E N D
1. 1 Demografska analiza Prof.Maja Bacovic
Podgorica, 01.03.2012.
2. 2 Sadrzaj
I Stanovnitvo i ekonomski rast
1. Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji i praksi
1.1. Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji
1.2. to pokazuje empirija?
1.2.1. Proces razvoja svjetskog stanovnitva i istorijske etape
1.2.2. Regionalna obiljeja svetskog stanovnitva
1.2.3. Meduzavisnost izmedu demografskih kretanja i ekonomskog razvoja
1.2.4. Istorijske etape razvoja stanovnitva i teorija demografske tranzicije
3. 3 Demografija definicija pojma Demografija - kombinacija grckih rijeci demos i graphos cije literarno znacenje jeste: deskripcija (opis) naroda (populacije).
Rijec demografija prvi put je upotrijebljena 1855. godine u knjizi belgijanskog statisticara Achille Guillard: Elements of Human Statistics or Comparative Demography
4. 4 Demografija definicija 1. Demografija je nauka koja se bavi analizom ljudske populacije (McFalls, 1998)
2. Demografija je nauka o stanovnitvu (Weeks, 2002)
3. Demografija je nauka o procesima i karakteristikama stanovnitva (Rowland, 2003). Procesi ukljucuju rast, fertilitet, mortalitet, migracije i starenje stanovnitva, dok karakteristike obuhvataju: starost, pol, mjesto rodenja, strukturu porodice, zdravlje, obrazovanje i zanimanje.
4. Demografija je nauka koja se bavi analizom velicine, distribucije, strukture karakteristika i procesa koji se odnose na stanovnitvo (Weeks, 1994)
5. Demografija se generalno smatra interdisciplinarnim predmetom sa snanim korijenima i vezama sa sociologijom, i neto slabijim, ali ne manje znacajnim vezama i meduzavisnostima sa ekonomijom, statistikom, geografijom, humanom ekologijom, biologijom, medicinom i ljudskom genetikom. Veoma rijetko se posmatra kao kompletno odvojena disciplina, a mnogo cece kao sastavni dio neke druge glavne discipline (Kirk, 1972)
5. 5 Korijeni demografije Demografija je nastala kao posledica saznanja da statistika stanovnitva moe ukazati na mnoge informacije i zakljucke koje se odnose na prirodu i karakteristike drutva i dinamicke promjene koje se deavaju.
Prvi popisi stanovnitva obavljeni su jos u doba starog Egipta, Vavilona, Rimskog carstva i u staroj Kini.
Plemena Inka
Ipak, popisi u antickom dobu, iako su istorijski stvorili bazu za nastanak demografije, nisu oznacili i sami nastanak ove discipline. Popisi u ovom periodu imali su za cilj kvantifikovanje stanovnika raspoloivih za vojno regrutovanje, oporezivanje ili rad. Ono to je bila inspiracija za nastanak demografije kao nauke ipak nisu popisi, vec podaci o umiranju, dalje proireni na podatke o broju brakova i broju krtenih lica (pripadnika vjerskih zajednica).
6. 6 Korijeni demografije (2) Prvi koraci u demografskoj analizi napravljeni su u XVI vijeku u Londonu (Engleska)
Bills of Mortality, nastao u Londonu u XVI vijeku je prvi dokument koji predstavlja statisticki izvjetaj o demografskim kretanjima. Na izradi ovog dokumenta radili su londonski svetenici i objavljivan je nedeljno. Izvjetaj je sadrao broj umrlih lica, pracen podacima o uzrocima smrti, kao i broj sklopljenih brakova i broj krtenja.
U XVII vijeku, u Londonu je radio osnivac demografije, John Graunt (1620-74), trgovac tekstilom, koji je bio zainteresovan za izvjetaj o smrtnosti (Bills of Mortality). Graunt nije posjedovao naucno formalno obrazovanje, ali nakon objavljivanja njegove knjige Natural and Political Observations Made upon the Bills of Mortality, stekao je naucni i istraivacki renome i priznanje.
