1 / 17

NASTAVNI SAT MATEMATIKE

NASTAVNI SAT MATEMATIKE. u nekoliko re č enica opisana o č ekivana u č eni č ka postignu ć a (ishodi u č enja) na ovom nastavnom satu jasne rečenice koje definiraju što će učenici znati, umjeti napraviti i vrednovati nakon ovog sata

khuyen
Télécharger la présentation

NASTAVNI SAT MATEMATIKE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NASTAVNI SAT MATEMATIKE

  2. u nekoliko rečenica opisana očekivana učenička postignuća(ishodi učenja) na ovom nastavnom satu • jasne rečenice koje definiraju što će učenici znati, umjeti napraviti i vrednovati nakon ovog sata • definiraju se u skladu s odgojno-obrazovnim ciljevima i standardima nacionalnog kurikuluma • detaljnije se razrađuje (konkretizira) u specifične ciljeve, tj. zadatke nastavnog sata OPĆI CILJEVI NASTAVNOG SATA

  3. Dijelimo ih prema područjima ljudske spoznaje na: obrazovne (materijalne) funkcionalne odgojne ZADACI NASTAVNOG SATA

  4. Obrazovni (materijalni) zadaci: • očekivano znanjeirazumijevanje koje učenici trebaju steći na ovom nastavnom satu, u kojem opsegu i intenzitetu • obuhvaća matematičke koncepte (matematički pojmovi i njihova svojstva), terminologiju i simbole koje učenici tokom sata trebaju ponoviti ili usvojiti • formiraju osnovu za cjeloživotno učenje OBRAZOVNI ZADACI NASTAVNOG SATA

  5. Funkcionalni zadaci: • vještine, spoznajne sposobnostii oblici misaonog procesa za koje očekujemo da će ih učenici razvijati u konkretnim uvjetima nastavnog procesa • vještina = vježbom (učenjem!) stečeno umijeće dovoljno preciznog i dovoljno brzog (rutinskog!) izvođenja sustavno organiziranih operacija (ili nizova operacija) s ciljem rješavanja postavljenog zadatka • sposobnosti= ne stječu se, već razvijaju učenjem, a ovise o psihofizičkim predispozicijama učenika • iskazuju se u terminima učeničkih postignuća FUNKCIONALNI ZADACI NASTAVNOG SATA

  6. Funkcionalni zadaci (nastavak): • važno je konkretizirati deklarativne funkcionalne ciljeve iskazane na razini cijelog predmeta, kao što su npr: • razvijanje logičkog, analitičkog i proceduralnog (algoritamskog) mišljenja • razvijanjevještina i sposobnosti rješavanja problemskih zadataka (problema) • razvijanja vještine procjenjivanja (rješenja problema ili najefikasnijeg pristupa rješavanju postavljenog problema) • vještine uspješne upotrebe tehnologije i mehaničkih pomagala

  7. Odgojni zadaci: • vrijednosti, stavovi i ostale pozitivne osobine ličnosti za koje očekujemo da će ih učenici razvijati tokom nastavnog sata • koncentracija, sposobnost za ustrajan i predan rad, sustavnost u radu, točnost, preciznost i urednost u radu, organizacijske vještine, komunikacija u socijalnoj grupi (timu ili paru), usmena i pisana komunikacija, povjerenje u vlastite sposobnosti, uvažavanje matematike kao područja ljudske djelatnosti, sposobnost samoprocjene, etičke i estetske vrijednosti, tolerancija prema drugima i drukčijem mišljenju • Važno: zbog negativne percepcije matematike, posebno treba voditi računa da se na satu kod svih učenika razvija samopouzdanje i povjerenje u vlastite matematičke sposobnosti te uvažavanje i pozitivan odnos prema matematici ODGOJNI ZADACI NASTAVNOG SATA

  8. Korelacije unutar matematike i s drugim nastavnim predmetima: • kada je god to moguće, potrebno je uspostavljati horizontalne i vertikalne poveznice unutar matematike • treba povezati matematiku s drugim nastavnim predmetima te sa situacijama iz realnog svijeta i života Integracija matematike s drugim predmetima: • zajednička nastava kojom se ispunjavaju ciljevi predmeta odjednom • povećava efikasnost i ekonomičnost nastave • kod nas još nedovoljno zastupljeno KORELACIJE

  9. definira se prema postavljenim ciljevima • nastavni sat može biti (obzirom na njegov dominantni dio): • sat obrade novog gradiva, • sat ponavljanja i usustavljivanja gradiva (radi uvježbavanja i automatizacije pojedinih algoritama, radi generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi poticanja i razvoja učeničke kreativnosti i dr.), • sat provjere učeničkih postignuća, • kombinirani sat TIP NASTAVNOG SATA

  10. Tri dijela, bez obzira na tip sata: uvodni dio glavni dio završni dio PODJELA SATA NA ETAPE – ARTIKULACIJA SATA

  11. služi za: • fizičku i emocionalnu pripremu učenika • upisivanje sata i odsutnih učenika • aktualiziranje prethodno ostvarenih postignuća (znanja, vještine, sposobnosti) • MOTIVACIJSKI I SPOZNAJNI ASPEKT • traje najviše 10 minuta • sat obrade novog gradiva: uvodni dio sata završava(a ne počinje!!) pisanjem naslova na ploču • naslov na ploči stoji cijeli sat! UVODNI DIO NASTAVNOG SATA

  12. posvećen realizaciji postavljenih ciljeva • traje najviše 35 minuta • uputno je predvidjeti različite aktivnosti (npr. zadatke i probleme) za učenike različitih sposobnosti, stilova učenja i individualnih brzina rada • zadaciza slabije učenikei dodatni zadaciza učenike većih sposobnosti • dobro je predvidjeti i rezervne zadatke (koje možda nećemo stići riješiti) GLAVNI DIO NASTAVNOG SATA

  13. zadavanje domaće zadaće • obavezno zapisati na ploču, i to uvijek na isto mjesto! • obavezno prokomentirati s učenicima • nakon toga provjera ostvarenosti postavljenih ciljeva i zadaća nastavnog sata • završno ponavljanje putem pitanja i odgovora, dodatnog složenijeg zadatka, nastavnog listića, kviza i sl. ZAVRŠNI DIO NASTAVNOG SATA

  14. PRIPREMA (MOTIVACIJA) OBRADA PRIMJER VJEŽBA (ZADACI) DOMAĆA ZADAĆA PROVJERA OSTVARENSTI POSTAVLJENIH CILJEVA I ZADAĆA DIJAGRAM TOKA NASTAVNOG SATA

  15. Definiranjem ciljeva i zadataka sata Osmišljavanjem tijeka sata počevši od glavnog dijela sata, zatim uvoda i na kraju završnog dijela Odabir metoda i oblika rada Traženjem nastavnih sredstava i pomagala Pisanjem detaljne pripreme za sat KAKO ZAPOČETI PRIPREMANJE SATA?

  16. Kritička procjena rada na nastavnom satu • Provodi je: • Nastavnik koji je sat održao • Kolega • Učenici • “Vanjski” promatrač • Zapisati zapažanja ANALIZA NASTAVNOG SATA

  17. Je li cilj sata ostvaren? Je li učenik sposoban primijeniti naučeno znanje ili umijeće? Jesu li sve etape bile zastupljene? Jesu li metode, oblici rada, nastavna sredstva i sl. bili dobro odabrani? Kako su učenici reagirali (motivacija, komunikacija,…)? Jesu li sadržaji ispravno prezentirani? Jesu li zadaci dobro odabrani? Kakav je bio odnos s učenicima? KAKO ANALIZIRATI SAT?

More Related