1 / 14

PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG ŽIVOTA

PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG ŽIVOTA. =>Problemima sociologije moralnog života bavili su se sociolozi,ali i filozofi-moralisti =>filozofi-moralisti= moralni život isključivo vezan uz individualnu svijest, uz unutrašnji čovjekov život, tj . savjest

genero
Télécharger la présentation

PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG ŽIVOTA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROBLEMI SOCIOLOGIJE MORALNOG ŽIVOTA

  2. =>Problemima sociologije moralnog života bavili su se sociolozi,ali i filozofi-moralisti =>filozofi-moralisti= moralni život isključivo vezan uz individualnu svijest, uz unutrašnji čovjekov život, tj. savjest =>BERGSON –suprotstavlja STATIČKU (odgovara zatvorenom društvu, a zasniva se na instinktu)i DINAMIČKU MORALNOST (odgovara otvorenom društvu,a zasniva se na mističnoj intuiciji) =>SCHELER- izradio nepromjenljivu ljestvicu vrijednosti (soc.moralnog života ograničio na proučavanje različitih putova kojima se moralni život ostvaruje) • RAUH- gotovo sve vrste moralnog života izjednačavao je s moralom djelovanja

  3. =>sociolozi – nisu nikada sumnjali u povezanost između moralnog života i društvenog života najveći problem= pretpostavljali su da postoji samo jedna stvarna vrsta morala,a svaki drugi moral su odbacivali • Smith, Comte, Sutherland i Sorokin došli su do ALTRUISTIČKOG MORALA • Bentham i Mill do UTILITARISTIČKOG MORALA • Westermark do MORALA OSJEĆANJA

  4. => Gurvitch = postoje različite vrste morala = unutar svake vrste dolazi do sukoba između različitih oblika morala = razlikuje 8 vrsta stvarnog moralnog života : 1. TRADICIONALNI MORAL 2. FINALISTIČKI 3. MORAL VRLINA 4. MORAL NAKNADNO DONIJETIH SUDOVA 5. IMPERATIVNI MORAL 6. MORAL IDEALNIH SIMBOLIČKIH PREDODŽBI 7. MORAL ASPIRACIJE 8. MORAL DJELOVANJA I STVARALAŠTVA

  5. 6 PAROVA OBLIKA STVARNOG MORALNOG ŽIVOTA: • 1. MISTIČNI MORAL I RACIONALNI MORAL • 2. INTUITIVNI I REFLEKSIVNI MORAL • 3. STROGO NORMIRANI MORAL I MORAL PRIRODNIH OBDARENOSTI • 4. MORAL KOJI PROŠIRUJE SVOJE PODRUČJE I MORAL KOJI GA SUŽAVA • 5. MORAL KOJI SE STROGO POŠTUJE I LABAVI MORAL • 6. KOLEKTIVNI MORAL

  6. TRADICIONALNI MORAL • moralni stav koji se zasniva na autoritetu običaja,tradicije =>među društvenim klasama najskloniji su tradicionalnom moralu: plemići, zamljoposjednici, a naročito seljaci => Autoritet tradicije nije bio jedini faktor, već i napori koji su bili priznati kao pozitivni

  7. FINALISTIČKI MORAL • Podrazumijeva sve moralne stavove zasnovane na autoritetu dobara uzetih kao cilj i na autoritetu najpogodnijih sredstava tih ciljeva • Ta dobra mogu biti: užitak,sreća, sigurnost, zdravlje dug život, moć društva itd. • Najskloniji finalističkom moralu bila je buržoazijska klasa • Najznačajnije žarište tog morala predstavlja SREDNJABURŽOAZIJA I TZV. POSLOVNI KRUGOVI

  8. MORAL VRLINA • Podrazumijeva sve moralne stavove koji se oslanjaju na autoritet trajnih savršenstava individualnog ili kolektivnog karaktera • Moralna savršenstva mogu biti različita: => hrabrost => vjernost => iskrenost => umjerenost => skromnost => neustrašivost => poniznost => nježnost…itd. => Prednost moralu vrline posebno su davali plemići te feudalci i vitezovi

  9. MORAL NAKNADNO DONIJETIH SUDOVA • Podrazumijevamo sve moralne stavove zasnovane na autoritativnom uplivu neodobravanja ili odobravanja koje se odnosi na već izvršeno ili tek namjeravano ponašanje • ovaj moral javlja se u društvima koja su u prijelaznoj fazi,u destrukturaciji ili u onima gdje dolazi do spajanja više civilizacija • Npr. Situacija u SAD-U u doba njihova rasta => Najskloniji ovom moralu je srednja klasa

  10. IMPERATIVNI MORAL • Podrazumijevamo sve one moralne stavove koji se zasnivaju na autoritetu propisa i dužnosti • Imperativni moral je vrlo strog i ima izrazito negativno i represivno obilježje • Negativno= suprotstavlja se otporima • represivno= nastoji odstraniti negativne vrijednosti = vežemo uz moral sankcija • Najsklonija je buržoazija s ograničenim sredstvima,sitna buržoazija te niže činovništvo • Posebne grupacije koje daju prednost ovom moralu su: => grupacije po lokalitetu => dobrovolje grupacije (sindikati,zadruge,itd.)

  11. MORAL IDEALNIH SIMBOLIČKIH PREDODŽBI • Podrazumijeva sve moralne stavove temeljene na autoritetu uzvišenih,ali konkretnih uzora • Primjeri idealnih simboličkih predodžbi: => vrač,starješina,prorok, jogi,tiranin, mudrac,svetac => mučenik,genije, feudalac…itd. • Ovaj moral se najviše javlja u uzburkanim epohama: =>reforme, građanski ili međunarodni ratovi,štrajkovi i sl. => Najskolnija tome je proleterska klasa

  12. MORAL ASPIRACIJE =>podrazumijevamo skup moralnih stavova temeljenih na autoritetu poželjnoga • U stvarno postojećem moralu pojavljuje se često • Najviše se pojavljuje u zapadnjačkom društvu u doba renesanse te u današnjem zapadnjačkom društvu • Najskloniji moralu aspiracije su: seljačka klasa, buržoazijska te proletarijat

  13. MORAL DJELOVANJA I STVARALAŠTVA • Podrazumijevamo skup moralnih stavova temeljenih na autoritetu stvaranja novih sadržaja i situacija • ovaj moral može biti interpretiran na različite načine: => može biti sadržan u magijskom moralu => u prometejskom moralu => te u faustovskom moralu • Najskoliniji je proletarijat i to kada dođe na vlast i kada je vlast stvarno u njegovim rukama

  14. Gurvitch razlikuje i tipove društva s obzirom na moralni život : => HARIZMATIČKE TEOKRACIJE => PATRIJARHALNA DRUŠTVA => FEUDALNA DRUŠTVA => MORALNI ŽIVOT ANTIČKIH GRADOVA-DRŽAVA => MORALNI ŽIVOT S POČETNOM FAZOM KAPITALIZMA => DEMOKRATSKO-LIBERALNA DRUŠTVA

More Related