1 / 66

Sastavljanje ispita znanja

Sastavljanje ispita znanja. Zadar, 11. listopada 2012. * Svaki poučavatelj mora jednako poznavati ono što poučava i ono koga poučava. - bez tih uvjeta nema uspjeha u poučavanju i učenju …kvalitetno učenje (Što se od mene očekuje? Što sam dobro naučio? Što trebam naučiti bolje?

garin
Télécharger la présentation

Sastavljanje ispita znanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Sastavljanje ispita znanja Zadar, 11. listopada 2012.

  2. * Svaki poučavatelj mora jednako poznavati ono što poučava i ono koga poučava. • - bez tih uvjeta nema uspjeha u poučavanju i učenju • …kvalitetno učenje • (Što se od mene očekuje? • Što sam dobro naučio? • Što trebam naučiti bolje? • Što trebam učiniti da bih to postigao? • …očekivanja i mogućnosti • …motivacija za učenje • (ako se ispravno koristi ocjenjivanje može biti snažan poticaj za učenje)

  3. ŠTO SU TESTOVI ZNANJA? To su nizovi različitih zadataka objektivnoga tipa koji ispunjavaju određene metrijske karakteristike.

  4. SUBJEKTIVNI FAKTORI NASTAVNIKA OCJENJIVAČA • HALO EFEKT • LOGIČKA POGRJEŠKA • POGRJEŠKA SREDINE • POGRJEŠKA KONTRASTA • POGRJEŠKA TENDENCIJE • OSOBNA JEDNADŽBA NASTAVNIKA

  5. Strog nastavnik

  6. Blag nastavnik

  7. Umjeren nastavnik

  8. HAIM GINOT ,,Došao sam do zastrašujućih zaključaka: • ja sam odlučujući element u učionici • moj osobni pristup stvara klimu • moje dnevno raspoloženje stvara vrijeme • kao učitelj, ja imam ogromnu snagu • mogu učiniti dječji život jadnim ili radosnim • mogu birati alat za torturu ili instrument inspiracije • mogu poniziti ili oraspoložiti, povrijediti ili izliječiti.''

  9. ZAŠTO JE DOŠLO DO POJAVE TESTOVA ZNANJA? • jer je nastavnik najnepouzdaniji mjerni instrument • jer su se tražili novi načini mjerenja znanja • jer su pismeni oblici provjeravanja pouzdaniji • jer je trebalo usavršavati tipove zadataka čija će rješenja biti objektivno mjerljiva.

  10. PRVI POKUŠAJI MJERENJA ZNANJA Englez G. Fisher (Fišer) 1864. g. AmerikanacJ. M. Rice (Rajs)1894. PRVI TEST ZNANJA U DANAŠNJEM SMISLU: C. W. Stone (Stoun) Prvi psiholozi koji su napravili testove znanja: C. Burt (Bert) A. Binet (Bine)

  11. PREDNOSTI TESTOVA ZNANJA • isključuju utjecaj subjektivnoga faktora ocjenjivača • svi učenici imaju iste zadatke • zadatci u testu obuhvaćaju sve gradivo • ocjenjuje se iskazano znanje, a ne motivacija … • osim osobnih rezultata pojedinca dobiva se uvid u kvalitetu i količinu usvojenih znanja na razini razreda

  12. VRSTE TESTOVA ZNANJA PRAVI, BAŽDARENI TZ • baždareni su • imaju metrijske karakteristike • izrađuju ih ekipe stručnjaka • obuhvaćaju sav program • upotrebljavaju se u više škola ZADATCI OBJEKTIVNOG TIPA • nisu baždareni • nemaju metrijskih karakteristika • izrađuje ih sam učitelj • obično obuhvaćaju dio gradiva • ne upotrebljavaju se u više škola

  13. MJERNE KARAKTERISTIKE TESTOVA ZNANJA Da bi bio valjan, test mora ispunjavati uvjete: • valjanosti • objektivnosti • osjetljivosti • pouzdanosti • primjerenosti.

  14. Što se podrazumijeva pod pojmom VALJANOSTI? • obuhvaćenost planom propisanih programskih sadržaja • baždarenost: izrada ljestvice bodova, odnosno prevođenje točnih odgovora u odgovarajuću bodovnu vrijednost • baždarenje se provodi na reprezentativnome uzorku učeničke populacije one kategorije za koju se test priprema

  15. Što se podrazumijeva pod pojmom OBJEKTIVNOSTI? • neovisnost rezultata o učitelju koji provodi test • neovisnost o okolnostima u kojima je ispitivanje izvršeno • dobiveni rezultati ovise isključivo o ispitanicima PODSJETNIK: Ovo je najugroženija metrijska karakteristika: istraživanja pokazuju da različiti procjenjivači za istu učeničku zadaću variraju u cijelom rasponu bodovne ljestvice.

