II. Gospodarski forum Istre Pula, 31. ožujka 2009.g.

1. STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE II. Gospodarski forum Istre Pula, 31. ožujka 2009.g.

2. Kakvu politiku regionalnog razvoja imamo? • Politika u transformaciji…od politike usmjerene ka obnovi ratom porušenih područja idemo prema stvaranju moderne politike poticanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja • Još uvijek se radi na stvaranju osnovnih okvira politike…blizu smo konačnog definiranja institucionalnog, zakonodavnog i programskog okvira za suvremenu politiku regionalnog razvoja

3. Zašto nam treba Strategija i Zakon o regionalnom razvoju RH? • Sve veće produbljivanje društveno-gospodarskih nejednakosti na regionalnoj i lokalnoj razini • Integracija hrvatskog gospodarstva u EU i globalno gospodarstvo  potrebno da sve regije budu sposobne natjecati se u takvom okruženju • Pristupanje EU  radi izgradnje i jačanja institucionalnih i administrativnih kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova na regionalnoj i lokalnoj razini

4. Što se Strategijom predlaže? • Zaokret u definiranju i vođenju politike regionalnog razvoja • Uspostava novog odnosa između središnje i regionalne razine kako bi zajednički identificirali razvojne prioritete sa nacionalnim nositeljima  suradnja i partnerstvo, a ne dominacija • Polazi se od postojećeg administrativno-teritorijalnog ustroja i predlaže županiju kao temeljnu jedinicu za planiranje i provedbu politike na regionalnoj razini

5. Značajne društveno-gospodarske razlike na razini jedinica područne (regionalne) samouprave i razini jedinica lokalne samouprave • Ne uključuje podatke za grad Zagreb • ** Prihodi poslovanja bez uključenih dotacija od središnje države i drugih izvora • Izvor: IMO, 2008 i MRRŠVG, 2008

7. Regionalne razlike na razini NUTS 2 regija

8. Neki razvojni indikatori NUTS 2

11. Usporedba sa EU • potvrđuje veliki jaz između najslabije razvijenih županija i prosjeka EU, ali otkriva i značajno zaostajanje vodećih županija

13. Da bi smanjili regionalne razlike na NUTS 2 i NUTS 3 razini … • stope rasta slabije razvijenih jedinica trebale bi dugoročno nadmašiti stope raste iznadprosječno razvijenih jedinica (proces sustizanja – eng. “catching up”) • pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija što je prilično izazovan zadatak Zato trebamo… • prije svega jako dobro poznavati veličinu, strukturu i uzroke regionalnih razlika • identificirati razvojne potencijale svake regije te posebnu pažnju usmjeriti na područja s najvećim razvojnim poteškoćama • kvalitetnu politiku regionalnog razvoja koja će biti u stanju adekvatno odgovoriti na razvojne izazove regija

14. Strategija regionalnog razvoja RH i Zakon o regionalnom razvoju kao temelj nove politike regionalnog razvoja Odgovorno tijelo za regionalni razvoj u RH: MRRŠVG Strategija regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju - dorada nacrta Strategije i Zakona o regionalnom razvoju RH tijekom 2008. i početak 2009. godine; - u sklopu Strategije izrađeni su Programi kao razvojni instrumenti za provedbu Strategije te dvije studije za potrebe tih Programa (Definirani su razvojni prioriteti širih regija (NUTS 2) i Ocjenjene su i unaprijeđene državne mjere pomoći za potpomognuta područja) - usvajanje Strategije se očekuje do ljeta, a Zakonau drugoj polovici 2009. godine

15. DEFINIRANJE RAZVOJNIH PRIORITETA ŠIRIH REGIJA (NUTS 2)VODITELJ: PROF. DR. SC. VLADIMIR ČAVRAK EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

21. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu Ocjena i unaprjeđenje državnih mjera pomoći za potpomognuta područja Mr.sc. Jakša Puljiz Institut za međunarodne odnose, Zagreb Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Branko Grčić, Ekonomski fakultet Split

22. Ciljevi i razvojni instrumentiSRR RH Sveukupni cilj Svi dijelovi zemlje osposobljeni su pridonositi održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti putem boljeg povezivanja lokalnih i regionalnih potreba, posebice u potpomognutim područjima, s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim razvoju Strateški cilj 1 Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim i EU razvojnim prioritetima te s dostupnim nacionalnim i EU sredstvima namijenjenim regionalnom razvoju Strateški cilj 2 Osigurana podrška svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim poteškoćama za povećanje i optimalno korištenje njihovog razvojnog potencijala kroz rješavanje uzroka njihovih razvojnih poteškoća Strateški cilj 3 Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj županija. Razvojni instrument Instrument za razvoj županija i širih regija Razvojni instrument Instrument za razvoj potpomognutih područja Razvojni instrument Instrument za prekograničnu suradnju

23. KLJUČNE NOVOSTI • NOVI INSTITUCIONALNI, PROGRAMSKI I PRAVNI OKVIR ZA VOĐENJE REGIONALNE POLITIKE • NACIONALNE INVESTICIJSKE SEKTORSKE SMJERNICE • NOVA KATEGORIZACIJA POTPOMOGNUTIH PODRUČJA SUKLADNO INDEKSU RAZVIJENOSTI • ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU RH

