NOVA ŠKOLA – NOVI POČETAK

1. NOVA ŠKOLA – NOVI POČETAK Pripremila: Iva Grčić, prof.

2. I. UVOD Svaka promjena školske sredine je stresna i pomalo uznemirujuća. Ipak, svakodnevno iskustvo (ali i stručna literatura) pokazuju da učenici najstresnijim i za njih osobno najtjeskobnijim smatraju prelazak iz osnovne u srednju školu. Svi takvi osjećaji vezani uz tu promjenu svakako su normalni i razumljivi, jer ipak se radi o iščekivanju ulaska u jedan potpuno novi i nepoznat svijet, svijet „odrasliji“ od osnovne škole, a dobro je poznato koliko se u svim nepoznatim životnim situacijama osjećamo nesigurno i tjeskobno. Ti osjećaji su svakako još pojačani time što se učenici nalaze u životnom razdoblju adolescencije, u kojem prolaze kroz razne istovremene emocionalne i fizičke promjene koje utječu na njihovo doživljavanje sebe i svijeta koji ih okružuje.

3. II. OSNOVNA = SREDNJA? • Nakon završetka osnovne škole učenici se često pitaju: • „Kako srednja škola zaista izgleda? • Razlikuje li se u velikoj mjeri od osnovne škole? • Hoće li imati velikih poteškoća s novim početkom u novoj sredini? • Kako će ih prihvatiti učenici i profesori? • Hoće li naći nove prijatelje?...“

4. Snalaženje u novoj i nepoznatoj životnoj situaciji prijelaza iz osnovne u srednju školu: Ako se učenik osjeća napeto ili uznemireno zbog polaska u novu školu ili pak zbog samog početka nove školske godine, trebao bi porazgovarati s nekim (roditeljima, prijateljima ili nekom drugom bliskom osobom) o svojim osjećajima, brigama, strahovima, očekivanjima i nadama. Velika većina ljudi koja se nalazi u sličnoj situaciji kao i oni koji odlaze iz jedne poznate sredine u totalno nepoznato okruženje, proživljava iste osjećaje i misli. Od velike pomoći ti svakako mogu biti savjeti mladih ljudi koji su istu situaciju već uspješno „preživjeli“.

5. Prijatelji Odlaskom u srednju školu vrlo je vjerojatno da ne poznaju mnogo ljudi u svojoj novoj školi; njihovi prijatelji i poznanici iz razdoblja osnovne škole su se upisali u neke druge srednje škole. Moguće je da razmišljaju o tome kako nikad nećeš uspjeti pronaći nove prijatelje i tuguju za „dobrim starim vremenima“. Ono što vjerojatno mogu očekivati je da će, zbog vaše odvojenosti, neka osnovnoškolska prijateljstva pomalo izblijediti; poznato je da su prijateljstva tim jača što ljudi više vremena provode u zajedničkom društvu. Istovremeno počet će upoznavati nove ljude i stvarati nova prijateljstva.

6. Obveze Jesu li školske obaveze i učenje u srednjoj školi zamjetno teži i zahtjevniji u srednjoj nego što su bili u osnovnoj školi? Ukratko, srednjoškolski nastavni program se nadograđuje na program koji učenici prolaze tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, s tim da je program pojedinih predmeta detaljniji i opsežniji nego u osnovnoj školi. Ovisno o upisanoj školi, mogu se očekivati i neki predmeti koji se ne uče u osnovnoj školi (npr. latinski jezik u gimnaziji ili stručni/praktični predmeti u stručnim srednjim školama). Zbog svega toga može se učiniti da je srednja škola zahtjevnija i izazovnija od osnovne. U slučaju da se osjeti preopterećenje gradivom i novim obavezama, uvijek za dodatnu pomoć mogu priupitati profesore ili školske stručne suradnike (psihologa, pedagoga), te neku blisku osobu za koju znaju da im može pomoći.

