1 / 115

FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI

FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI. FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO. I. Prilagođavanje knjigovodstva i poslovni ciklus. Prilagođavanje sistema dvojnog knjigovodstva Knjigovodstveno obuhvatanje poslovnog ciklusa Principi vrednovanja sredstava, kapitala i obaveza.

idola-moses
Télécharger la présentation

FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO

  2. I. Prilagođavanje knjigovodstva i poslovni ciklus Prilagođavanje sistema dvojnog knjigovodstva Knjigovodstveno obuhvatanje poslovnog ciklusa Principi vrednovanja sredstava, kapitala i obaveza

  3. 1. Prilagođavanje sistema dvojnog knjigovodstva Knjigovodstvo se prilagođava konkretnim prilikama preduzeća i njegovim potrebama. Primjena (razvijanje) sistema dvojnog knjigovodstva u konkretnim preduzećima je prilagođena: Djelatnosti preduzeća Pravnoj formi i vlasništvu preduzeća Organizaciji i veličini preduzeća Tehnici obuhvatanja promjena u knjigovodstvu.

  4. DJELATNOST utiče na strukturu sredstava i poslovne operacije preduzeća Šire provredne oblasti: industrija, poljoprivreda, rudarstvo, transport, trgovina, bankarstvo, osiguranje... Grane u okviru oblasti: elektronska, hemijska ili tekstilna industrija; avio ili drumski saobraćaj; ratarstvo, stočarstvo ili voćarstvo... Vanprivreda: školstvo, zdravstvo, sport... Univerzalni sistem dvojnog knjigovodstva se prilagođava konkretnoj vrsti djelatnoti i poslovanja Različita srestva – različiti aktivni računi Različiti poslovni procesi – različita konta njihovog praćenja Mnogobrojna istovrsna sredstva i procesi – istovrsna metodologija njihove knig. obrade.

  5. PRAVNA FORMA I VLASNIŠTVO sopstvenog kapitala Inokosno preduzeće – jedan račun sopstvenog kapitala i jedan račun neraspoređene dobiti Ortačko društvo – broj računa sopstvenog kapitala i neraspoređene dobiti jednak je broju ortaka Akcionarsko društvo (sopstveni kapital se formira prodajom akcija) – specifični računi i knjigov. operacije za ovu pravnu formu Specifične pravne forme utiču na strukturu izvora i poslovanje koje iz nje proizilazi, ali u okviru univerzalnog sistema dvojnog knjigovodstva.

  6. ORGANIZACIJA preduzeća je uslovljena djelatnošću, veličinom i nivoom organizovanosti Unutrašnja organizacija upravljanja zahtijeva adekvatno prećenje poslovnja i informisanje o tokovima poslovanja Razlike uglavnom nastaju u domenu analitičkog knjigovodstva (pomoćnih knjiga) u vezi nastajanja zaliha, troškova i prihoda, odgovornst za rukovanje imovinom...

  7. TEHNIKA OBUHVATANJA PROMJENA U KNJIGOVODSTVU – računarska obrada: Pruža daleko veće mogućnosti u obradi i prezentiranju informacija (obim, kvalitet) Povoljan odnos troškova i koristi Brzina dobijanja informacija Različite tehničke osnovice i njihove mogućnosti – jedinstvenog sistema dvojnog knjigovodstva.

  8. 2. Knjigovodstveno obuhvatanje poslovnog ciklusa Osnovni cilj knjigovodstva = obezbijediti utvrđivanje uporedivog periodičnog rezultata i finansijskog položaja preduzeća. Zato treba kjigovodstveno obuhvatiti sve ekonomske promjene = knjigovodstveno praćenje poslovnog ciklusa u cjelini – svih faza kretanja (obrta) sredstava: N-R-P-R1-N1

  9. Kretanje sredstava u poslovnom ciklusu: Pribavljanje novčanih sredstava iz sopstvenih i pozajmljenih izvora Trošenje novca na kupovinu osnovnih sredstava i materijala koji se lageruju Trošenje lagerovanih sredstava u procesu proizvodnje i trošenje novca za faktore proizvodnje koji se ne lageruju Realizacija proizvoda Naplate od kupaca.