  16. Što se podrazumijeva pod pojmom OSJETLJIVOSTI? • uravnotežen i harmoničan raspored lakših i težih zadataka • finoća mjernih skala, to jest raspored bodova: lakši zadatci – manje bodova teži zadatci – više bodova • utvrđivanje i najmanjih razlika među ispitanicima • predug test nije osjetljiv kao ni prekratak

  17. Što se podrazumijeva pod pojmom POUZDANOSTI? • dosljednost rezultata kod istih ispitanika: učenik koji ostvari određeni broj bodova, trebao bi ostvariti sličan rezultat u ponovljenome testiranju nakon nekoga vremena

  18. Što se podrazumijeva pod pojmom PRIMJERENOSTI? • primjerenost testa po težini: ne smije biti ni prelagan ni pretežak • rezultati testa trebali bi odgovarati Gaussovoj krivulji: broj laganih, srednjih i teških zadataka mora biti uravnotežen tako da najveći broj učenika može riješiti zadatke srednje težine • zadatci, po težini, ne smiju izlaziti iz planom i programom predviđenih programskih sadržaja i odgovarajućih ishoda znanja

  19. Prelagan test

  20. Primjerena težina testa

  21. SASTAVLJANJE TESTA I ZADATAKA Test je sastavljen od pravilno definiranih zadataka. Pravilno definiran zadatak (task) sastoji se: • od jednog ili više zahtjeva (itema) • od jasno i nedvosmisleno definiranoga iskaza (deskriptora) kojim se opisuje ono što se provjerava • od ključa ili rješenja kojim se daje točan odgovor i određuje broj bodova

  22. VRSTE ZADATAKA U TESTOVIMA ZADATCI ZATVORENOGA TIPA • sadrže točan odgovor za koji se opredjeljuje zaokruživanjem slova, biranjem odgovora DA – NE i sl. ZADATCI OTVORENOGA TIPA • Traže od učenika samostalno definiranje odgovora što znači da postoji više načina izricanja točnog odgovora

  23. PRAVILA ZA IZRADU ZADATAKA • pitanja: • ne smiju biti preuzeta iz udžbenika • ne smiju sugerirati odgovor • ne smiju biti dvosmislena i zavaravati učenike • tekst pitanja mora biti razumljiv, pravopisno i gramatički točan • zadatci ne smiju biti međusobno tako povezani da učenik, ako ne riješi A dio, ne može riješiti ni B dio

  24. treba izbjegavati upotrebu riječi: ponekad, uvijek, nikad, često, općenito, nijedan… bolje je uzimati specifične tvrdnje nego opće • zadatci počinju glagolom: napiši, zaokruži, poredaj, dopuni… • ne postavljaju se zadatci s dvostrukim negacijama (nije točno da ne…) • pitanjima se ne obuhvaća ono što je dvojbeno i što je još uvijek predmet rasprave među stručnjacima

  25. TIPOVI ZADATAKA U TESTOVIMA ZNANJA ZADATCI: • DOSJEĆANJA • DOPUNJAVANJA • ALTERNATIVNI • DVAJU KRITERIJA IZBORA • VIŠESTRUKOGA IZBORA • ISPRAVLJANJA • SREĐIVANJA/REDANJA • POVEZIVANJA • NIZA ELEMENATA S ULJEZOM • RJEŠAVANJA PROBLEMA • PRETVORBE PODATAKA • ESEJSKOGA TIPA

  26. ZADATCI TIPA DOSJEĆANJA • postavljaju se tako da točan odgovor zahtijeva upisivanje jedne/više riječi… • bolje ih je oblikovati kao pitanje nego kao tvrdnju • mjesta za odgovor moraju zauzimati jednak prostor da se ne sugerira odgovor PRIMJER: Kako se zove skup znakova za bilježenje pojedinih glasova? ______________________________________________ Koje je godine objavljena prva hrvatska slovnica? ______________________________________________

  27. ZADATCI TIPA DOSJEĆANJA Prednosti: • teško je moguće pogađanje • traže se precizni odgovori i aktivno znanje • lako se sastavljaju i boduju • ekonomični su: treba malo prostora za odgovor Nedostatci: • potiču na oskudne odgovore • ne mogu ispitivati razumijevanje ili interpretaciju problema

  28. ZADATCI TIPA DOPUNJAVANJA • postavljaju se u obliku rečenice iz koje su ispuštene pojedine riječi PRIMJER: Dopuni rečenicu točnim odgovorom. Hrvatski su zapisivači na hrvatskome tlu razvili posebnu varijantu glagoljice poznatu pod nazivom _____________________ glagoljica.

