1 / 119

Beogradska bankarska akademija Predmet: J avne finansije

Beogradska bankarska akademija Predmet: J avne finansije. Javni prihodi – Dr Ma liša Đukić. Nakon savladavanja materijala koji se odnosi na javne prihode , student će se upoznati sa: pojmom javnih prihoda, klasifikacijom javnih prihoda, pojmom i elementom poreza,

marly
Télécharger la présentation

Beogradska bankarska akademija Predmet: J avne finansije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Beogradska bankarska akademijaPredmet: Javne finansije • Javni prihodi – • Dr Mališa Đukić

  2. Nakon savladavanja materijala koji se odnosi na javne prihode, student će se upoznati sa: pojmom javnih prihoda, klasifikacijom javnih prihoda, pojmom i elementom poreza, teorijom opravdanja poreza, principima, ciljevima i efektima oporezivanja, dvostrukim oporezivanjem, poreskim sistemom i harmonizacijom u EU, podelom poreza i osnovnim karakteristikama poreza. Ciljevi

  3. Javni prihodu su sredstva koje država prikuplja prinudnim i neprinudnim putem radi finansiranja javnih rashoda. Javni prihodi su transakcije koje povećavaju neto imovinu države na svim nivoima vlasti. Pojam javnih prihoda

  4. Transakcije: razmena ili transfer; Karakteristike: ubiraju se u novcu ubiraju se redovno ne dovode u pitanje postojeću imovinu služe podmirivanju troškova opšteg karaktera Pojam javnih prihoda

  5. Teoretske klasifikacije: originarni i derivativni (dažbinski i nedažbinski) javnopravni i privatnopravni namenski i nenamenski poreski i neporeski prihodi od stanovništva i prihodi od privrede javni prihodi užih i širih društveno-političkih zajednica povratni i nepovratni prihodi u novcu i prihodi u naturi redovni i neredovni javni prihodi Klasifikacije javnih prihoda

  6. Klasifikacije javnih prihoda

  7. Međunarodne klasifikacije: Sistem nacionalnih računa (UN) Evropski sistem integrisanih ekonomskih računa GFS-Government Finance Statistics (MMF) OECD klasifikacija Klasifikacije javnih prihoda

  8. OECD klasifikacija: Javni prihodi predstavljaju obavezna davanja državi za koja se ne dobija direktna protivnaknada niti protivusluga. 1000 Porezi na dohodak, dobit i kapitalnedobitke 2000 Doprinosi za socijalno osiguranje 3000 Porezi na platni spisak i radnu snagu 4000 Porezi na imovinu 5000 Porezi na dobra i usluge Klasifikacije javnih prihoda

  9. GFS klasifikacija: Princip fakturisane realizacije; Tri vrste prihoda: tekući prihodi primanja od prodaje nefinansijske imovine primanja od zaduživanja i prodajefinansijske imovine Klasifikacije javnih prihoda

  10. GFS klasifikacija: Razvrstavanje tekućih prihoda: 11. Porezi 12. Socijalni doprinosi 13. Donacije i transferi 14. Ostali prihodi Primanja od prodaje nefinansijske imovine (6.1.)– prodaja osnovnih sredstava, zaliha, dragocenosti i neproizvodnih sredstava Primanja od zaduživanja i prodaje (domaće i inostrane) finansijske imovine-(6.2.) Klasifikacije javnih prihoda

  11. U Srbiji: Tekući prihodi (klasa 700.000) Porezi Socijalni doprinosi Donacije i transferi Drugi prihodi Memorandumske stavke za refundaciju rashoda Transferi između korisnika na istom nivou Prihodi iz budžeta Primanja od prodaje nefinansijske imovine (klasa 800.000) Primanja od prodaje finansijske imovine (klasa 900.000) Klasifikacije javnih prihoda

