1 / 28

Demografska analiza

2. Sadrzaj. I Stanovni

liza
Télécharger la présentation

Demografska analiza

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. 1 Demografska analiza Prof.Maja Bacovic Podgorica, 01.03.2012.

    2. 2 Sadrzaj I Stanovnitvo i ekonomski rast 1. Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji i praksi 1.1. Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji 1.2. to pokazuje empirija? 1.2.1. Proces razvoja svjetskog stanovnitva i istorijske etape 1.2.2. Regionalna obiljeja svetskog stanovnitva 1.2.3. Meduzavisnost izmedu demografskih kretanja i ekonomskog razvoja 1.2.4. Istorijske etape razvoja stanovnitva i teorija demografske tranzicije

    3. 3 Demografija definicija pojma Demografija - kombinacija grckih rijeci demos i graphos cije literarno znacenje jeste: deskripcija (opis) naroda (populacije). Rijec demografija prvi put je upotrijebljena 1855. godine u knjizi belgijanskog statisticara Achille Guillard: Elements of Human Statistics or Comparative Demography

    4. 4 Demografija definicija 1. Demografija je nauka koja se bavi analizom ljudske populacije (McFalls, 1998) 2. Demografija je nauka o stanovnitvu (Weeks, 2002) 3. Demografija je nauka o procesima i karakteristikama stanovnitva (Rowland, 2003). Procesi ukljucuju rast, fertilitet, mortalitet, migracije i starenje stanovnitva, dok karakteristike obuhvataju: starost, pol, mjesto rodenja, strukturu porodice, zdravlje, obrazovanje i zanimanje. 4. Demografija je nauka koja se bavi analizom velicine, distribucije, strukture karakteristika i procesa koji se odnose na stanovnitvo (Weeks, 1994) 5. Demografija se generalno smatra interdisciplinarnim predmetom sa snanim korijenima i vezama sa sociologijom, i neto slabijim, ali ne manje znacajnim vezama i meduzavisnostima sa ekonomijom, statistikom, geografijom, humanom ekologijom, biologijom, medicinom i ljudskom genetikom. Veoma rijetko se posmatra kao kompletno odvojena disciplina, a mnogo cece kao sastavni dio neke druge glavne discipline (Kirk, 1972)

    5. 5 Korijeni demografije Demografija je nastala kao posledica saznanja da statistika stanovnitva moe ukazati na mnoge informacije i zakljucke koje se odnose na prirodu i karakteristike drutva i dinamicke promjene koje se deavaju. Prvi popisi stanovnitva obavljeni su jos u doba starog Egipta, Vavilona, Rimskog carstva i u staroj Kini. Plemena Inka Ipak, popisi u antickom dobu, iako su istorijski stvorili bazu za nastanak demografije, nisu oznacili i sami nastanak ove discipline. Popisi u ovom periodu imali su za cilj kvantifikovanje stanovnika raspoloivih za vojno regrutovanje, oporezivanje ili rad. Ono to je bila inspiracija za nastanak demografije kao nauke ipak nisu popisi, vec podaci o umiranju, dalje proireni na podatke o broju brakova i broju krtenih lica (pripadnika vjerskih zajednica).

    6. 6 Korijeni demografije (2) Prvi koraci u demografskoj analizi napravljeni su u XVI vijeku u Londonu (Engleska) Bills of Mortality, nastao u Londonu u XVI vijeku je prvi dokument koji predstavlja statisticki izvjetaj o demografskim kretanjima. Na izradi ovog dokumenta radili su londonski svetenici i objavljivan je nedeljno. Izvjetaj je sadrao broj umrlih lica, pracen podacima o uzrocima smrti, kao i broj sklopljenih brakova i broj krtenja. U XVII vijeku, u Londonu je radio osnivac demografije, John Graunt (1620-74), trgovac tekstilom, koji je bio zainteresovan za izvjetaj o smrtnosti (Bills of Mortality). Graunt nije posjedovao naucno formalno obrazovanje, ali nakon objavljivanja njegove knjige Natural and Political Observations Made upon the Bills of Mortality, stekao je naucni i istraivacki renome i priznanje.