  10. 3. Principi vrednovanja sredstava, kapitala i obaveza Predmet knjigovodstvenog obuhvatanja – ekonomske promjene koje su nastale i izražene u novcu = sredstva i izvori sredstava moraju biti odgovarajuće vrednovani Neobjektivno – svojevoljno određenje vrijednosti Objektivno – zakonskim propisima i računovodstvenim načelima su propisane najviše i najniže vrijednosti po kojima se pojedini oblici imovine i obaveza mogu bilansirati = nabavna vrijednost i cijena koštanja.

  11. Nabavna vrijednost i cijena koštanja (načelo opreznosti): Gornja granica vrijednosti sredstava – nabavna cijena: osnovna sredstva, materijal, sitan inventar; – cijena koštanja: nedovršena proizvodnja, gotovi proizvodi Donja granica vrijednosti obaveza (nabavna vrijendost obaveza = iznos koji je dužnik primio) Procjenjivanje sredstava po nabavnoj vrijednosti ili cijeni koštanja je objektivno i pouzdano jer pokazuje iznos koji je za pribavljanje sredstava isplaćen tj. utrošen, a što se utvrđuje na osnovu knjigovodstvene dokumentacije.

  12. CIJENA KOŠTANJA obuhvata sve troškove koji su uslovljeni proizvodnjom poluproizvoda i gotovih proizvoda NABAVNA VRIJEDNOST je protivrijednost koju preduzeće mora da isplati da bi se jedno sredstvo pribavilo i učinilo spremnim za korišćenje Fakturna cijena + Zavisni troškovi nabavke NABAVNA CIJENA

  13. Fakturna cijena (određena tržišno, tj. kupoprodajnim ugovorom) = utvrđuje se iz računa (fakture) koju dobavljač dostavlja po izvršenoj isporuci Zavisni troškovi nabavke (sporedni troškovi, tj. izdaci uslovljeni nabavkom) = izdaci za prevoz, osiguranje, carinu, montažu... = njihova visina zavisi od definicije mjesta isporuke u ugovoru.

  14. Mjesto isporuke (bilo koje mjesto između prodavca i kupca) Do mjesta isporuke – svojina, troškovi i rizik = prodavac Od mjesta isporuke – svojina, troškovi i rizik = kupac U nabavnu cijenu se uračunavaju samo zavisni troškovi koji padaju na teret preduzeća kupca, a čiji je nastanak i visina neposredno određena ugovorenim mjestom isporuke.

  15. Visina zavisnih troškova nabavke utvrđuje se na osnovu faktura dobavljača za izvršene usluge Uključivanje zavisnih troškova nabavke u nabavnu cijenu = zbog pravilne periodizacije rashoda Ukoliko bi se zavisni troškovi nabavke tretirali kao rashodi perioda u kojem su nastali – došlo bi do vremenskog premetanja periodičnog rezultata.

  16. PLANSKE ILI OBRAČUNSKE VRIJEDNOSTI – pomoćno sredstvo u knjigovodstvenom evidentiranju Planska nabavna vrijednost Planska cijena koštanja Pomoćno sredstvo jer – inicijalno knjiženje po planskoj vrijednosti – obuhvatanje razlike između planske i stvarne vrijednosti (po njenom utvrđivanju) = evidentiranje po stvarnim vrijednostima Planske cijene se utvrđuju za cijelu nastupajuću godinu.

  17. Razlozi za korišćenje planskih nabavnih cijena i planske cijene koštanja za obračun vrijednosti pri knjiženju nabavke, nedovršene proizvodnje i preuzemanja gotovih proizvoda u magacin: Povećanje ažurnosti knjigovodstva (ne čeka se na sve knjigovodstvene dokumente) Kontrola ekonomičnosti rada nabavke (odnos planskih i stvarnih cijena – racionalnost politike nabavke) Dobijanje neposrednog uvida u visinu zaliha Uprošćavanje knjiženja utrošaka materijala.