  12. OECD klasifikacija pored poreza uključuje i doprinose, naknade i takse. GFS klasifikacija obezbeđuje statistički prikaz i javnih prihoda i javnih rashoda. OECD klasifikacija omogućava iskazivanje prihoda po odgovarajućim nivoima vlasti. GFS klasifikacija posebno i detaljno razrađuje neporeske prihode, ostale prihode, prihode od prodaje (ne)finansijske imovine i od zaduživanja. Klasifikacije javnih prihoda

  13. Sličnost OECD i GFS klasifikacije: isticanje razlika u pogledu toga o kojoj vrsti obveznika je reč (fizičkim ili pravnim licima) Razlike između OECD i GFS klasifikacije: OECD-princip naplaćene realizacije GFS-princip fakturisane realizacije Tretman doprinosa za socijalno osiguranje: OECD-kao porezi GFS- samostalno i odvojeno Klasifikacije javnih prihoda

  14. Definicija: Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država, uključujući i niže oblike političko-teritorijalne organizovanosti, od subjekata pod njenom poreskom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez neposredne protivusluge, u svrhu pokrivanja svojih finansijskih potreba i postizanja drugih, prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva. Pojam poreza

  15. Karakteristike poreza: derivativnostporeza; prisilnost (prinudnost)poreza; porezima se finansiraju javni rashodi; odsustvo neposredne protivusluge odnosno protivnaknade; porez kao novčano davanje; Pojam poreza

  16. poreski obveznik – lice koje je prema zakonu u obavezi da plati porez poreski platac– lice koje de facto plaća porez poreski destinatar– lice koje prema nameri zakonodavca snosi poreski teret poreska sposobnost– ekonomska sposobnost obveznika da plati porez poreski izvor–sve ono iz čega obveznik može da plati porez Elementi poreza

  17. poreski objekat– manifestacija ekonomske snage koja pruža osnov za uvođenje nekog poreskog oblika poreska osnovica– u novcu iskazana vrednost poreskog objekta poreska stopa– odnos poreza i poreske osnovice poreska tarifa– sistematizovani pregled poreskih objekata, osnovica i poreskih stopa Elementi poreza

  18. poreske olakšice – skup zakonskih ustupaka poreskim obveznicima u cilju umanjenja poreskog tereta poreska prijava – izveštaj poreskog obveznika poreskom organu o svim činjenicama bitnim za utvrđivanje poreza poreska evazija – izbegavanje plaćanja poreza Elementi poreza

  19. Teorije opravdanja poreza Teorija sile - opravdanje poreza sastoji se u pravu jačeg da gospodari slabijim (Luj XIV) Teorija ekvivalencije (Teorija cene) -porez je cena koju pojedinac plaća državi da bi u razmenu dobio koristi (usluge) od države - poreska obaveza je zajednički dug građana i cena za pogodnosti koje im država stvara (Nacionalna skupština Francuske 1789.)

  20. Teorije opravdanja poreza Teorija žrtve (Teorija obaveze) - porez predstavlja žrtvu koju pojedinac čini u opštem interesu -Tri varijante utvrđivanja visine žrtve: a) Teorija apsolutno jednake žrtve; b) Teorija proporcionalno jednake žrtve; c) Teorija minimalne žrtve;

  21. Teorije opravdanja poreza Teorija suvereniteta- uvođenje, utvrđivanje i naplata poreza su atributi suverenosti države Ostale teorije: - teorija reprodukcije poreza, organska teorija i socijalistička teorija

  22. Principi oporezivanja • Zašto postoje principi oporezivanja? • Poreski principi treba da omoguće ispunjavanje određenih ekonomskih ciljeva poreske politike koji se u datom trenutku postavljaju. • Poreski principi važe za poreski sistem u celini, a ne za svaki pojedinačni poreski oblik u sistemu

  23. Principi oporezivanja • Poreski principi moraju da uvažavaju date društveno-ekonomske, političke, socijalne, privredno-sistemske, materijalne i institucionalne uslove.