  29. ZADATCI TIPA DOPUNJAVANJA PRIMJER: Dopuni rečenice. • Nominativ je u rečenici _____________ ili ___________. • Predikat je _______________ ili ________________ rečenice. • Objekt može biti ______________ i _________. ● jezgra ●izravni●subjekt●neizravni●glavni dio●vršitelj radnje●

  30. ZADATCI TIPA DOPUNJAVANJA PRIMJER: Dopuni rečenicu točnim odgovorom. Kratka i duhovita priča o zgodi iz društvenoga života, znamenitoj osobi ili događaju zove se _ _ _ _ _ _ _ _.

  31. ZADATCI TIPA DOPUNJAVANJA Prednosti: • mala mogućnost pogađanja • lako se sastavljaju • zauzimaju malo mjesta • obuhvaćaju veliku količinu gradiva Nedostatci: • traže dosta vremena • ne ispituju razumijevanje gradiva • mogući su približni odgovori

  32. ALTERNATIVNI ZADATCI Zahtijevaju opredjeljenje za točnu odrednicu tipa: • TOČNO - NETOČNO, DA – NE, zaokruži slovo itd. U izradi zadataka treba paziti: • na unošenje točnih i netočnih tvrdnja u podjednakome broju • da redoslijed izmjenjivanja točnih i netočnih tvrdnja bude slučajan • da tvrdnje ne budu predugačke PRIMJER: Zaokruži točnu tvrdnju. • Hrvatske su inkunabule tiskane na glagoljici i na latinici. TOČNO NETOČNO • Hrvatski je jezik proglašen službenim 1843. TOČNO NETOČNO • Ljudevit Gaj reformirao je pravopis. TOČNO NETOČNO • P. Zoranić autor je 1. hrvatskoga romana Planine. TOČNO NETOČNO

  33. ALTERNATIVNI ZADATCI PRIMJER: U kvadratić s točnim odgovorom upiši znak X. malen velik Veli Jože ……………… šegrt Hlapić…………. Franina ………………… Jačica ……………………

  34. ALTERNATIVNI ZADATCI PRIMJER: • Zaokruži u svakoj rečenici točno naveden dio tvrdnje. • Braća su bili / su bila na utakmici. • Njih dvojica družili su se / družila su se i nakon škole.

  35. ALTERNATIVNI ZADATCI Prednosti: • lako se sastavljaju, ispravljaju i boduju • vremenska ekonomičnost • prikladni su za sve predmete • obuhvaćaju dosta gradiva Nedostatci: • velika mogućnost pogađanja (50%) • preporučljiviji su u nastavi, nego u testu

  36. ZADATACI S DVAMA KRITERIJIMA IZBORA • zahtijevaju razvrstavanje podataka prema dvama kriterijima. PRIMJER: • Podcrtaj autore koji su pisali na čakavskome narječju. Zaokruži autore koji su pisali na kajkavskome narječju. Petar Hektorović Antun Vramec Tituš Brezovački Petar Zoranić Hanibal Lucić Juraj Habdelić

  37. ZADATACI S DVAMA KRITERIJIMA IZBORA Prednosti: • mala mogućnost pogađanja • lako se boduju Nedostatci: • postoji mogućnost da odgovor ulazi u obje ili ni u jednu kategoriju

  38. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA • sadrže tvrdnju i više predloženih odgovora (najčešće 4 – 5, ali nikako manje od 3 niti više od 7) od kojih je točan samo jedan; najbolje je1 točan odgovor, tri ometača • uvodni dio pitanja može biti duži • sve alternative trebaju biti ujednačene dužine • ometači (distraktori) trebaju sličiti na točan odgovor po sadržaju i formi • ako slučajno postoji više točnih odgovora, ili nijedan odgovor nije točan, onda se to mora naglasiti u pitanju • preporučuje se da svako pitanje vrijedi 1 bod. PRIMJER: Zaokruži slovo uz točnu tvrdnju. Hrvatska se abeceda još zove: • bartolica • faustica • gajica.

