DRŽAVA

1. DRŽAVA Šesnaesto predavanje, 10. XII. 2013.

2. VLAST • 1. oblici i institucije upravljanja; 2. upravljači; 3. društveni odnos zapovijedanja i poslušnosti • Weber – izgled da će se određena grupa pokoriti naredbama, izvršiti zapovijed određenog sadržaja • 1. vlast po sili konstelacije interesa (monopolistička vlast na tržištu) i 2. vlast po sili autoriteta (vlast glave obitelji, vlast monarha) – zasnovana na apsolutnoj poslušnosti koja se zahtijeva bez obzira na motive i interese • Politička vlast - oblik vlasti koji organiziranjem političkog života na nekom području ili organizaciji omogućuje pojedincu ili grupi da zapovijedanjem utječe na djelovanje i ponašanje drugih neovisno o njihovu pristanku, upotrebom različitih sredstava

3. ODREĐENJE DRŽAVE • Weber – država se ne određuje po sadržaju svoga djelovanja (sve može biti taj sadržaj) nego po specifičnom sredstvu koje koristi – sila. Država je zajednica koja ima monopol nad legitimnom upotrebom sile na određenom teritoriju • Marcel Prelot – 3 elementa države: 1. veliko stanovništvo – država mu daje jedinstvo; 2. teritorijalna osnova – rasprostranjenost i granice vlasti države; 3. politička vlast kao kreativni element, po kojem se razlikuju vladajući i podanici; moć naređivanja, neosobni karakter vlasti

4. OBILJEŽJA DRŽAVE • 1. Suverena vlast – apsolutna i neograničena • 2. Javna institucija – javna i privatna sfera • 3. Legitimna vlast – odluke se prihvaćaju jer se podrazumijeva da su donijete u javnom (općem) interesu • 4. Sredstvo dominacije – monopol sile • 5. Teritorijalna zajednica – nadležnost geografski određena, tko živi unutar granica

5. TEORIJE DRŽAVE • Koordinacijsko-funkcionalističke: usporedba s tijelom - mozak društva – regulacija; evolucionizam. • Durkheim - država je "skup društvenih tijela koja su jedina ovlaštena govoriti i djelovati u ime društva“; regulacijska uloga - "središnji nervni sustav društvenog organizma", i moralna svrha - prizvati pojedinca moralnom životu, "organizirati, moralizirati društvo". Funkcije države rastu s razvojem društva, rast javnih službi i regulativne djelatnosti države • Parsons: AGIL, politički sustav – važnost za sve: adaptacija (poticanje rasta), postizanje ciljeva (ključno), integracija, održanje obrazaca ponašanja (socijalizacija)

6. Teorije države: individualističke i pluralističke • Liberalno-individualističke: instrument društva uspostavljen radi sigurnosti njegovih članova i održavanja općih nepristranih uvjeta, ali i kao sustav moći koji može biti opasan za društvo i pojedinca, Hayek i Nozick • Pluralističke teorije: interesne grupe i društvo, a ne pojedinci, aktivno društvo (interesne grupe) i reaktivna država; država je neutralni posrednik među grupama, teži da svaka grupa donekle ostvari svoje interese, grupe pomoću vlasti uspijevaju ostvariti svoje interese ali ne uvijek i stalno, jer država ne može zadovoljiti interese svih grupa; interesi su ponekad suprotni (automobilska industrija i zaštita okoliša); vlast teži kompromisu

7. Teorije države - marksističke • Država je institucija ili struktura koja zastupa interese vladajuće klase i brine o održanju sustava kapitalističke dominacije • instrumentalističke – relativno neutralno sredstvo u rukama kapitalističke klase; R. Miliband: država u kapitalističkom društvu, povezanost i određenost političkih elita interesima vladajuće klase – potječu iz viših slojeva, sličan obiteljski odgoj i obrazovanje, međusobna povezanost • strukturalističke – strukturalna vezanost za kapital; K. Offe: kapitalistička država; N. Poulantzas – država kao kohezijski faktor društvene formacije, vladajuća klasa ne vlada izravno, njezini se interesi ostvaruju preko države, država je relativno autonomna, ostvaruje interese kapitala, u tom interesu može praviti ustupke podčinjenoj klasi i predstavljati se kao nositelj općeg interesa, cjeline društva - legitimnost; jedinstvo vladajuće klase; represivni i ideološki državni aparati

