460 likes | 893 Vues
Emocionalne reakcije učenika u školskim sustavima. svibanj 2014. Emocionalne reakcije. „emocija je obično izazvana svjesnim ili nesvjesnim vrednovanjem nekog događaja bitnog za neki važan cilj;
E N D
Emocionalne reakcije učenika u školskim sustavima svibanj 2014.
Emocionalne reakcije • „emocija je obično izazvana svjesnim ili nesvjesnim vrednovanjem nekog događaja bitnog za neki važan cilj; • emocija se osjeća kao pozitivna kada se cilj ostvaruje, a kao negativna kad je ostvarivanje cilja zapriječeno“. • “Srce ima svoje razloge o kojima razum ne zna ništa” • “Razum ne može probitačno djelovati bez podrške emocija” • Jedinstvo glave, ruke i srca - Pestalozzi
Školska pedagogija : • emocionalne reakcije za vrijeme nastave • emocionalne reakcije prije i poslije nastave Didaktika: • uz nastavne aktivnosti • uz nastavne ishode Akademske emocije(academic emotions) Emocije postignuća(achievement emotions)
Što kažu istraživanja? • učenici su uspješniji u nastavnim aktivnostima u kojima osjećaju radost i ugodu za razliku od dosade • emocionalno privlačniji sadržaj dugoročnije se pamti i učenici im se studioznije posvećuju • pomoću stavova povezanih s emocionalnim prosudbama možemo predvidjeti školski uspjeh • učenici s više negativnih emocija prema školi imaju i niži školski uspjeh • na emocionalne reakcije učenika utječe osobna povijest odnosa prema različitim predmetnim sadržajima, nastavnim situacijama i odnosima s učiteljima, roditeljima, kolegama
Evaluacija – glavni uzročnik neugodnih emocija • slavljenje; trauma • procesi standardizacije, rangiranja i kompetencijski pristup • negativna ocjena • Model Finske • nesavršenost sustava • pogreške pri evaluaciji • pravednost
Vrste emocija ZADOVOLJSTVO ZAVIST LJUBOMORA MRŽNJA POŠTOVANJE ZABRINUTOST STRAH LJUTNJA PONOS STID TUGA NADA ZALJUBLJENOST KRIVNJA • Razmislimo o navedenim emocijama - jesu li one ugodne ili neugodne? • Koje su njene funkcije pozitivne, a koje negativne? • Može li emocija biti neugodna, a imati pozitivnu funkciju i obratno?
Pozitivne funkcije neugodnih učeničkih reakcija • Zabrinutost – mobilizacija učenikovih potencijala • Tuga – rekonstrukcija vrijednosnog sustava • Ljutnja – osjećaj učenikove vrijednosti; promjena ponašanja • Krivnja – prekid ponašanja; nadoknada štete; isprika; preuzimanje odgovornosti • Trema – bolja priprema • Zavist – definiranje vlastitih želja
Nemogućnost zadovoljenja želje Adolescentska problematika Vrste dosade: situacijska i strukturalna Razlozi za nemogućnost napuštanja situacije: vanjski, unutarnji Situacijska dosada – agitacija – nesvrsishodni pokreti Svrha agitacija – potrošnja emocionalne napetosti Strukturalna dosada - poremećaj u učenikovom sustavu želja Infantilni obrazac ponašanja vezan uz dosadu Neprihvatljivost dosade – dvije kategorije ljudi Dosada
Nezadovoljstvo • nemogućnost zadovoljenja trenutno važne želje • znak neravnodušnosti • nezadovoljstvo : • nastavna situacija • stanje • tolerirati nezadovoljstvo- strpljenjem odloži zadovoljenje želje • izgradnja sustava vrijednosti – urednost, točnost, brzina
Razočaranost • očekivanja koja nisu ispunjena • očekivanja od sebe • očekivanja od drugih • očekivanja drugih od nas
Stid • učenik procjenjuje da njemu bitne osobe o njemu misle negativno ili loše a što je učenik uzrokovao nekim svojim postupkom • javna emocija (svjedok) • što je učeniku važnije da drugi imaju pozitivnu sliku o njemu stid je veći • znakovi stida : crvenilo, skretanje pogleda • normalna emocionalna reakcija koja obavlja svoju razvojnu funkciju
Uvrijeđenost • učenik procjenjuje da ga drugi neopravdano podcjenjuju • nisu tretirani s takvim uvažavanjem i poštovanjem kao što smatraju da zaslužuju • uvrijeđeni učenik smatra da vrijedi više • uvredljivi učenici (oni koji se često i lako uvrijede) • pedagoški tretman - potrebno pokazati put kojim će razlikovati sebe od svojih želja i svog ponašanja • ponekad teško dijagnosticirati uvrijeđenosti
Strah • učenik osjeća strah kada procjenjuje da je ugrožena neka njegova vrijednost • unutrašnji signal da se učenik nalazi u situaciji za koju se nije dovoljno pripremio ili koja nadmašuje učenikove mogućnosti • usmjeren na događanje ovdje i sada • različiti intenzitet i trajanje
Trema • vrsta straha koji se osjeća u vezi s nekom budućom situacijom za koju učenik procjenjuje da nadmašuje njegove sposobnosti • stimulativna i inhibitorna trema • odustajanje, mentalna blokada, mučnina, konfuzija • perfekcionistički kriteriji učenika • najbolje rezultate pokazuju učenici koji su imali tremu na ispitu • pedagoški tretman: razlikovati prihvatljivu od neprihvatljive, dozvola za tremu, preoblikovanje (uzbuđenost) • previsoka očekivanja, katastrofične fantazije
Bezvrijednost, inferiornost • Inferioran učenik: „Ne posjedujem neke nužno potrebne kompetencije.“ • Bezvrijedan učenik: „Ja sam bez ikakvih kompetencija.“ • Prisutnost dehumanizirajućeg etiketiranja učenika - ostavlja duboke tragove na učenikovo poimanje samoga sebe
Ljutnja, bijes, očaj • Očaj - patnja koju učenik osjeća kad shvati da njegova suštinska želja ne može biti zadovoljena • Ljutnja – učenik procjenjuje da netko ugrožava neku učenikovu želju • Socijalni aspekt ljutnje je povezan s osjećajem moći • Bijes – vrlo snažna ljutnja
Proces kompenzacije i nadkompenzacije • Kompenzacija: jača se mehanizam obrane od inferiornosti putem razvoja u drugom području ili uslužnošću • Nadkompenzacija : dodatni i pojačani napori
Zavist • učenik osjeća zavist kada procjenjuje da neki drugi učenik ima neku vrijednost na koju taj učenik polaže isto ili veće pravo • Vrste zavisti: • materijalna baza • počasti • sposobnosti • kvaliteta (ljepota, snaga, inteligencija) • konstruktivna zavisti - tuđi uspjeh ne znači i vlastiti neuspjeh • potiskivanje zavisti • zabranjena emocionalna reakcija
Nada • Učenik: „Vjerujem da će se stvari koje su izvan moje kontrole odvijati na način koji će dovesti do ostvarenja moje želje.“ • Nada je neadekvatna emocionalna reakcija u slučaju da učenik ne poduzima ništa aktivno kako bi zadovoljio svoju želju.