7. 7 Korijeni demografije (3) Prvi potpuni popis stanovnitva u Evropi XVIII v
Finska (1749), vedska (1750), Norveka i Danska (1769)
SAD (1790)
Francuska i Engleska (1801)
Pouzdanost ovih popisa je diskutabilna
Prvi pouzdani popisi stanovnitva u Evropi XVIII v
Francuska (1831)
Engleska ( 1841)
8. 8 Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji Ibn Kaldun (XIV v.) Teorija o ciklicnim promjenama stanovnitva
Guce naseljeno stanovnitvo ima niz prednosti (podjela rada, politicka i drutvena sigurnost, razvoj ekonomije i rast dohotka).
Montesquieu, Mirabeau, Wallace (XVI v.) pad broja stanovnika
Bottero (1558) vjeruje da je proizvodnja ivotnih namirnica dostigla maksimum, to ce uticati na uspored rast stanovnitva
Peti malobrojnost ljudi vodi siromatvu
Adam Smith najsigurniji znak za blagostanje je porast broja stanovnika
Malthus prirodni zakon o kretanju stanovnitva
Neomaltuzijanizam-ideja o kontroli radanja
G.Becker humani kapital
9. 9 Prirodni zakon kretanja stanovnitva
Malthus (XVIII v.)
Stanovnitvo raste geometrijskom progresijom, proizvodnja raste aritmetickom progresijom
Stanovnitvo je neminovno ograniceno raspoloivim ivotnim namirnicama
Stanovnitvo nepromjenljivo raste gdje rastu ivotne namirnice, osim ako nije sprijeceno mocnim kocnicama
Rast stanovnitva opredijeljen je obimom proizvodnje
10. 10 Kretanje stanovnitva kao endogena varijabla
Kretanje stanovnitva je uslovljeno drutvenim faktorima
Thomspon porast ivotnog standarda u kombinaciji sa irenjem znanja uzrokuje smanjenje fertiliteta
Marx i Engels ukazuju na vezu izmedu materijalnog statusa i nataliteta, i kretanje stanovnitva objanjavaju drutvenim komponentama
11. 11 Demografske promjene i ekonomski razvoj XX vijek
Znacaj demografskih faktora u makroekonomskim istraivanjima
Opreznost prilikom kreiranja ekonomskih politika - stopa ekonomskog rasta nije jedina varijabla o kojoj treba voditi racuna i koju treba postaviti kao target;
Znacaj sagledavanja demografskih trendova i analiza uticaja istih na ekonomske kategorije.
12. 12 Meduzavisnost izmedu demografskih promjena i ekonomskih varijabli
Trite radne snage
Obim proizvodnje
tednja
Obrazovanje
Zdravstvo
13. 13 US National Academy of Science veza izmedu rasta stanovnitva i ekonomskog rasta (3) Istraivanje ukazuje na pozitivne i negativne efekte sporijeg rasta populacije.
Kljucni pozitivni efekti su:
povecanje humanog kapitala (obrazovanja po stanovniku) usled vecih investicija u humani kapital per capita;
smanjenje trokova zdravstvene zatite;
povecanje kvaliteta ivotne sredine sa stanovita ekolokih standarda;
smanjenje nejednakosti.
Kljucni negativni efekti su:
smanjenje motiva za tehnoloke inovacije;
smanjena ponuda a samim tim i kvalitet radne snage;
smanjenje agregatne tranje a samim tim i proizvodnje.
14. 14 Humani kapital, fertilitet i ekonomski rast
Humani kapital znanja i vjetine koje imaju produktivnu upotrebu i ekonomsku vrijednost
Investicije u humani kapital generator stabilnog rasta
Zemlje na niem nivou razvoja nia stopa prinosa na investicije u humani kapital i via stopa fertiliteta
Zemlje na viem nivou razvoja via stopa prinosa na investicije u humani kapital i nia stopa fertiliteta
15. 15 Razvoj svjetskog stanovnitva
16. 16 Razvoj svjetskog stanovnitva
17. 17