1 / 18

AUSTRALIJA

AUSTRALIJA. Prezentaciju izradile: Ivana i Kristina Kučan i Barbara Ivanac. STATISTIČKI PODACI. Površina: 7 686 850 km ² Broj stanovnika: 21 262 641 Glavni grad: Canberra Upravna podjela: 6 država i 2 teritorija BDP: 1 015 milijardi USD (2008) BDP : 46 498 USD.

macario-trujillo
Télécharger la présentation

AUSTRALIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. AUSTRALIJA Prezentaciju izradile: Ivana i Kristina Kučan i Barbara Ivanac

  2. STATISTIČKI PODACI • Površina: 7 686 850 km² • Broj stanovnika: 21 262 641 • Glavni grad: Canberra • Upravna podjela: 6 država i 2 teritorija • BDP: 1 015 milijardi USD (2008) • BDP : 46 498 USD

  3. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ • Najveća država Australije i Oceanije • Između Indijskog oceana na zapadu i jugu, Tihog oceana na istoku, te Timurskog, Arafuskog i Koraljnog mora na sjeveru

  4. POVIJEST • prastanovnici Aboridžini, lovci i sakupljači plodova • 1642.- 43. Nizozemac Abel Tasman plovio oko Australije, ali je nije zamijetio, pristao na otok koji je nazvao Van Diemenova zemlja – danas Tasmanija • 1770. James Cook uplovio u uvalu na jugoistoku, nazvao je Botany i cijelu istočnu obalu proglasio britanskim vlasništvom • 1788. podignuto kažnjeničko naselje u Port Jasksonu, dovođenje zatvorenika okončano 1868. • 1851. „zlatna groznica“ • 1901. Australija stekla nezavisnost od Britanije, u Melbourneu utemeljena federalna vlada • sudjelovala u 1. i 2. svjetskom ratu na britanskoj i američkoj strani • nakon 2. svjetskog rata nastavila svoje vojno savezništvo s SAD-om • posljednjih godina se sve više okreće Aziji, osobito Japanu

  5. PRIRODNO – GEOGRAFSKA OBILJEŽJA • građena od starih paleozojskih stijena • geološki najstariji kontinent • nadmorska visina oko 300 m – najniži kontinent • 4 velike reljefne cjeline • 1. Veliko razvodno gorje • uz istočnu obalu, uzak niz planina i visoravni • najviši vrh Mt. Kosciuisko 2 228 m • regija između Brisbanea i Melbournea najnaseljeniji dio zbog povoljne klime

  6. 2. Središnja nizina • najniži dio, suha i vruća klima • rijeke Murray i Darling • 3. Zapadna ravan • najveća regija • bogata rudama • Viktorijina i Gibsonova pustinja • 4. Tasmanija • otok, ledenjačkog, vulkanskog, krškog i planinskog reljefa • šume prekrivaju 44%, 19 NP

  7. KLIMA • raznovrsna, sjeverni dio u žarkom, južni u južnom umjerenom pojasu • pasati, monsuni • 1. Pustinjska klima ( BWh ) • prevladava u unutrašnjosti • grmlje, bodljikava trava • 2. Vruća stepska klima ( BSh ) • uz rubove pustinja • stepe prelaze u šikare eukaliptusa • 3. Savanska klima ( Aw ) • u sjevernim, monsunima izloženim krajevima • visoke trave, šume eukaliptusa i akacija

  8. 4. Topla monsunska klima ( Am ) • sjeverni obalni prostor • tropske kišne šume, palme • 5. Umjereno topla vlažna klima ( Cfa ) • jugoistočni obalni dio • padaline tijekom cijele godine • 6. Sredozemna klima ( Cs ) • jug i jugozapad zemlje • šume eukaliptusa ( kari – 90 m )

  9. Živi svijet • 85% cvjetnica endemske vrste kao i 84% sisavaca i 45% ptica • zbog sušne klime pustinje i travnjaci • brojne vrste eukaliptusa

  10. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA • STANOVNIŠTVO • prvo australsko stanovništvo Aboridžini, pripadnici crne rase • otkrićem Australije dolazak Engleza; kažnjenička kolonija • 1815. dolaze prvi slobodni doseljenici • porast stanovništva otkrićem velikih nalazišta zlata • krajem 19. st. doseljavanje Kineza i Indijaca • 1901. „politika bijele Australije“ → sprječavanje doseljavanja nebijelaca → ukinuto 1973. • bijelci čine 9/10 stanovništva • danas Australija ima više od 21 milijun stanovnika • stanovništvo se sve više integrira i gubi veze sa zemljama podrijetla

  11. Australija je rijetko naseljena • najveći dio stanovništva živi uz istočnu, jugoistočnu i jugozapadnu obalu • 85% živi u gradovima • najveći Sydney ( 4,3 mil. ), Melbourne ( 3,8 mil. ), Brisbane ( 1,9 mil. ), Perth (1,6 mil. ) i Adelaide (1.2 mil. ) Canberra 390 000

  12. GOSPODARSTVO • gospodarstvo Australije jedno od najrazvijenijih u svijetu • 75% zaposleno u uslužnim djelatnostima, 21% u industriji, 3,6% u poljoprivredi • bogatstvo se temelji na prirodnim bogatstvima, radišnom stanovništvu te aktivnoj državnoj politici • ulaganje u prometnu i energetsku infrastrukturu, školstvo, zdravstvo i znanost • razvojne etape • 1. etapa (1778. – 1940.) • dominacija poljodjelstva, posebice ovčarstva • trgovina s Velikom Britanijom → poticala proizvodnju vune • 2. etapa (1940. – 1970.) • razvoj rudarstva i indusrtije • istisnuta poljoprivreda

  13. 3. etapa (od 1970 – ih) • dominacija uslužnog sektora, poljoprivreda i rudarstvo zadržali položaj vodećih izvoznika • mehanizacija • SAD i Japan najznačajniji investitori u australsko gospodarstvo • GOSPODARSKE GRANE • Poljoprivreda • do druge polovine 20. st. najznačajnija • 1/10 svjetske proizvodnje vune; merinska vuna • značajno i govedarstvo, uzgoj žitarica, voćarstvo • Ratarstvo • navodnjavanje • porječje rijeka Murray i Darling

  14. Ribarstvo • vrlo razvijeno • marikultura • Rudarstvo • temeljna grana, ostvaruje 2/5 australskog izvoza • nalazišta u Velikom razvodnom gorju i Zapadnoj ravni • 2006. Australija najveći svjetski proizvođač boksita, 2. proizvođač urana, 3. zlata i željezne rude, 4. ugljena • Industrija • u drugoj polovini 20. st. razvoj farmaceutske, računalne, elektrotehničke industrije • krajem 20. st. veći izvoz industrijskih proizvoda od poljoprivrednih • Turizam • sve značajnija gospodarska grana • privlačne pješčane plaže, Veliki koraljni greben

  15. Literatura • Marko Vukić, Dragutin Migles – Geografija 3, udžbenik za 3. razred gimnazije, 1. izdanje ALFA Zagreb, 2010. • www.wikipedia.hr

More Related