7. Odgovornost Osim stvari koje se uče u razredu, srednja škola je životno razdoblje u kojem mladi ljudi od svojih prijatelja i vršnjaka počinju učiti korisne životne lekcije. U skladu s razvojnim ciljevima adolescencije, to je razdoblje povećane neovisnosti, samostalnosti i odgovornosti. Kao i u razdoblju osnovne škole, moguće je da će se morati suočiti s nekim životnim poteškoćama, situacijama koji ih muče i osjećajima tjeskobe i nesnalaženja. U ovom razdoblju naučit će da za svoje posljedice odgovaraju sami, te da je srednja škola puno strože i okrutnije okružje od dosadašnje osnovne škole. Makar postaju sve samostalniji, ne znači da su u svom odrastanju i sazrijevanju usamljeni. Svoje brige i probleme trebaju rješavati uz pomoć roditelja, prijatelja, stručnih suradnika u školi. 

8. III. KAKO ORGANIZIRATI VRIJEME? • Obaveze u školi se nagomilavaju, dio vremena učenicima zauzimaju i izvanškolske aktivnosti, a svakako žele dio vremena provesti i s prijateljima. Kako sve to uskladiti? • Zvuči neizvedivo, ali ako svladaju umijeće uspješnog upravljanja svojim vremenom zasigurno će si mnogo olakšati. • Stoga evo nekoliko savjeta o tome kako najbolje organizirati vrijeme. Naravno svi savjeti i ideje mogu se prilagoditi svakodnevnom životu pojedinog učenika.

9. Kradljivci vremena • Za početak krenimo od kradljivca vremena jer najčešći razlog zašto nemamo vremena za važne stvari je taj što gubimo previše vremena na stvari koje su nevažne. • Prema literaturi većina učenika navodi sljedeće kradljivce vremena: • gledanje televizije; • čekanje; • svakodnevna vožnja u autobusu; • bespotrebno dugi telefonski razgovori;  • neočekivani posjetitelji; • nesposobnost da se kaže ne. • Svakodnevne kradljivce vremena kao što su čekanje autobusa ili vrijeme između satova, moguće je dobro iskoristiti za čitanje knjige ili pisanje bilježaka.

10. Prioriteti • Kad određujemo što ćemo u kojem trenutku raditi rukovodimo se s dva kriterija. • To su hitnost i važnost. • Uvažavajući oba kriterija potrebno je odrediti prioritete. • Ako dobro ne isplaniraju svoje vrijeme, učenicima će se događati da rade samo ono što je hitno. • Međutim,  znamo li planirati, pobrinuti ćemo se da dio vremena posvetimo i stvarima koje nisu hitne, ali jesu važne. • Npr. veliki test iz matematike koji imaju za mjesec dana uistinu nije hitan zadatak, ali ako uskoro ne krenu s rješavanjem zadataka može im se dogoditi da im mjesec dana prođe u trenu, a da se ne pripreme za test.

11. Plan • Možda učenicima dobro ide i bez plana, ali planiranje im zasigurno može pomoći da budu učinkovitiji. • Koristiti planer ili rokovnik za zapisivanje datuma za domaću zadaću, treninge, školski raspored, rođendane, posebne događaje i praznike može biti od velike pomoći u zgusnutom rasporedu obveza. • Moguće je osmisliti mjesečni, tjedni ili dnevni plan. • U mjesečnom planu dovoljno je navesti glavne obaveze koje ih čekaju tog mjeseca (npr. na jedan papiriću popis svih važnijih testova i obaveza koje ovog mjeseca, stavljeni su na vidljivo mjesto). • Tako se neće dogodit da se u zadnji tren sjete da sutra imaju važan test i uče cijelu noć prije testa i sutra prilikom pisanja testa budu izmoreni i nesigurni usvoje znanje.

12. Planovi • Za tjedni plana, koji je detaljniji, moguće je napraviti tablicu u koju će biti napisano što će raditi prije ili poslije škole. • Svakako je koristan i dnevni plan koji može biti sastavljen prije spavanja. Evo kako može izgledati dnevni plan: • učiti povijest sat vremena; • pisati lektiru; • nazvati prijatelja; • otići zubaru. • Pisanje stvari koje trebamo učiniti potiče nas da planiramo svoje vrijeme, a služi i kako obećanje samome sebi da ćemo to uistinu i učiniti. Slobodno vrijeme bit će još slobodnije ako ne bude nezavršenog posla te ćeš imati više vremena za zabavu.