    7. 7 Korijeni demografije (3) Prvi potpuni popis stanovnitva u Evropi XVIII v Finska (1749), vedska (1750), Norveka i Danska (1769) SAD (1790) Francuska i Engleska (1801) Pouzdanost ovih popisa je diskutabilna Prvi pouzdani popisi stanovnitva u Evropi XVIII v Francuska (1831) Engleska ( 1841)

    8. 8 Stanovnitvo u ekonomskoj teoriji Ibn Kaldun (XIV v.) Teorija o ciklicnim promjenama stanovnitva Guce naseljeno stanovnitvo ima niz prednosti (podjela rada, politicka i drutvena sigurnost, razvoj ekonomije i rast dohotka). Montesquieu, Mirabeau, Wallace (XVI v.) pad broja stanovnika Bottero (1558) vjeruje da je proizvodnja ivotnih namirnica dostigla maksimum, to ce uticati na uspored rast stanovnitva Peti malobrojnost ljudi vodi siromatvu Adam Smith najsigurniji znak za blagostanje je porast broja stanovnika Malthus prirodni zakon o kretanju stanovnitva Neomaltuzijanizam-ideja o kontroli radanja G.Becker humani kapital

    9. 9 Prirodni zakon kretanja stanovnitva Malthus (XVIII v.) Stanovnitvo raste geometrijskom progresijom, proizvodnja raste aritmetickom progresijom Stanovnitvo je neminovno ograniceno raspoloivim ivotnim namirnicama Stanovnitvo nepromjenljivo raste gdje rastu ivotne namirnice, osim ako nije sprijeceno mocnim kocnicama Rast stanovnitva opredijeljen je obimom proizvodnje

    10. 10 Kretanje stanovnitva kao endogena varijabla Kretanje stanovnitva je uslovljeno drutvenim faktorima Thomspon porast ivotnog standarda u kombinaciji sa irenjem znanja uzrokuje smanjenje fertiliteta Marx i Engels ukazuju na vezu izmedu materijalnog statusa i nataliteta, i kretanje stanovnitva objanjavaju drutvenim komponentama

    11. 11 Demografske promjene i ekonomski razvoj XX vijek Znacaj demografskih faktora u makroekonomskim istraivanjima Opreznost prilikom kreiranja ekonomskih politika - stopa ekonomskog rasta nije jedina varijabla o kojoj treba voditi racuna i koju treba postaviti kao target; Znacaj sagledavanja demografskih trendova i analiza uticaja istih na ekonomske kategorije.

    12. 12 Meduzavisnost izmedu demografskih promjena i ekonomskih varijabli Trite radne snage Obim proizvodnje tednja Obrazovanje Zdravstvo

    13. 13 US National Academy of Science veza izmedu rasta stanovnitva i ekonomskog rasta (3) Istraivanje ukazuje na pozitivne i negativne efekte sporijeg rasta populacije. Kljucni pozitivni efekti su: povecanje humanog kapitala (obrazovanja po stanovniku) usled vecih investicija u humani kapital per capita; smanjenje trokova zdravstvene zatite; povecanje kvaliteta ivotne sredine sa stanovita ekolokih standarda; smanjenje nejednakosti. Kljucni negativni efekti su: smanjenje motiva za tehnoloke inovacije; smanjena ponuda a samim tim i kvalitet radne snage; smanjenje agregatne tranje a samim tim i proizvodnje.

    14. 14 Humani kapital, fertilitet i ekonomski rast Humani kapital znanja i vjetine koje imaju produktivnu upotrebu i ekonomsku vrijednost Investicije u humani kapital generator stabilnog rasta Zemlje na niem nivou razvoja nia stopa prinosa na investicije u humani kapital i via stopa fertiliteta Zemlje na viem nivou razvoja via stopa prinosa na investicije u humani kapital i nia stopa fertiliteta

    15. 15 Razvoj svjetskog stanovnitva

    16. 16 Razvoj svjetskog stanovnitva

    17. 17

More Related