  18. Pitanja za provjeru znanja i razumijevanja Čime je opredijeljen izbor aktivnih, a čime izbor pasivnih računa? Da li djelatnost preduzeća ima uticaja na izbor računa uspjeha? Kako se knjigovodstvo prilagođava veličini preduzeća? Koje su faze poslovnog ciklusa? Kako se obrazlaže tvrdnja da je poslovni ciklus u suštini proces realizacije? Po kojim se vrijednostima, saglasno načelu istorijskog troška, procjenjuje aktiva? Koji su elementi nabavne vrijednosti?

  19. Pitanja za provjeru znanja i razumijevanja U čemu je značaj mjesta isporuke? Zbog čega se vrši uključivanje zavisnih troškova nabavke u nabavnu vrijednost? Definišite kalkulaciju nabavne cijene, odnosno cijene koštanja? Definišite cijenu koštanja? Koji oblici aktive se procjenjuju po cijeni koštanja? Koji su razlozi za korišćenje planskih nabavnih cijena, odnosno planskih cijena koštanja u knjigovodstvenoj evidenciji?

  20. II. Pribavljanje sredstava preduzeća Sopstveni kapital preduzeća Pozajmljeni kapital preduzeća Ulaganje novčanih sredstava u učešća, ostale hartije od vrijednosti i dugoročne plasmane.

  21. Preduzeće je osnovna poslovna i računovodstvena jedinica, čiju: Osnovnu djelatnost i veličinu preduzeća određuje osnivač Vrsta i obim djelatnosti određuju visinu potrebnih sredstava za osnivanje i rad preduzeća Osnivač obezbjeđuje početna sredstva za rad preduzeća Pribavljanje sredstava preduzeća (izbor njihovih izvora) – sopstveni i pozajmljeni kapital.

  22. 1. Sopstveni kapital preduzeća Pravnu formu preduzeća opredjeljuje: Odgovornost za poslovanje Učešće u dobiti Oporezivanje rezultata Odlučivanje Kontrola Način pribavljanja sopstvenih sredstava...

  23. Pravne forme preduzeća Inokosna preduzeća Društva lica Ortačko društvo Komanditno društvo Društva kapitala Društvo sa ograničenom odgovornošću Akcionarsko društvo.

  24. Inokosno preduzeće – sopstveni kapital je vlasnika preduzeća koji je ujedno preduzetnik i odgovara za poslovanje cjelokupnom imovinom. Ortačko društvo – sopstveni kaptial se formira ulozima ortaka koji za poslovanje odgovaraju solidarno i neograničeno.

  25. Društvo sa ograničenom odgovornošću – sopstveni kapital se pribavlja iz udjela članova društva – vlasnici i društvo su podvojeni – za poslovanje je odgovorno društvo do visine sopstvenog kapitala. Akcionarko društvo – osnovni sopstveni kapital se stiče prodajom emitovanih akcija, a još obuhvata: ažio, rezerve, prenijetu i neraspoređenu dobit.

  26. Visina formiranog sopstvenog kapitala se mijenja pod uticajem: Ostvarenih poslovnih rezultata (dobitka i gubitka) Dodatnim ulaganjem i povlačenjem kapitala od strane vlasnika.

  27. a. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod inokosnih preduzeća Svako ulaganje kapitala u preduzeće (inicijalno kojim se formira sopstveni kapital preduzeća ili naknadno kojim se sopstveni kapital povećava) – izaziva povećanje imovine preduzeća (aktiva) kojem nasuprot stoji povećanje sopstvenog (inokosnog) kapitala.

  28. Lični rashodi vlasnika inikosnog preduzeća se vode na posebnom računu vlasnika (kako bi se imao uvid u obim ovih rashoda i oni odvojili od smanjenja osnivačkog kapitala usled povlačenja kapitala) Račun vlasnika kapitala se smatra korektivnim računom računa inokosni kapital – na kraju obračunskog perioda račun vlasnika kapitala se gasi prenošenjem salda na drugu stranu računa Inokosni kapital.