24. NOVI SUSTAV UPRAVLJANJA REGIONALNIM RAZVOJEM: INSTITUCIJE I DOKUMENTI NA KOJIMA ĆE SE TEMELJITI NOVA REGIONALNA POLITIKA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEŠKI OKVIR ZA RAZVOJ RH (2006-2013) STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA NACIONALNO PARTNERSKO VIJEĆE NACIONALNE SEKTORSKE SMJERNICE MRRŠVG NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR UPRAVA ZA INTEGRIRANI REGIONALNI RAZVOJ NACIONALNA AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ OPERATIVNI PROGRAMI PARTNERSKO VIJEĆE ŠIRIH REGIJA RAZVOJNI PRIORITETI ŠIRIH REGIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKO PARTNERSKO VIJEĆE ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA AKCIJSKI PLAN SUKLADNO ŽUPANIJSKOJ RS ŽUPANIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA

25. Nacionalne sektorske investicijske smjernice (I) • Ciljevi Nacionalnih sektorskih investicijskih smjernica (NSIS) su: • pomoći sudionicima izrade Županijske razvojne strategije da povežu lokalne potrebe s nacionalnim društveno-gospodarskim prioritetima. • osigurati da kad god je moguće investicije sa središnje razine odgovaraju lokalnim potrebama. • NSIS u osnovi predstavljaju plan investiranja nacionalnih tijela, sukladno nacionalnim i EU prioritetima. • NSIS će usmjeravati Županijska partnerska vijeća u pripremi njihovih Županijskih razvojnih strategija kako bi vodili računa o konzistentnosti županijskih razvojnih potreba (društvenih, gospodarskih, okolišnih, infrastrukturnih) sa sveukupnim nacionalnim razvojnim prioritetima.

26. PPDS I PPDS III PPDS II Otoci JLS Stanovništvo Površina PPDS 180 15,3% (680.000 st.) 48,5% (27.400 km2) BPP BPP 45 4,8% (212.000 st.) 10,5 % (5.920 km2) Otoci 50 2,9% (131.000 st.) 5,3% (3.000 km2) UKUPNO PP 275 23,0% (1.023.000 st.) 64,3% (36.320 km2) Sadašnja kategorizacija potpomognutih područja Potpomognuta područja (PP) u brojkama d d • Nedostaci sadašnje kategorizacije: • složena (veliki broj različitih kriterija) • nedovoljno objektivna u pogledu razine socio-ekonomskih poteškoća • (prije svega tzv. “parcijalci i značajan dio BPP-a) • bez mogućnosti gubitka statusa, odnosno ulaska novih jedinica • usmjerena isključivo na lokalnu razinu usprkos značajnim razlikama već na županijskoj razini

27. Nova kategorizacija potpomognutih područja (I) • Zamjenjuje PPDS i BPP • Definira potpomognuta područja na županijskoj i lokalnoj razini pomoću indeksa razvijenosti • Indeks razvijenosti = ponderirani prosjek pet osnovnih pokazatelja • stopa nezaposlenosti (30%) • neto dohoci per capita (25%) • izvorni prihodi lokalnih/župan. proračuna per capita (15%) • kretanje broja stanovnika (15%) • stopa obrazovanosti (15%)

28. Nova kategorizacija potpomognutih područja (II) • Potpomognuta područja = županije 1. skupine + lokalne jedinice 1. i 2. skupine izvan županija 1. skupine

29. Kategorizacija županija prema indeksu razvijenosti

30. Kategorizacija JLS-a prema indeksu razvijenosti

31. Broj stanovnika u novim potpomognutim područjima • povećanje broja stanovnika u odnosu na PPDS i BPP za oko 417 tisuća (2007.), odnosno za 9,4%. • obuhvaćena površinaostaje približno ista u odnosu na PPDS i BPP *Obuhvaća samo lokalne jedinice izvan županija u 1. skupini

32. Zakon o regionalnom razvoju Okvirni krovni zakon Utvrđuje ključna načela i ciljeve regionalne politike Utvrđuje razvojne instrumente Utvrđuje institucionalni okvir upravljanja regionalnim razvojem Daljnja razrada u podzakonskim aktima Provedbene razvojne mjere u zakonskom okviru i/ili programima za potpomognuta područja

33. Zaključno (I) • Prisutne regionalne razlike predstavljaju preveliki izazov za postojeći pristup poticanju regionalnog razvoja • Strategija regionalnog razvoja osigurava novi pristup poticanju uravnoteženog regionalnog razvoja u skladu sa najboljom praksom iz Europske Unije • Predlaže se novi institucionalni i programski okvir sa jasnom vertikalnom strukturom koji osigurava bolje usklađivanje regionalnih i lokalnih potreba sa nacionalnim prioritetima • MRRŠVG kao ključno koordinacijsko tijelo za provedbu regionalne politike

34. Zaključno (II) • Kvalitetna koordinacija MRRŠVG-a sa ostalim državnim tijelima od ključne je važnosti za uspjeh regionalne politike – primjer je nužnost koordinacije za uspješno definiranje Nacionalnih sektorskih smjernica • Važna uloga županijskih aktera u cijelom procesu provedbe politike • Nova kategorizacija potpomognutih područja temelji na nepristranom i transparentnom rangiranju županija i JLS-a prema razvijenosti - učinkovitija potpora za smanjenje regionalnih razlika • Novi pristup dodjeli dotacija lokalnim proračunima osigurava puno veću usklađenost sa stupnjem razvijenosti jedinica nego što je to do sada bio slučaj

35. A sve to radimo jer vjerujemo da je moguće…

36. Hvala na pažnji! Ivo Žinić, ravnatelj Uprave za integrirani regionalni razvoj e-mail:ivo.zinic@mrrsvg.hr Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva www.mrrsvg.hr