  24. Principi oporezivanja • Vagnerova i Smitova sistematizacije poreskih principa • Vagnerova klasifikacija: 1) finansijski 2) ekonomski 3)socijalno-politički 4) pravno-administrativni

  25. Finansijski poreski principi Princip izdašnosti porezi i ostali javni prihodi treba da obezbede sredstva neophodna za pokriće planiranih javnih rashoda Princip elastičnosti zahtev da se porezi što brže i potpunije prilagođavaju promenama u visini javnih rashoda

  26. Ekonomski poreski principi Princip efikasnosti -zahtev da porezi budu tako postavljeni da što manje utiču na ekonomske odluke privrednih subjekata na tržištu - distorzivni i nedistorzivni porezi - efekat dohotka i efekat supstitucije

  27. Poreska stopa B 100% A C R Poreski prihod Ekonomski poreski principi Princip umerenosti poreskog opterećenja -zahtevda poresko opterećenje obveznika bude umereno - relativni i apsolutni poreski limit (Laferova kriva)

  28. Ekonomski poreski principi Princip izbora poreskog izvora - zahtev da se kao stalni poreski izvor može koristiti samo onaj izvor koji se stalno obnavlja (dohodak ili prihod, ali ne i imovina) - oporezivanju imovine može se pristupiti u određenim vanrednim okolnostima (npr. rat) i određenim ‘’redovnim’’ situacijama(porez na nasleđe ili poklon)

  29. Ekonomski poreski principi Princip fleksibilnosti - automatsko usklađivanje poreskih prihoda cikličnim promenama društvenog proizvoda - zaostajanje diskrecionih u odnosu na automatske mere

  30. Ekonomski poreski principi Princip stabilnosti poreskog sistema - nalaže da se bez velike potrebe ne pribegava poreskim reformama Princip identiteta poreskog destinatara i nosioca poreskog tereta - zahtev da nosioci poreske politike budu veoma oprezni pri definisanju njenih ciljeva, kako bi se jasno identifikovao poreski destinatar i nosilac poreskog tereta

  31. Socijalno politički poreski principi Princip opštosti oporezivanja - sva lica koja su rezidenti određene države moraju da plaćaju porez na svoj svetski dohodak i imovinu Princip ravnomernosti oporezivanja horizontalna i vertikalna pravičnost oporezivanja

  32. Pravno administrativni poreski principi Princip zakonitosti poreza - političko značenje - pravno značenje Princip minimizacije administrativnih troškova - zahtev da troškovi utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda budu sto niži - mere za umanjenje administrativnih troškova: interne i eksterne

  33. Pravno administrativni poreski principi Principi minimizacije troškova plaćanja poreza - zahtev da troškovi poreskog dužnika (direktni i indirektni) pri ispunjenju poreskih obaveza budu minimizirani

  34. Ciljevi oporezivanja • Do XX veka, jedini cilj oporezivanja je bio fiskalni cilj • Moderna ekonomska politika: • Fiskalni cilj- obezbediti dovoljno sredstava za finansiranje javnih rashoda • Ekstrafiskalni ciljevi- ekonomski, socijalno-politički, zdravstveni, populacioni, naučni, itd.

  35. Ciljevi oporezivanja • Ekonomski ciljevi oporezivanja a) mikroekonomski b) makroekonomski • Socijalno-politički ciljevi oporezivanja • smanjiti razlike u materijalnom i socijalnom položaju poreskih obveznika • Demografski ciljevi

  36. Efekti oporezivanja • Efekti mera ekonomske politike: • mikroekonomski i • makroekonomski • Efekti oporezivanja: • poreska evazija • prevaljivanje poreza

  37. Efekti oporezivanja Poreska evazija - (izbegavanje) plaćanja poreza: 1) zakonita evazija: a) legitimno: smanjenjem ili odustajanjem od potrošnje b) nelegitimno: korišćenjem pravnih praznina ili veštačkihporesko-pravnih konstrukcija 2) nezakonita evazija: - neplaćanje poreza, nepodnošenje poreske prijave, unošenje netačnih podataka i sl. -Defraudacija- nezakonita evazija neposrednih poreza -Kontrabanda- nezakonita evazija posrednihporeza