  29. b. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala kod društava lica (ortačka) Za svakog pojedinačnog ortaka se otvara poseban račun sopstvenog kapitala (ima ih koliko i ortaka) Ulozi ortaka nijesu propisani niti moraju biti jednaki – jer za obaveze društva odgovaraju svi ortaci cjelokupnom imovinom Povećanje sopstvenog kapitala = zadužuje se odgovarajući račun aktive / odobrava se račun kapitala konkretnog ortaka.

  30. Potpuno ili djelimično povlačenje kapitala uloženog u ortakluk od strane pojedinih ortaka ima za posledicu smanjenje gotovine i smanjenje sopstvenog kapitala društva (račun kapitala ortaka) Smanjenje nastalo usled pokrića ličnih rashoda ortaka smanjuje sredstva i zadužuje lični račun vlasnika – redukcija uloga ortaka uslijediće kod zaključenja njegovog ličnog računa.

  31. v. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala u društvima kapitala Društva sa ograničenom odgovornošću Akcionarka društva.

  32. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala društava sa ograničenom odgovornošću Sopstveni kapital društva sa ograničenom odgovornošću čine uplate čalnova društva To je osnovna garancija društva za preuzete obaveze – stoga je negova minimalna visina po pravilu propisana zakonom. U sudski registar se unosi visina osnovnog kapitala (pri registraciji društva), kao i sve njegove naknadne promjene.

  33. Obuhvatanje uplate udjela članova društva:

  34. Kapital društva se u bilansu iskazuje u nominalnom iznosu – iznosu koji je određen u ugovoru o osnivanju društva Za iznos upisanih, tj. ugovorom prihvaćenih, a neuplaćenih udjela u kapitalu – formira se potraživanje društva prema članovima.

  35. Povećanje osnovnog kapitala društva: Emitovanjem novih udjela – koje mogu otkupiti postojeći ili novi članovi Povećanjem pojedinačnih udjela već postojećih članova Povećanja se obuhvataju isto kao i formiranje osnovnog kapitala društva.

  36. Smanjenja osnovnog kapitala nastaju: Smanjenjem nominalne vrijednosti postojećih udjela Otkupom i poništenjem udjela.

  37. Smanjenje nominalne vrijednosti udjela (ako je njihova visina iznad zakonom propisanog minimuma) – dio kapitala se vraća vlasnicima:

  38. Otkup i poništenje udjela u osnovnom kapitalu – obično kada jedan od članova želi da istupi, a ostali članovi ne žele otkupiti njegove udjele niti ih prodati drugima izvan društva: Otkup udjela po tržišnoj vrijednosti Poništenje udjela – osnovni kapital se smanjuje za nominalnu vrijednost poništenih udjela U iznosu razlike između tržišne i nominalne vrijednosti udjela ostvaruje se dobitak/gubitak koji mijenja (povećava/smanjuje) rezerve društva.

  39. Formiranje i promjene sopstvenog kapitala akcionarkog društava Akcionarska društva sopstveni kapital stiču emisijom i prodajom akcija Akcija = hartija od vrijednsoti koja vlasniku daje pravo na kapital društva (kod likvidacije i stečaja), dividendu i upravljanje društvom Osnovni kapital društva = kapital pribavljen prodajom akcija iz prve emisije.

  40. Akcije prema obimu prava koje sadrže: Obične ili redovne Pravo na kapital, dividendu, pravo glasa Povlašćene ili prioritetne Pravo na kapital, dividendu (ne i pravo glasa) Pravo na povlastice – prioritet pri isplati: dividendi; imovine pri likvidaciji Nominalna vrijednost – vrijednost na koju akcije glase Emisiona (prodajna) vrijednost – po kojoj se akcije prodaju.

More Related