelo do nezadovoljstva seljaka, koji su morali da svoje proizvode daju državi

  4. Zato je Lenjin 1921.god. uveo “Novu ekonomsku politiku” (NEP); seljaci su dobili pravo da prodaju viškove proizvoda na tržištu, obnovljene su privatne fabrike, pod kontrolom države, ali su ključne industrije dalje bile pod čvrstom državnom kontrolom • Krajem 1922.god. proglašeno je stvaranje Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR)

  5. Nakon Lenjinove smrti 1924.god. generalni sekretar KP SSSR postao je Josif Visarionovič Džugašvili (partijsko ime Staljin) • Staljin je ukinuo NEP i svaki oblik privatnog vlasništva u privredi • On je sproveo princip kolektivizacije (pretvaranje svog zemljišta u državnu svojinu) i stvaranje kolhoza i sovhoza (državna poljoprivredna preduzeća) • Najvećeg neprijatelja on je video u bogatim seljacima (kulacima) koje je primoravao da predaju zemlju pod pretnjom smrti ili deportacije u logore (gulage)

  6. Josif Visarionovič Staljin (1878-1953)

  7. Staljinova rodna kuća, Gori, Gruzija

  8. Istoričari su ubedjeni da je proces kolektivizacije bio osnovni uzrok velike gladi, koja je zahvatila SSSR (u Ukrajini je umrlo 5 miliona ljudi od gladi) • Staljin je sprovodio ubrzani proces industrijalizacije, sa centralizovanim sistemom podeljenim na “petogodišnje planove” • Sovjetski savez je iz poljoprivredne pretvoren u industrijsku zemlju, ali po cenu niskog životnog standarda i eksploatacije bogatog seljaštva

  9. Staljin je vršio progon političkih protivnika, od kojih je najopasniji bio Lav Trocki, jedan od vodja Oktobarske revolucije • U periodu od 1936.do 1938.god. sproveo je tzv.”veliku čistku”, kampanju represije i progona • Čistka je zahvatila rukovodstva Komunističke partije i Crvene armije • Za sprovodjenje terora bila je zadužena tajna policija (NKVD-Narodni komesarijat za unutrašnje poslove) • Smatra se da je za vreme Staljinove vladavine stradalo oko 20 miliona ljudi

  10. Jedna od karakteristika totalitarnih režima je kult ličnosti • Staljinov kult ličnost gajen je u politici, nauci i umetnosti, predstavljan je kao nepogrešivi vodja, po njemu su nazivane fabrike, pa i čitavi gradovi (Staljingrad, današnji Volgograd) • U umetnosti je nastao poseban pravac, socijalistički realizam, koji je slavio komunistički režim i njegove uspehe

  11. 1919.god. u Moskvi je osnovana Kominterna, medjunarodna organizacija komunističkih partija • Pod Staljinom, ona je bila produžena ruka sovjetske politike, sve komunističke partije morale su bez pogovora da izvršavaju naredjenja iz Moskve • Raspuštena je 1943.god.

  12. Fašizam u Italiji • Iako pobednica u I svetskom ratu Italija je bila nezadovoljna njegovim ishodom • Ona je bila zahvaćena ekonomskom krizom i nezadovoljna dobicima na Versajskoj konferenciji • Posledica je bila jačanje nacionalizma

  13. Benito Musolini 1919.god. osniva prve fašističke odrede • Naziv potiče od latinskog fascio, što znači snop i predstavlja simbol sloge

  14. Benito Musolini (1883-1945)

  15. Najveći neprijatelji fašista bili su socijalisti i komunisti, članovi njegovih odreda nosili su crne košulje (crnokošuljaši) • 1921.god. pokret prerasta u političku stranku • Oktobra 1922.god. fašisti preuzimaju vlast nakon “marša na Rim”. Kralj Vitorio Emanuel je Musoliniju dao mandat za sastav vlade

  16. U narednim godinama fašisti su ukinuli demokratiju u Italiji, zabranjen je rad svim drugim strankama • Musolini je dobio titulu Il Duce (vodja) • 1929.god. potpisao je konkordat sa Vatikanom, kojim je italijanska država konačno priznata od strane katoličke crkve

  17. Namera mu je bila da stvori tzv.korporativni sistem • Osnovna ideja bila da se formiraju profesionalna udruženja ili korporacije, koje bi bile pod punim nadzorom vlade, ideja nije nikada ostvarena

