1 / 93

I nformatika

I nformatika. Grafika, digi t alni mediji i multimedija. Ciljevi. Uporediti više različitih tipova grafičkih programa koje koriste umetnici, fotografi, dizajneri i td. Objasniti kako računari menjaju način rada amatera i profesionalaca u oblasti videa, animacije, audija i muzike

mave
Télécharger la présentation

I nformatika

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Informatika Grafika, digitalni mediji i multimedija

  2. Ciljevi Uporediti više različitih tipova grafičkih programa koje koriste umetnici, fotografi, dizajneri itd. Objasniti kako računari menjaju način rada amatera i profesionalaca u oblasti videa, animacije, audija i muzike Opisati više načina na koji se računari koriste u kreiranju multimedijalnih sadržaja za potrebe umetnosti, zabave, edukacije i poslovanja

  3. Ciljevi Objasniti odnos između hipermedija i multimedija kroz praktičnu primenu Prezentovati današnje i buduće primene multimedijalne tehnologije

  4. Tim Berners-Leeautor Web-a Rođen u Londonu 1955. godine Autor - World Wide Web (WWW) WWW - Distribuirani hipertekst sistem bez granica, Istraživači su počeli povezati svoje radove u jednu celinu Danas je WWW komercijalizovan – najrasprostranjeniji servis Interneta Tim Berbers Lee radi na MIT-u Rukovodilac je World Wide Web konzorcijuma (W3C)

  5. Multimedija Sklop različitih vrsta informacija koje naša čula primaju sveobuhvatno, lako dostupno, veoma popularno u svim oblicima komunikacije: u obrazovanju, na poslu, u nauci, naročito u umetnosti, kao i u ličnoj upotrebi

  6. Multimedija Elektronski sadržaj je daleko kompleksniji i sadržajniji od papirne forme ili pojedinačno zvuka ili slike, sa daleko lakšim pakovanjem na digitalnim medijima Internet, CD i DVD, mobilni telefoni, TV Multimedija je postala sastavni deo savremenog života!

  7. Multimedija Nastanak reči “multi” = mnogobrojan (latinski multus) “media” = “medium” = “intermediary”(latinski medium = "kanal ili sistem komunikacije, informacija ili zabava") Na polju informacija Multimedija znači više posrednika istovremeno (“multiple intermediaries”) između izvora i odredišta informacije, odnosno višestrukost načina (“multiple means”) na koje se informacija čuva, prenosi, prikazuje ili preuzima.

  8. Multimedija Multimedija povezuje verbalnu i neverbalnu informaciju Uključuje:tekst, grafiku, zvuk i video Interakcija sa strukturom povezanih elemenata kroz koje se korisnik može kretati i na koje može delovati, što korisnicima pruža mogućnost izbora, pa se često naziva i hipermedija

  9. Multimedija Multimedija obuhvata: Sredstvo, elektronski medijum kojim se prenosi i snima neki sadržaj, (sredstvo prenosa: projektor, računar, televizija, Internet, mobilni aparat i sl.) Čula koja se koriste za opažanje multimedijalnog sadržaja: vid i sluh

  10. Multimedija Multimedija obuhvata: Format prikaza informacije (način prikaza: tekst, slika, zvuk, video, animacija) Na primer, u savremenoj umetnosti: koncert je zapravo multimedijalni sadržaj u kome pored izvođača učestvuju i razni tehničari koji omogućavaju emitovanje slike uz laserske animacije, svetlosne efekte, snimanje i digitalizaciju događaja…

  11. Multimedija Karakteristike multimedije: Prikaz se sastoji od jednog ili više elemenata (tekst, slika, video, animacija, govor, zvuk) Elementi su kombinovani i usklađeni u vremenu i prostoru na način na koji ljudski mozak obrađuje informacije, kako bi one bile lako prihvatljive i upečatljive. Kombinacija različitih medija može pomoći korisniku u procesu usvajanja podataka, jer pruža se mogućnost izbora, oblikovanje vlastitog iskustva

  12. Multimedija Linearna i nelinearna multimedija: Linearni aktivni sadržaj teče bez mogućnosti uticaja posmatrača i mogućnosti upravljanja na primer, filmovi Nelinearni sadržaj nudi interaktivnost korisnika sa mogućnošću upravljanja i kretanja kroz aplikaciju na primer, kompjuterska igra ili digitalna enciklopedija

  13. Multimedija Multimedijski prikazi mogu biti uživo ili snimljeni Uživo (live) prezentacije dozvoljavaju interakciju preko voditelja ili izvođača Snimljeni sadržaj ima svoj sistem navođenja pomoću kojeg se kreće kroz materijal, najčešće preko menija

  14. Multimedija Multimedijalni sadržaj može se gledati pomoću nekog media player-a, uživo na bini, preko projektora ili preko prijemnika emitovanog sadržaja (televizija, računar, mobilni telefon, ...)