Emocionalna svjesnost Skala emocionalne svjesnosti: • ??? • Interaktivnost • Empatija • Uzročnost • Diferencijacija • Verbalna barijera • Emocionalni kaos • Fizičke senzacije • Emocionalna otupljenost
Svijet vršnjaka je vrlo važno socijalno okruženje u kojem dijete živi i razvija se. • U istraživanjima potvrđena je hipoteza o direktnoj vezi između kvalitete vršnjačkih odnosa i razvoja dječje osobnosti, socijalnog ponašanja i kognitivnog razvoja • Poštivanje pravila, poraz i pobjeda, intimnost, slika o sebi, socijalne vještine, pomaganje, dijeljenje, surađivanje
Model odnosa s vršnjacima(Bukowski i Hozi ,1989.) • 1.razinu predstavlja popularnost učenika u razrednom odjelu a predstavlja generalni, grupno orijentirani i jednosmjerni konstrukt koji je odraz odnosa vršnjaka prema pojedinom učeniku • 2.razinu - prijateljstvo je specifičan, uzajaman i dvosmjeran odnos koji je odraz iskustva između dva pojedinca • Popularnost i prijateljstvo dvije su različite forme socijalnog iskustva koje su konceptualno i empirijski povezane. • Poteškoće koje se mogu javiti u ovoj sferi socijalnog iskustva mogu uzrokovati anksioznost i socijalnu izolaciju.
Kategorije s obzirom na stupanj preferencije učenika odnosno odbijanja od strane vršnjaka • Ima mnogo negativnih nominacija – odbačeni učenik • Ima malo pozitivnih nominacija i malo negativnih nominacija – izolirani učenik • Mnogo negativnih i mnogo pozitivnih nominacija – kontroverzni učenik • Mnogo pozitivnih nominacija – učenik zvijezda
Sociometrija • Istraživačka tehnika, dijagnostička procedura, psihoterapijska tehnika • Tehnike: imenovanja, rangiranja, uspoređivanja • Sociometrijski status pojedinca u grupi • Unutargrupni odnosi- tko koga bira ili odbija • Stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe
Sociometrijski indeksi koji se najčešće koriste: • Sociometrijski status - Si • Emocionalna ekspanzija - Ei • Status vodstva - L • Isključenje - Ex • Socijalna emotivnost – EE • Status odabiranja - CS • Status odbijanja - RS • Kompaktibilnost (snošljivost) - C • Društvenost (prihvaćanje drugih) – S • Ekspanzivnost grupe - E • Kohezija grupe - Co • Koherentnost grupe - Icc • Integracija grupe - I
5 Želim nju/njega za najbolju prijateljicu/najboljeg prijatelja u razredu • 4 Voljela bih/volio bih da mi bude prijateljica/prijatelj ali ne najbolja/najbolji • 3 Volim se ponekad družiti s njom/njim • 2 Ne smeta me što ide u razred sa mnom ali ne želim ju/ga za prijateljicu/prijatelja • 1 Voljela bih/ volio bih da nije s nama u razredu
Coieova klasifikacija - pet kategorija učenika s obzirom na socijalni status • Popularno dijete • Odbačeno dijete • Zanemareno dijete • Kontroverzno dijete • Prosječno dijete
Učenik 1 • Tko se teško sprijateljuje? • Tko se svega boji? • Tko je često sam? • Tko je često tužan? • Tko se rijetko smije? • Tko izgleda potišteno? • Tko voli raditi sam?
Učenik 2 • Tko je uvijek spreman pomoći? • Tko uvijek pošteno igra i poštuje pravila igre? • Tko se često smije? • Tko uvijek nastoji reći nešto ljubazno? • Tko dopušta i drugima da budu „glavni“? • Tko je pouzdan? • Tko je učenik s kojim bi najradije sjedio u klupi?
Učenik 3 • Tko se tuče? • Tko često laže? • Tko stalno zadirkuje i izaziva? • Tko je nepravedan i nepouzdan? • Tko zabušava i ne sudjeluje u zajedničkom radu? • Tko je nepažljiv i vrijeđa druge učenike? • Tko je učenik kojeg nikako ne bi želio u svom razredu?