doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti

1. Informacijske potrebe i ponašanje pripadnika mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji doc. dr. sc. Boris Badurina Darko Lacović Snježana Stanarević Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet u Osijeku

2. Motivacija za provođenje istraživanja Multikulturalnost hrvatskog društva 2001. g. identificirane 22 nacionalne manjine udio 11,47%

3. Načelo jednakosti pristupa informacijama svih članovima zajednice prisutno u suvremenim međunarodnim i nacionalnim dokumentima u području narodnog knjižničarstva.

4. U Hrvatskoj dosada nije bilo većih i sustavnijih istraživanja o problematici multikulturalnih knjižničnih usluga, posebice njihova korisničkog aspekta.

5. Svrha i ciljeviistraživanja Za tri najbrojnije nacionalne manjine u Osječko-baranjskoj županiji (Srbe, Mađare i Slovake) prikupiti i analizirati podatke o: • PONAŠANJU PRI TRAŽENJU • INFORMACIJA I LITERATURE • NA MANJINSKOM JEZIKU • INFORMACIJSKIM POTREBAMA • ZA LITERATUROM • I INFORMACIJAMA • NA MANJINSKOM JEZIKU • KORIŠTENJU NARODNIH KNJIŽNICA • I SREDIŠNJIH KNJIŽNICA • ZA MANJINE

6. Mađarska nacionalna manjina u RH • 0,37 % u ukupnom broju stanovnika RH2001. g. • Autohtona nacionalna manjina • Brojne mađarske manjinske udruge i kulturno-umjetnička društva: Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, Savez mađarskih udruga, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH (Osijek) • Središnja knjižnica Mađara u RH (od 1990. g., Gradska knjižnica Beli Manastir) Veliku važnost pridaju održavanju veza s materinjim jezikom i kulturom

8. Svrha i ciljeviistraživanja - Hipoteza Pripadnici triju analiziranih manjina unatoč višegeneracijskom životu u Osječko-baranjskoj županiji, imaju potrebu za raznovrsnim informacijama i literaturom na jeziku manjine kojoj pripadaju. Ali u tu svrhu nedovoljno (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu) koriste knjižnice (lokalne narodne i središnje knjižnice za manjine) jer svoje informacijske potrebe češće zadovoljavaju putem drugih izvora.

9. Metodologija, uzorak i instrument • metoda anketiranja na prigodnom uzorku(listopad 2010. - siječanj 2011. g.) • 313 upitnika poslano u tri manjinske udruge na području Osječko-baranjske županije i Središnju knjižnicu za Mađare u Belom Manastiru • Ukupno je prikupljeno 165 upitnika (60,8%) • Tri skupine pitanja u upitniku: • opći podaci • informacijske potrebe i ponašanje pri pronalaženju informacija • korištenje knjižnica

10. REZULTATI I. OPĆI PODACI

11. Karakteristike ispitanika • srednja vrijednost za mađarski jezik 4,32 • srednja vrijednost za hrvatski jezik 4,08 Znanje mađarskog jezika najbolje su ocjenjivali ispitanici koji dolaze iz mjesta s 10000-30000 stanovnika, a najlošije oni iz mjesta preko 50000 stanovnika

12. II. INFORMACIJSKE POTREBE I PONAŠANJE PRI TRAŽENJU INFORMACIJA

13. Najpopularnija tematska područja na mađarskom jeziku Samo 12 ispitanika (7,3%) istaknulo je da nema potrebu za literaturom na mađarskom jeziku!

14. Razlozi korištenja građe na mađarskom jeziku

15. Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku Statistički značajna razlika u odnosu na obrazovnu razinu, mjesto stanovanja i dob utvrđena je za dobar dio navedenih informacijskih izvora (VSS>OŠ, manja mjesta>veća mjesta, ispitanici stariji od 21 godinu>ispitanici mlađi od 20 godina)

16. III. KORIŠTENJE NARODNIH KNJIŽNICA

17. Članstvo u lokalnim narodnim knjižnicama Članovi narodne knjižnice najčešće su ispitanici iz dobne skupine 71 i više godina te osobe između 41 i 50 godina, a najrjeđe osobe 0-20 godina. Članovi narodnih knjižnica najčešće su iz mjesta s 10000-30000 stanovnika, a najmanje iz mjesta s više od 50000 stanovnika. Članstvo u narodnoj knjižnici raste s obrazovnom razinom ispitanika.

18. Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku u narodnim knjižnicama Zadovoljstvo ponudom građe na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici: srednja vrijednost = 3,81

19. Sudjelovanje na programima narodne knjižnice na mađarskom jeziku Samo 7 ispitanika (10,6%) navelo je da se u njihovoj gradskoj knjižnici ne odvijaju nikakvi posebni programi na mađarskom jeziku. Srednja vrijednost zadovoljstva ispitanika ponudom programa na mađarskom jeziku u lokalnim narodnim knjižnicama = 3,48

20. Načini sudjelovanja ispitanika u oblikovanju nabavne politike i planiranju posebnih programa na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici

21. IV. SREDIŠNJA KNJIŽNICA ZA MAĐARE

22. Članstvo u Središnjoj knjižnici za Mađare Članovi Središnje knjižnice najčešće su osobe iz dobne skupine 51-60 godina (N=13, a najrjeđe ispitanici iz dobne skupine 0-20 godina (N=11, 15,7%)

23. Korištenje usluga i programa Središnje knjižnice za Mađare Procjenjujući vlastito zadovoljstvo knjižničnom građom i knjižničnim uslugama u Središnjoj knjižnici za Mađare najveći broj ispitanika (N=26, 57,8%) jako je zadovoljan (brojka 5) (srednja vrijednost iznosi 4,24.)

24. Razlozi nekorištenja usluga Središnje knjižnice za Mađare Posljednji odgovor najčešće su birali ispitanici iz mjesta do 10000 stanovnika.

25. Zaključak • Podaci prikupljeni ovim istraživanjem potvrdili su obje pretpostavke od kojih se u istraživanju pošlo: • Pripadnici mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji imaju potrebu za raznolikim informacijama i literaturom na svom materinjem jeziku, ali, isto tako, da se u tu svrhu nedovoljno koriste svojom narodnom i/ili središnjom knjižnicom. • Relativno visok odaziv istraživanju (60,8%) pokazuje pak da je ova tema zanimljiva ispitanicima te da postoji potreba za detaljnijim bavljenjem tom problematikom

26. Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike, s posebnim naglaskom na nabavu građe i izvora na jezicima (i pismima) manjina koje žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga i programa koje će odgovarati na stvarne potrebe manjinskog stanovništva. • Metodologija istraživanja može poslužiti kao polazište za slična buduća istraživanja šireg obuhvata

27. Nastavak istraživanja • Autori u nastavku planiraju kvalitativnom i kvantitativnom metodologijom istražiti percepciju knjižničara u odnosu na ulogu svoje institucije u multikulturalnom društvu i analizirati kako hrvatske narodne knjižnice reagiraju na zahtjeve svojih kulturološki i jezično različitih populacija. • Posebna pozornost posvetit će se pitanjima obuke i obrazovanja knjižničara za rad u multikulturnim sredinama.