1 / 7

GIBANJA MORA

GIBANJA MORA. VALOVI Uzrokuje ih vjetar -Na veličinu vala utječe brzina, smjer i trajanje vjetra te prostranstvo mora Najveći su valovi na oceanima – do 25 m Najveći valovi na Jadranu su za vrijeme juga – nešto viši od 10 metara. MORSKE MJENE PLIMA I OSEKA

heather
Télécharger la présentation

GIBANJA MORA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GIBANJA MORA

  2. VALOVI Uzrokuje ih vjetar -Na veličinu vala utječe brzina, smjer i trajanje vjetra te prostranstvo mora Najveći su valovi na oceanima – do 25 m Najveći valovi na Jadranu su za vrijeme juga – nešto viši od 10 metara.

  3. MORSKE MJENE PLIMA I OSEKA • Uzrokuje ih privlačna sila Sunca i Mjeseca • Plima i oseka izmjenjuju se svakih šest sati • Razlika plime i oseke u Jadranskom moru je oko 50 cm a uz obalu Kanade najveća – 21 metar • Energija plime i oseke iskorištena je za dobivanje električne energije – plimoelektrana u Francuskoj u zaljevu St. Malo

  4. MORSKE STRUJE • Uzrokuju ih Planetarni vjetrovi • Mogu biti hladne i tople; tople polaze iz ekvatorskih širina a hladne iz hladnog toplinskog pojasa • Širina morskih struja može biti do 1000 km, dubina do 200 m i brzina do 4 km. • Mogu utjecati na klimu obalnog prostora • Za Europu je najvažnija topla Golfska struja koja nastaje u Meksičkom zaljevu

  5. SVOJSTVA MORA Slanoća -More je slano i gorko jer su u njemu otopljene razne soli iz Zemljine kore -U litri morske vode u prosjeku je otopljeno 35 grama soli - Slanoća ovisi o količini slatke vode koje donesu rijeke i jačini isparavanja

  6. Temperatura - Smanjuje se udaljavanjem od ekvatora, povećanjem morske dubine, utjecaja morske struje ili pritjecanju vode s kopna

  7. Boja mora -ponajviše ovisi o odrazu neba Boja i prozirnost ovise o bogatstvu života u moru (planktoni, alge,) i o tvarima koje rijeke donose s kopna. Topla mora su siromašna pa su modra i prozirna. Iako oduševljavaju posjetitelje ulov ribe e slab. Hladna mora obiluju planktonima, najvažnijom hranom riba, pa su ona glavna svjetska ribolovna područja. Ta su mora zelenomodra i mutnija. Po crvenim algama koje se preko ljeta namnože dobilo je ime Crveno more. Žuto more dobilo je ime po boji nanosa rijeke Huang Ho (Žuta rijeka)

More Related