MATURALNI RAD

1. MATURALNI RAD

2. Definicija • Završni ili maturalni radje samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

3. Uloga školske knjižnice • U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike s cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta. • Učenici dobivaju uvid u: - cjelovitu zbirku knjižnice (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl.) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tablice i sl. - stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice

4. Internet • Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju mora im se objasniti da takve sadržaje koriste s oprezom budući da oni nisu uvijek pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti.

5. Plan izrade maturalnog rada • Tek nakon što je učenik izabrao i definirao temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturalnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove: • prikupljanje literature • čitanje i bilježenje važnih podataka • raspored građe • izrada plana rada • pisanje rada prema planu • provjera i ispravljanje rada • tehnička obrada i prijepis

6. Struktura maturalnog rada • Završni ili maturalni rad sastoji se od:

7. Naslovna stranica • Izgled naslovne stranice je propisan: • navodi se naziv škole (velikim slovima) i školska godina • na sredini stranice piše se: naziv teme, ispod toga Maturalni rad iz (naziv predmeta) • pri dnu stranice stoji: ime i prezime učenika te razred i odjel, zatim ime i prezime mentora • na samom dnu stranice navodi se grad, mjesec i godina izrade maturalnog rada • svi ovi elementi trebaju biti centrirani (vidi primjer na sljedećem slajdu) • NASLOV označava temu rada (boldiran i napisan velikim slovima) te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

8. Primjer naslovne stranice GIMNAZIJA MOSTAR Školska 2011./2012. godina EGIPATSKE FARAONKE Maturalni rad iz povijesti Učenik: Pero Perić, IV.a Mentor: Niko Kikić, prof. Mostar, travnja 2012.

9. Sadržaj • obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti • predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih dijelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama • Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2.1. Prvi podnaslov 2.2. Drugi podnaslov 2.3. ---------------------------- 3. ZAKLJUČAK 4. LITERATURA

10. Uvod • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • precizira predmet rada tj. ističe o čemu će se u radu pisati • objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo • može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme • Uvod ne dopušta citiranje niti parafraziranje

11. Razrada • obuhvaća najviše 12 – 15 stranica teksta • predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema • obično se sastoji od više poglavlja, koja se dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke • temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi • u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije (broje se, ali se ne ubrajaju), ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu • naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju

12. Zaključak • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • predstavlja završni dio rada u koji se ne unosi novi materijal već se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti • može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

13. Bibliografija ili popis literature • predstavlja popis koji sadrži abecednim redoslijedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka ili elektroničke građe) te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja • učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti podrijetlo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo • budući da postoji više načina navođenja literature uvijek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

14. Dodaci ili prilozi • predstavljaju tablice, fotokopije dokumenata, ilustrativne i grafičke materijale te veće statističke podatke • iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu • ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad • prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti npr.: “vidi sl. 1”

15. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore • KNJIGA: - ako je knjiga djelo jednog autora: ŠICEL, Miroslav: Hrvatska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982. - ako je knjiga djelo do tri autora: BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M.: Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - ako je knjiga djelo više od tri autora: PINE, STANLEY I DR., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. • ENCIKLOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: KLAIĆ, Bratoljub: „Tehnika“, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002. „Tehnika“, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1959., sv. 6.

16. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore • ČLANCI IZ ČASOPISA: Kešina, Ivan: „Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera“, Obnovljeni život, Zagreb, god. LIV (1999.), br. 2 • INTERNET IZVORI: „Povijest Hrvata: Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir“, Kralj Dmitar Zvonimir, 15. 10. 2003. <http://www.hrvati.virtualave.net/hr/vladari/zvo.html> (17. 1. 2004.). • koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na internetu mijenjaju iz dana u dan)

17. Citiranje • Pod citiranjem se podrazumijeva od riječi do riječi navođenje tuđih dijelova teksta ili riječi koje se mogu izvorno provjeriti. • Tuđi tekst stavljamo u znakove navoda! Glavna obilježja pozivnih bilježaka: • pisanje bilježaka na dnu stranice (prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice) • podatci o bibliografskoj jedinici prvi se put donose cjelovito, a svaki drugi put u skraćenom obliku • uporaba kratica

18. Citiranje Primjer: “Držimo se mi pluga i motike.”1 “Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.”2 Važno pravilo: • Fusnota mora biti barem toliko koliko se na popisu literature nalazi bibliografskih jedinica! 1KOVAČIĆ, Ante: U registraturi, Zora, Zagreb, 1968., str. 41. 2Isto, str. 83.

19. Citiranje Iznimno važno: Svaki sljedeći put informacije o istom djelu donose se u skraćenom obliku! Ako je korišteno samo jedno djelo od jednoga autora, onda možemo napisati ovako: • M. Selimović, nav. dj., str. 65. • M. Selimović, n. dj., str. 65. ili • M. Selimović, op. cit., p. 65. • M. Selimović, o. c., p. 65.

20. Citiranje Cilj uporabe kratica jest izbjegavanje nepotrebnih ponavljanja istih podataka, no pritom se čitatelja ni u kojem slučaju ne smije dovesti u dvojbu. Pravopisno-tehnička pravila: • bilješke, iako kratke, uvijek se stavljaju jedna ispod druge • razmak unutar bilježaka uvijek je jedan, odnosno najmanji mogući • bilješke uvijek nakon broja počinju velikim slovom i uvijek završavaju točkom.

21. Parafraziranje • Ako smo dio teksta nekoga autora parafrazirali, a ne doslovno citirali, onda ćemo bilješku započeti s Usp. • Pritom svakako treba izbjegavati citiranje neodređenoga broja stranica. • Nije dobro pisati npr.: str. 23 ss. (i sljedeće stranice), nego: str. 23-31.

22. Zadnja stranica Kratki komentar obrađene teme: Ocjena pismenog dijela maturalnog rada: ______________ Usmeni ispit maturalnog rada: Pitanja Ocjena usmenog dijela maturalnog rada:______________ Zaključna ocjena maturalnog rada: ______________ Povjerenstvo: 1. Mentor ___________ 2. Predsjednik ___________ 3. Član ___________

23. Opseg maturalnog rada • tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta • kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta • jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

24. Koju vrstu i oblik slova koristiti • za pisanje službenih tekstova na računalu koristi se obično font (vrsta i oblik slova) Times New Roman u veličini 12 točaka • U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i potcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati

25. Uređivanje teksta • uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici • sve stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati • jedna stranica sadrži najviše 32 retka teksta (1 kartica) • tekst se piše najčešće s proredom 1,5

26. Kopiranje, predaja i obrana maturalnog rada • učenik je dužan predati maturalni rad profesoru – mentoru u jednom primjerku • rad je potrebno uvezati u meke korice sa spiralnim vezom • maturalni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom koje čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak • obrana rada traje otprilike 15 minuta • od kandidata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada • obrana maturalnog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje

27. SRETNO!