  18. Musolini se zanosio obnavljanjem nekadašnjeg Rimskog carstva, na obalama Sredozemnog mora • 1935.god. napao je Etiopiju, što ga je dovelo u sukob sa Društvom naroda, ali sankcije nisu imale veći uspeh

  19. Nakon toga se približava nacističkoj Nemačkoj • 1936.god. sa Nemačkom potpisuje savez sila Osovine, kojem se 1937.god. priključuje i Japan • U španskom gradjanskom ratu (1936-1939.god.) podržavao je generala Franka, što ga dovodi u sukob sa Francuskom i Engleskom • 1939.god. Italija je okupirala Albaniju

  20. Nacionalsocijalizam u Nemačkoj • Posle I svetskog rata u Nemačkoj je proglašena republika (Vajmarska republika) • Ona je naročito bila ugrožena akcijama nacista • Naziv nacisti izveden je iz naziva stranke: “Nacionalsocijalistička nemačka radnička partija”, na čelu sa Adolfom Hitlerom • Stranka je odbacivala komunizam, demorakratiju i liberalizam i zalagala se za “rasnu čistotu” nemačkog naroda

  21. Progonila je sve one koji su označeni “rasnim neprijateljima”: Jevreje, Slovene, Rome, psihičke i mentalne bolesnike • U spoljnoj politici zalagala se za ukidanje Versajskog ugovora, ujedinjenje svih Nemaca u “Veliku Nemačku” i stvaranje “životnog prostora” (Lebensraum) za superiorni nemački narod

  22. 1923.god. Nemačka je doživela hiperinflaciju i veliko siromaštvo • Krajem 1923.god. Hitler je u Minhenu pokušao da sprovede državni udar, poznat kao “pivnički puč”, ali je uhapšen, osudjen na 5 godina zatvora a stranka je zabranjena

  23. Adolf Hitler (1889-1945)

  24. Učesnici Pivničkog puča

  25. Za vreme boravka u zatvoru Hitler je napisao knjigu “Mein Kampf” (Moja borba) • Knjiga predstavlja mešavinu autobiografije i političkog programa • Glavni elementi u knjizi su antisemitizam (mržnja prema Jevrejima) i teza o “prodoru na istok” tj. stvaranju životnog prostora na istoku(Sloveni služe kao robovi) • Pozivao se na socijaldarvinističke ideje • U knjizi je formulisao rasnu teoriju, po kojoj su Nemci pripadnici arijevske rase, koja je nadmoćna u odnosu na ostale rase

  26. Mein Kampf (naslovna strana) • Prvobitni naziv dela bio je: Četiri i po godine borbe protiv laži, gluposti i kukavičluka • Dozvoljena je samo u obrazovne svrhe i to ne u izvornom obliku, već samo uz komentere i tumačenja

  27. Ekonomski problemi i plaćanje ratne štete išli su u prilog nacistima • Na izborima 1932.god. stranka je postala vodeća u parlamentu, a januara 1933.god. Hitler je imenovan za nemačkog kancelara • To je kraj Vajmarske republike i početak “Trećeg rajha” • Februara 1933.god. izbio je požar u Rajhstagu, koji je Hitler iskoristio za ukidanje političkih sloboda • Iste godine osnovan je prvi koncentracioni logor, Dahau

  28. 1934.god. Hitler ukida funkciju predsednika i sebe proglašava “firerom” i kancelarom Rajha • 1935.god. doneti su Nirnberški rasni zakoni • Ovim zakonima Jevrejima je oduzeto nemačko državljanstvo i zabranjen je brak izmedju Nemaca i Jevreja • Jevreji su izbačeni iz svih javnih služb • Morali su da nose žutu “Davidovu zvezdu” kao znak raspoznavanja

  29. 1938.god. desio se pogrom Jevreja, poznat pod imenom “Kristalna noć” • Ovaj pogrom je bio uvod u holokaust • Povod je bio ubistvo sekretara nemačke ambasade u Pariz, koje je izvršio jedan francuski Jevrejin u znak protesta zbog politike Nemačke • Veliki broj poznatih naučnika i umetnika Jevreja napustio je Nemačku nakon Hitlerovog dolaska na vlast (Albert Ajnštajn, Sigmund Frojd, Tomas Man)

More Related