  39. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA PRIMJER: • Koja od navedenih djela nije napisao Vladimir Nazor? • putopis Hrvatski krajevi • pripovijetka Halugica • ep Medvjed Brundo • Balade Petrice Kerempuha

  40. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA PRIMJER: • Što određuje ponašanje gradskih dječaka u Malome Učkariću? • ponos • sućut • mržnja • oholost

  41. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA PRIMJER: Ja ljubim jezik moj, kolijevku sunčana smilja. U travi nemirnoj grgolji rijeka od milja. • Kako se zovu stilske figure u navedenim stihovima? • asonanca i aliteracija • usporedba i epitet • metafora i onomatopeja • slavenska antiteza i elipsa

  42. ZADATCI VIŠESTRUKOGA IZBORA Prednosti: • najelastičniji su i najbolji tip zadataka • kad bi se cijeli test kojim slučajem trebao sastojati od jednoga tipa zadataka to bi bili ovi • ispituju poznavanje činjenica, razumijevanje, razlikovanje, interpretaciju… • mogućnost pogađanja samo 20% kod npr. pet ponuda • pogodni su za sve predmete Nedostatci: • teško se sastavljaju jer treba naći dobre ometače (netočne, a prihvatljive) • potrebno je više vremena za rješavanje

  43. ZADATCI ISPRAVLJANJA • sastoje se od rečenice, ili više njih, s namjerno pogrješno napisanim riječima koje treba ispraviti; najviše se koriste u jezicima. PRIMJER: • U svakoj je rečenici jedna pravopisno pogrješno napisana riječ. Otkrij pogrješku i napiši tu riječ pravopisno točno. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu nalazi se u Ulici hrvatske bratske zajednice. __________________ Osnovana je tisuću šesto šeste godine. __________________ U novu je zgradu premiještena 1995. __________________ U njoj je pohranjena knjižnična gradža RH. __________________ Čuva između 2,5 i 3 miliona svezaka. __________________ Dnevno ima oko tisuću četristo korisnika. __________________

  44. ZADATCI ISPRAVLJANJA PRIMJER: • Ispravi netočno u rečenici. Ja ljubim jezik moj, koljevku sunćana smilja. _______________________________

  45. ZADATCI ISPRAVLJANJA Prednosti: • korisni su za provjeru pismenosti Nedostatci: • jako se teško boduju

  46. ZADATCI SREĐIVANJA/REDANJA • zahtijevajuredanje elemenata po nekome načelu • ako niz predloženih odgovora, ima više članova od niza za koji se traže odgovori, smanjuje se mogućnost slučajnoga pogađanja PRIMJER: • Poredaj pisce kronološkim slijedom. Zoranić – Marulić – Krleža – Držić – Pupačić

  47. ZADATCI SREĐIVANJA/REDANJA PRIMJER: • Stihovi su uzeti iz povjestice. Poredaj ih po redu tako da u desnome stupcu napišeš slova rečenica u pravilnome slijedu. Povjestica počinje stihom uz E. A Ubila me strijela mahom ak' mi Janja bude snahom. B Majko, ja ti ljubim Janju. C Oj, veselja, šta je, šta je, po svem selu eto graje. D Svati, otac, muž i žena, tvrd su kamen do kamena. E Pod vrletnim Susjedgradom živio vam starac mlinar. F Stara svatom ručak redi, tako mlinar zapovjedi.

  48. ZADATCI SREĐIVANJA/REDANJA Prednosti: • ispituju poznavanje velikoga broja činjenica Nedostatci: • teško se sastavljaju pitanja • zadatak treba biti tako postavljen da učenik ne dođe do točnoga odgovora eliminirajući činjenice logičnim razmišljanjem

  49. ZADATCI POVEZIVANJA • zahtijevaju međusobno povezivanje odgovarajućih elemenata u dvama ili trima nizovima • broj elemenata koji se povezuju ne bi smio biti manji od 4 ni veći od 16. PRIMJER: • Poveži filološku školu s njezinim predstavnikom. 1. _______ zagrebačka škola a) Ante Kuzmanić 2. _______ riječka škola b) Tomo Maretić 3. _______ zadarska škola c) Adolfo Veber Tkalčević 4. _______ hrvatski vukovci d) Fran Kurelac

  50. ZADATCI POVEZIVANJA PRIMJER: Poveži odgovarajuće pojmove. • subjekt jezgra rečenice • predikat dopuna glagolu • objekt dopuna imenici • atribut vršitelj radnje

More Related