8. Teorije države - institucionalističke • Institucionalno-etatističke teorije: autonomija države - utjecaj želja i ciljeva države na javnu politiku, posebni interesi aparata, autonomno djelovanje države; država teži povećati svoju moć • Eric Nordlinger: autonomija demokratske države, tri oblika: 1. želje i ciljevi države suprotni željama najvažnijih društvenih skupina, a država provodi svoju politiku unatoč pritiscima protiv toga – ima golemu moć i sredstva da onemogući protivnike svoje politike (tajno donošenje odluka, sustav počasti, imenovanja i ugovora, državni resursi, prijetnja promjene niza odluka, djelovanje kojim stvara nepovjerenje prema protivnicima); 2. država uspije uvjeriti protivnike svoje politike da promijene stajalište i podupru vlast (pokretanje projekata koji u početku nemaju potporu); 3. država vodi svoju politiku koja ne nailazi na protivljenje moćnih društvenih skupina ili čak stječe podršku skupina koje su zainteresirane za nju

9. ANARHIZAM I DRŽAVA • “Uloga države je uvijek ista: ograničiti pojedinca, ukrotiti ga, potisnuti i podčiniti” – Max Stirner • “Nikakve stranke, nikakve vlasti, apsolutna sloboda čovjeka. To je u tri riječi naše društveno i političko uvjerenje.” – P.-J. Proudhon

10. FAŠIZAM I DRŽAVA • “Sve za državu, ništa protiv države, ništa izvan države” – Giovanni Gentile • “Za fašizam je sve u državi i ništa ljudsko ili duhovno ne postoji i nema vrijednost izvan države. U tom je smislu fašizam totalitaran, a fašistička država, sinteza i jedinstvo svih vrijednosti, tumači, razvija i vlada cijelim narodnim životom. Država je svijest i volja naroda, prava realnost individue” – Mussolini

11. DRŽAVA I DRUŠTVO • Andrew Heywood: 5 oblika države prema ulozi u društvu: • 1. minimalna: održanje mira i društvenog poretka; načelo neuplitanja, A. Smith; Engleska u 19. st. • 2. razvojna: modernizacija - Japan (Meiji 1868-1912), Njemačka (Bismarck); rast - "azijski tigrovi" • 3. socijaldemokratska: načelo pravde – uklanjanje siromaštva i smanjivanje nejednakosti; Švedska • 4. kolektivistička: ekonomija pod državnom kontrolom (komandne ekonomije); “treći svijet” • 5. totalitarna: sveopći državni nadzor (od ekonomije do obitelji); Sovjetski Savez

12. THOMAS MARSHALL: TEORIJA GRAĐANSTVA • Oblik i struktura države rezultat društvenih borbi. Borba za ljudska prava - tri razdoblja prava građanstva: • građanska prava – individualna sloboda (sloboda kretanja, jednakost pred zakonom) - 18. st. • politička prava – sudjelovanje u politici (pravo glasa) - 19. st. • socijalna prava – minimalni status (socijalna pomoć, školstvo, zdravstvo) - 20. st.

13. FAZE RAZVOJA DRŽAVE • Apsolutistička država: 16-18. st.; od osobne (Luj XIV.: “Država to sam Ja”) do neosobne staleške vlasti (Fridrik II. Veliki: "Ja sam samo sluga države“) • Liberalna konstitucionalna država: 18-19. st.;ustavna ograničenja moći države, osobna prava • Demokratska država: 19-20. st.; širenje prava glasa • Socijalna država: 20. st.;socijalna sigurnost stanovništva, začetak Bismarck i Disraeli, New Deal • Minimalna jaka država: 21. st.;smanjivanje socijalnih prava i jačanje represivnih aparata, tačerizam, današnje države

14. LEGITIMNOST DRŽAVE • Weber: država kao posjednik monopola sile mora biti legitimna; tri tipa legitimne vlasti: 1. Tradicionalna – svetost tradicije; monarhije; 2. Karizmatska – osobine vođe; diktature; 3. Legalno-racionalna – neosobna pravila; moderne pravne birokratske države • Habermas: kriza legitimnosti suvremene države – sukob između logike kapitalističke akumulacije i demokratskih zahtjeva za većom sigurnošću i pravima. Izbor: ili odbiti narodne zahtjeve i izgubiti legitimnost ili riskirati ekonomski slom • Neoliberalna politika i kriza legitimnosti; minimalna jaka država

15. GLOBALIZACIJA I DRŽAVA • Ekonomska globalizacija i kriza države • Kenichi Ohmae, Kraj nacionalne države, 1995. – globalna tržišta i kulturno približavanje, nemoćne nacionalne države i moćne transnacionalne korporacije • John Gray, Lažna zora, 1998. – i korporacije i države u situaciji velikih rizika i neizvjesnosti, dvije važne funkcije države: 1. zaštitna funkcija zbog anarhije globalnog tržišta, 2. kontrola nad prirodnim resursima (nafta, voda)