  38. Efekti oporezivanja Prevaljivanje poreza • poreski obveznik i lice koje stvarno snosiporeski teret nisu isto lice • karakteristično je za posredne poreze • može biti nameravano i nenameravano

  39. Dvostruko oporezivanje Dvostruko oporezivanje: pojava u kojoj se isto lice u vezi sa istim objektom oporezivanja, oporezuje istim ili sličnim porezima od strane više poreskih vlasti istog ranga

  40. Dvostruko oporezivanje Vrste dvostrukog pravnog oporezivanja: • međunarodno dvostruko pravno oporezivanje • interno dvostruko pravno oporezivanje

  41. Dvostruko oporezivanje Uzroci: • Podvrgavanje lica poreskom suverenitetu na bazi državljanstva, rezidentstva i izvora dohotka (dobiti) • Kriterijumi rezidentstva: - fizička lica - pravna lica

  42. Dvostruko oporezivanje Mere za sprečavanje: • Unilateralne mere • Medjunarodne mere - Bilateralne mere- na bazi bilateralnih konvencija (model konvencija OECD i UN) - Međunarodne multilateralne konvencije(između najmanje tri zemlje)

  43. Dvostruko oporezivanje Fenomeni slični dvostrukom oporezivanju: • Nadoporezivanje u istom periodu vremena isti poreski obveznik za isti poreski objekat se oporezuje identičnim porezom od strane dve poreske vlasti različitog ranga • Kumuliranje poreza kada isti poreski obveznik u istom periodu plaća više poreza iz istog objekta oporezivanja • Ekonomsko dvostruko oporezivanje kada se isti objekat u istom periodu oporezuje dva puta, različitim porezima, dva, u pravnom smislu različita poreska obveznika od strane iste poreske vlasti

  44. Poreski sistem • Poreski sistem predstavlja ukupnost poreskih oblika jedne zemlje. • poreski monoizam • poreski pluralizam

  45. Poreski sistem Poreski monoizam - model poreskog sistema zasnovan na postojanju samo jednog poreskog oblika - Fiziokrate: porez na “čist produkt”, tj. na zemljišnu rentu - ideje: porez na kapital, porez na luksuznu potrošnju, porez na dohodak i posebno porez na energiju

  46. Poreski sistem Poreski monoizam Kraj XX veka McLure i Kornai - zemlje u tranziciji da u prvim godinama uvedu pojednostavljene i malobrojne poreske oblike - preporučuju se tri vrste poreza: a) linearni porez na promet, b) linearni i neprogresivni porez na fond plata c) linearni i neprogresivni porez na profit • Pojednostavljeni alternativniporez (McLure) – SAT ( eng. Simplified Alternative Tax) kao jedini izvoraprihoda

  47. Poreski sistem Poreski monoizam • Prednosti: - poresko-tehnička jednostavnost - niži administrativni troškovi i troškovi plaćanja - olakšana poreska kontrola • Nedostaci: - nemogućnost obuhvata ukupne ekonomske snage poreskog obveznika - relativno viša poreska stopa jedinog poreskog oblika, povećana poreska evazija i nemogućnost ostvarenja ekstrafiskalnih ciljeva oporezivanja

  48. Poreski sistem Poreski pluralizam - poreski sistem koji se sastoji iz većeg broja poreskih oblika - faktori strukture savremenih poreskih sistema: • razvijenost privrede • stepen tržišnosti privrede • obrazovni nivo stanovništva • struktura radne snage • način finansiranja socijalnog osiguranja • državno uređenje • pripadnost određenoj međunarodnoj organizaciji • istorijski razvoj i tradicija

  49. Struktura poreskih prihoda u OECD, u 2005.god., u %

  50. Struktura poreskih prihoda u 2005.god u %

More Related