  15. Multimedija Pravila multimedije: Prikazivanje informacija u više formata koji se upotpunjuju: kako bi sadržaj bio što bliži korisniku i kako kako bi držao pažnju Vremenska usklađenost i prostorna povezanost Koherentnost - elementi treba da su povezani smisaono razumljivo i usklađeno Individualnost - svaka poruka je prilagođena korisniku

  16. Multimedija Zašto multimedija? Povećava se sposobnost čoveka da primi nove informacije, a time obim, kvalitet i brzina učenja. Istraživanja pokazuju da se uz pomoć samo zvučne (audio) stimulacijezapamtioko 20% sadržaja, uz audio-vizuelnu stimulacijuoko 30%, dok uz pomoć interaktivne multimedijske prezentacijeprocenat dostiže 60%.

  17. Tekst O tekstu Najčešći komunikacioni sistem čine reči i simboli Vitalni elementi multimedijalnih menija, navigatora i multimedijskih poruka Tekstovi u multimediji su kratki i jezgroviti Čitanje na ekranu je zamorno Jedna slika govori više od hiljadu reči!!!

  18. Tekst Koristi se raznovrsna organizacija teksta pomoću alata u programu tako da bude zanimljiviji Upotreba različitih vrsta slova i različitog pisma, boje i izgleda, zaglavlja, podvlačenjem i isticanjem

  19. Tekst Font: skup znakova iste veličine i stila koji pripada određenom pismu Stil: regular, bold, italic Opciono: podvučeno, precrtano , eksponencirano (superscript) i indeksirano (subscript), ... Veličina slova: Izražava se u pointima (pt) – 1pt=1/72 inča (1 inč = 25,4 mm)

  20. Tekst Serif font – najčešće za štampani oblik Sans-serif – najčešće za ekran

  21. Tekst Proporcionalni fontovi Najčešće se koriste za GUI (tekst procesori i Web pretraživači) Fontovi fiksne širine – monospace Koriste programeri za kodiranje (ASCII)

  22. Tekst Osnovni način komunikacije na Internetu takođe je tekst, a osnovni jezik HyperText Markup Language (HTML)

  23. Tekst HyperText Markup Language (HTML)

  24. Tekst Hipertekst je tekst koji ne mora da bude linearan, odnosno tekst koji sadrži veze prema drugim tekstovima Hipermedija Kombinacija teksta, brojeva, grafike, animacije, zvučnih efekata, muzike i ostalih medija u hiperlinkovanim dokumentima Korisno za on-line help fajlove Omogućava korisniku prelaženje sa jednog na drugi dokument u okviru celokupnog Interneta

  25. Tekst Hipermedijalni dokumenti mogu biti dezorijentišući, ostavljajući korisnika u nedoumici da je nešto propustio Dokumenti nemaju uvek linkove koje bi korisnici želeli Autori ne mogu ugraditi sve moguće linkove u dokumente Neki korisnici nisu u stanju da jednostavno prelaze sa jednog dokumenta na drugi Nekada postoje izgubljeni linkovi

  26. Grafika O grafici Grafika – statična slika i animacija Vrste statične slike – crteži, dijagrami, grafikoni, fotografije Može trenutno da prenese informaciju Može da bude hiperveza za drugi tip informacija

  27. Grafika O grafici Vizuelizacija – važan deo komunikacionog procesa naglašavanje pojedinih delova, ilustrovanje pojmova, usmeravanje pažnje, podloga za sadržaj.

  28. Grafika Vrste slike: Bitmapirana (rasterska) Fotorealistične slike i složeni crteži Slika je matrica tačaka (pixel – picture element) Memorijski je zahtevna Problemi sa povećanjem slike

  29. Grafika Vrste slike: Vektorska Koristi geometrijske oblike: linije, kvadrati, kružnice, elipse, poligoni i sl. Matematička predstava koordinatama i rastojanjima Vektor – linija opisana pozicijom svojih krajnjih tačaka Najbolja je za dijagrame i crteže, ali sa njom se teže radi

  30. VEKTORSKA GRAFIKA Vektor kao pojam u grafici označava liniju koji ima svoju dužinu i smer. Prema toj zakonitosti, linije vektora je moguće prikazati u koordinatnom sistemu zato što u osnovi imaju samo te dve važne vrednosti. Te vrednosti nisu fiksne (dakle moguće ih je menjati).

  31. Vektorska grafika označava način "crtanja" pomoću tih vektorskih linija koje pak mogu kreirati vektorske objekte. Pri tom svaka linija sadržitripodatka: već spomenute -dužinu,smer, tepodatak o boji linije. U slučaju da te linije kreiraju neki zatvoreni objekat (znači početna točka linije ujedno je i završna točka), četvrti podatak je boja ispune.

  32. Dakle sve se unutar vektorske grafike svodi na više jednostavnih matematičkih formula pri čemu računar "pamti" najmanje dva, a najviše četiri podatka, pa takve slike i crteži zauzimaju malo fizičkog prostora na medijima za smeštaj podataka (hard disk, disketa, CD, DVD itd.).

  33. Veličina vektora menja se matematički promenom vrednosti dužine i smera. Kvalitet prikaza grafike se ne menja jer se automatski promenom veličine u računaru odvijaju matematičke kalkulacije kojima se zadržava isti kvalitet prikaza vektorskog crteža.