13. Razmislimo koliko nam se puta dogodilo da smo krenuli nešto raditi, a onda nakon sat vremena otkrijemo da još nismo ni počeli. • Tako je i sa učenicima i učenjem. • Traže knjigu iz koje će učiti, kuhaju čaj, a onda se sjete da trebaju telefonirati prijatelju…  • Iz ovoga primjera je očito da nije dovoljno osmisliti plan i napisati ga, potrebno ga se i držati. • No zapamtimo da je plan samo plan. • On se može mijenjati i prilagoditi novonastalim okolnostima.

14. Odgađanje obveza • Mnoge obaveze su učenicima možda ponekad i preteške ili nešto što trebaju naučiti nije pretjerano zanimljivo  pa je najlakše odgoditi obvezu. • No koji god razlog bio, odgađanje može postati loša navika. Prije ili kasnije morat će naučit gradivo koje im nije posebno zanimljivo ili riješit neki teški zadatak koji već odgađaju tjednima stoga - • najbolje je prihvatiti se posla i obaviti ga.

15. Odmor Dobar odmor i spavanje je svakako jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješno svakodnevno funkcioniranje. Tijekom školskih praznika velika većina učenika ima običaj kasno lijegati i još kasnije ustajati. Ukoliko si i Vaša djeca pobornici takvog životnog ritma, zbog jutarnjeg ustajanja im početak nove školske godine mogao biti dosta stresan. Takvu naglu promjenu životnog stila moguće je izbjeći tako što će tjedan-dva prije početka školske godine u svoju rutinu polako početi uvoditi uobičajeni „školski“ ritam spavanja (ranije lijeganje, ranije ustajanje). Pred sam početak školske godine potrebno je organizirati svoj raspored tako da se uspiju dovoljno naspavati ili iskoristiti priliku za kratki popodnevni san. Nije strašno, a daje dobre rezultate!

16. IV. INFORMIRANOST Ako imate priliku, svakako se unaprijed informirajte o budućoj školi, o predmetima koje će učenik slušati, školskim aktivnostima, dodatnim projektima, i sl. Porazgovarajte s poznanicima koji pohađaju tu istu školu, potražite dodatne informacije na Internetu ili kod stručnih suradnika (pedagoga, defektologa) iz osnovne škole. Isto tako, par dana ranije otiđite do svoje nove škole, izvidite kako će učenik do tamo najjednostavnije stići, kakav je promet, i sl. Na kraju, kako bi se uspješno izbjegla jutarnja „ludnica“, večer prije prvog dana škole pripremite sve što će ti biti potrebno (odjeću, bilježnicu/notes i olovku za bilježenje bitnih informacija i rasporeda, doručak/užinu i sl.). Informacije koje pribavite i sve ovakve opisane jednostavne radnje mogu pomoći da se u stresnoj situaciji u kojoj se nalaze učenici, počnu osjećati smirenije i opuštenije, jer im pomažu uspostaviti osjećaj vlastite kontrole nad situacijom.

17. Društvene vještine U lakšoj prilagodbi na novu školsku sredinu svakako učenicima mogu pomoći i vrlo jednostavne društvene vještine: smiješi se; pristojno pozdravlja ljude koje pozna od ranije ili koje upoznaje u školi; razgovara s osobom s kojom sjedi u klupi i ponudi joj svoju pomoć oko domaće zadaće ... sudjeluje u školskim aktivnostima, raspravama, obavezama ... djeluje ljubazno, prijateljski, samouvjereno ali ne i bahato.

18. I za kraj, par dubokoumnih: Opusti se i jednostavno budi TI! Nemojte se pretvarati da ste netko drugi, jer ćete tako privući ljude koji Vam ne odgovaraju i propustiti šansu sprijateljiti se s onima koji su Vama slični. Znajte da je u Vašoj poziciji normalno osjećati se pomalo napeto i tjeskobno. Ako prihvatite svoje osjećaje nervoze i uznemirenosti, lako ćete primijetiti da se ti osjećaji smanjuju, kao sami od sebe. Novu školu smatrajte prilikom za novi početak i svojom novom velikom životnom avanturom. I, naravno, sretan Vam put!