120 likes | 423 Vues
METRIJSKE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA. Dr.sc. Husnija Hasanbegović. Metrijske karakteristike. Svi mjerni instrumenti trebaju ispunjavati određene uvjete koji se nazivaju metrijske karakteristike Temeljne karakteristike mjernih instrumenata su: valjanost pouzdanost osjetljivost
E N D
METRIJSKE KARAKTERISTIKE MJERNIH INSTRUMENATA Dr.sc. Husnija Hasanbegović
Metrijske karakteristike • Svi mjerni instrumenti trebaju ispunjavati određene uvjete koji se nazivaju metrijske karakteristike • Temeljne karakteristike mjernih instrumenata su: • valjanost • pouzdanost • osjetljivost • objektivnost
Valjanost • Mjerni instrument je valjan ako mjeri ono što smatramo da mjeri • Temeljna pitanja su: • Šta instrument mjeri? • Koliklo dobro taj instrument mjeri ono što mjeri? • Ako utvrdimo da mjeri to što mjeri a mjeri loše onda nije valjan (povezanost sa pouzdanošću) • Postoji više načina utvrđivanja valjanosti • sadržajna valjanost • konstruktna valjanost • kriterijska valjanost
Sadržajna valjanost • Sadržajna valjanost se određuje tako da više stručnjaka iz područja koje se mjeri procjenjuje odabir itema (propocionalno zastupljeni svi dijelovi predmeta mjerenja) • Procjenjuje se npr. težina zadatka, učestalost odgovora na tvrdnje, povezanost itema međusobno, povezanost pojedinih čestica i ukupnog rezultata u testu itd. • Provjerava se detaljnom analizom na reprezentativnom uzorku
Konstruktna valjanost • Konstruktna valjanost (obilježje-veličina koje instrument mjeri) • Obuhvata više postupaka • konvergentna valjanost • divergentna valjanost • unutarnja koezistencija • valjanost odluka • Konvergentna (primicati se) – postupak dokazivanja povezanosti između novokonstruisanog instrumenta i dr.instrumenata koji mjere iste ili slične postupke za koje je već provjereno da mjere taj ili slične konstrukte
Kako se provjerava? • Na velikom uzorku primjeni se novi instrument zajedno sa provjerenim instrumentima • Primjeni se postupak izračunavanja povezanosti-korelacije- Računa se Pirsonov produkt moment koeficijent korelacije koji bi morao biti između 0.60 i 0.80. • U tom slučaju zajednička varijansa se kreće u rasponu od 36-64 % (kvadrat korelacije (-koeficijent determinacije) jednak je proporciji zajedničke varijance a množenjem sa 100 dobije se % zajedničke varijance a to je dovoljan razlog da se radi o sličnom konstruktu • Zašto se ovo izračunava? • Ako dobijemo povezanost- korelaciju iznad 0.90 nepotrebno je primjenjivati novi mjerni instrument jer je isti kao i ovaj koji se koristi.
Divergentna (odmicati) je postupak dokazivanja da ne postoji povezanost između novokonstruisanog instrumenta i dr.instrumenata koji mjere druge konstrukte • Unutrašnja koenzistencija-pokazuje stupanj povezanosti pojedinih čestica i ukupnog rezultata u instrumentu. Instrument koji ima visok stupanj unutrašnje koenzistencije naziva se homogenim mjernim instrumentom jer sa svim svojim česticama mjeri određeni konstrukt i dobro ga mjeri. • Valjanost odluka je povezana sa kriterijskom valjanošću jer utvrđuje dalji postupak mjerenja kod ispitanika u dijagnostičke i prognostičke svrhe
Kriterijska valjanost • Kriterijska valjanost- određuje se na temelju povezanosti novokonstruisanog mjernog instrumenta i kriterijske varijable. • Kriterij koji se određuje može biti u sadašnjosti ili u budućnosti • Ako je kriterijska varijabla u sadašnjosti onda se radi o dijagnostičkoj a ako je u budućnosti onda se radi o prognostičkoj valjanosti • Mjerni instrument za prognostičku valjanost se upotrebljava za selekciju kandidata za važne aktivnosti (školovanje i zapošljavanje) recimo prijem u neku školu, zapošljavanje i sl. (recimo prosječna ocjena ili neka druga aktivnost-marljivost, pažnja itd. • Da se nebi dugo čekalo na rezultate, uzmu se neke aktivnosti recimo na radnom mjestu kao prognostička valjanost a onda se one porede na uzorku kojeg ispitujemo. • Dijagnostička valjanost procjenjuje postojeće stanje