  34. Najbolji je primer tekst pisan u nekom modernom programu za obradu tekstualnih dokumenata gde pri promeni veličine slova, tekst i dalje zadržava svoju oštrinu i prvobitni kvalitet prikaza. AAA

  35. Moderni vektorski programi omogućavaju postizanje izvrsnih efekata koji vektorski rad jako približavaju kvalitetu rasterske slike.

  36. Definisanje 2D objekata 01 • Linije se iscrtavaju između tačaka kako bi kreirale kompleksnije forme koje se nazivaju POLILINIJE. • Ako se prva i poslednja tačka poklapaju onda se kreira ZATVORENA POLILINIJA ili POLIGON. • Ako se linije, koje formiraju poligon, ne seku međusobno, onda one kreiraju JEDNOSTAVNI POLIGON. Linije i polilinije

  37. Definisanje 2D objekata 02 Konveksni i konkavni poligoni • Konveksni poligon je poligon kod koga se linija koja spaja dve tačke unutar tog poligona nalazi u potpunosti unutar istog poligona. • Konkavni poligon nije konveksni. Kod njega postoji mogućnost da se linija, koja spaja dve tačke unutar tog poligona, ne nalazi u potpunosti unutar istog polgiona, nego jedan njen deo “izlazi” van.

  38. Kvadrat Jednakostranični trougao Pravougaonik Definisanje 2D objekata 03 Specifični poligoni Koji su pravi pravilni mnogouglovi od nacrtanih figura i zašto?

  39. P1 y r r P0 0 x Definisanje 2D objekata 04 Kružnice • Kod kružnice se sve tačke nalaze na istom rastojanju od specifične tačke, tj. od centra. • Poluprečnik r=const. • U Dekartovom koordinatnom sistemu jednačina kružnice sa centrom u koordinatnom početku ima oblik

  40. Definisanje 2D objekata 05 Kružnice kao poligoni • Teško korisnik može da razlikuje poligon koji ima više od 15 stranica od kružnice. • Znači ako je broj stranica pravog pravilnog mnogougla a>15, onda je izgled takvog poligona “blizak” kružnici.

  41. 6 6 5 5 4 4 3 3 2 2 1 1 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 10 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Definisanje 2D objekata 06 Elipse kao “deformisane” kružnice • Elipsa je skalirana kružnica duž x ili duž y ose. • Gornji primer: visina po y osi je ostala 3, a dužina po x osi je povećana sa 3 na 6. • Koliki je onda faktor skaliranja po x osi? Po y osi? Koja tačka nije promenila lokaciju?

  42. Definisanje 2D u 3D objekte • Linija se iscrtava praćenjem putanje kretanja tačke (1D). • Pravougaonici se iscrtavaju praćenjem temena linije koja se kreće normalno u odnosu na svoj položaj (2D). • Kvadar se iscrtava praćenjem temena pravougaonika koji se kreće normalno u odnosu na svoj položaj (3D). • Kružnica se iscrtava spajanjem temena pravolinijskih segmenata fiksne dužine oko centralne tačke.

  43. Grafika Bitmapirana (rasterska) Slika preneta iz stvarnog sveta skenirani materijali, negativi filmova snimci digitalnom kamerom – foto-aparatom digitalizovani „okvir” video snimka Sintetizovana slika primenom odgovarajućeg programa snimak (dela) ekrana druga grafika pretvorena u bitmapu

  44. RASTERSKAGRAFIKA Raster kao pojam pak teoretski označava "nešto što je načinjeno od više elemenata u nekom vidljivom 2D sistemu". U grafici je to prikaz od najmanje jednog do teoretski beskonačnog broja polja na površini određene veličine, a zajedno kreiraju mozaik složen da čini celovitu sliku.

  45. Pri tome se polja moraju dodirivati, ali ne i preklapati. Tako stvorena slika naziva se još i bitmapa, a polja - pikseli. Broj piksela na površini određene veličine naziva se rezolucija.

  46. Rasterska grafika ili bitmapa je podatak koji predstavlja pravougaonu mrežu piksela ili obojenih tačaka, na nekom grafičkom izlaznom uređaju kao što je monitor ili papir. Svaka boja pojedinog piksela je posebno definisana tako da (kao primer) RGB slike sadrže tri bajta po svakom pikselu, svaki bajt sadrži jednu posebno definiranu boju.

  47. Rasterska grafika je "crtanje" pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel posebno nosi informaciju o boji koju reprodukuje. Ta informacija nije fiksna, dakle moguće ju je menjati. Veličina crteža ili slike dobijene na ovaj način ponajviše zavisi od broja piksela koji je čine. Kao veoma bitan pojam unutar grafičke industrije javlja se rezolucija, a označava broj piksela na nekoj određenoj veličini.

  48. O broju piksela osim same veličine, zavisi kvalitet slike, ali i njena fizička veličina koju zauzima na digitalnim medijima za smeštaj podataka.

  49. Grafika Bitmapa Bolja kontrola teksture, senčenja i finih detalja Pogodnije su za prikazivanje na ekranu, simulirajući prirodne slikarske podloge, kao i za ulepšavanje fotografija

More Related