1 / 51

1. Osnove ekonomike

1. Osnove ekonomike. Prof.dr.sc. Mariza Katavić šk.god.2005/ 2006. Ekonomija ???. Porijeklo riječi ekonomija dolazi od složenice riječi grčkog porijekla oikos – kuća, gazdinstvo mija - pravilo, red, zakon Oikonomija - izvorno znači pravila u radu gazdinstva.

maya
Télécharger la présentation

1. Osnove ekonomike

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. 1. Osnove ekonomike Prof.dr.sc. Mariza Katavić šk.god.2005/ 2006

  2. Ekonomija ??? Porijeklo riječi ekonomija dolazi od složenice riječi grčkog porijekla • oikos – kuća, gazdinstvo • mija - pravilo, red, zakon Oikonomija - izvorno znači pravila u radu gazdinstva

  3. Čime se bavi ekonomija ? • Ekonomija se pita što, kako i za koga proizvoditi • Ekonomija proučava kretanja u cijelom gospodarstvu • Ekonomija proučava uvoz i izvoz među zemljama • Ekonomija proučava kako se ljudi koriste ograničenim proizvodnim resursima radi proizvodnje različitih roba te njihovom raspodjelom

  4. Dakle, kako bi se moglo definirati pojam ekonomije ? Pojam EKONOMIJA obuhvaća ukupnost ekonomskih znanosti, a predmet ekonomije je svaka ljudska djelatnost u kojoj se susreće problem ograničenih sredstava (resursa) za realizaciju odabranih ciljeva. Može se podijeliti na • makroekonomiju - proučava funkcioniranje gospodarstva kao cjeline. • mikroekonomija – pručava ponašanje pojedinih dijelova gospodarstva, odnosno pojedinačnih ekonomskih subjekata.

  5. A što je ekonomika ?? Ekonomika je znanstvena disciplina koja se bavi gospodarskim problemima poduzeća u nekoj stvarnoj situaciji. Ekonomika poduzeća proučava poduzeće, odnosno čimbenike koji djeluju na njegov poslovni uspjeh te utvrđuje zakonitosti pojava u njegovu poslovanju. Bavi se izučavanjem sredstava poduzeća, elementima radnog procesa, troškovima, rezultatima poslovanja te mjerilima uspješnosti poslovanja.

  6. Sadržaj 1.1. Proces reprodukcije 1.1.1. Reprodukcijski tok 1.1.2. Elementi ulaza 1.1.3. Elementi izlaza 1.1.4. Oblici ulaganja u reprodukciju 1.1.4.1. Osnovna sredstva - 1.1.4.1.1. Kapacitet 1.1.4.1.2. Amortizacija 1.1.4.2. Obrtna sredstva 2.2.. Troškovi i kalkulacije 3.3. Poslovni uspjeh 3.3.1. Ekonomičnost 3.3.2. Produktivnost 3.3.3. Rentabilnost

  7. 1.1. Proces reprodukcije Proces reprodukcije kontinuirani je proces proizvodnje proizvoda ili usluga kojima se direktno ili indirektno zadovoljavaju određene ljudske potrebe. Proces reprodukcije u svakom društvu treba se odvijati kontinuirano, jer neprekidnim stvaranjem novo nastalih vrijednosti i obnavljanjem uloženih sredstava, poduzeće osigurava pretpostavke svog postojanja.

  8. Proces reprodukcije započinje određenim ulaganjima pa govorimo o elementima inputa (ulaza) i rezultira određenim učincima pa govorimo o elementima outputa ( izlaza) . Tijekom procesa reprodukcije dolazi do transformacije angažiranih sredstava gdje se uložena sredstva ( elementi ulaza ) u procesu proizvodnje transformiraju u rezultate rada ( elementi izlaza ). Proces reprodukcije započinje postojanjem određene količine novčanih sredstava a završava ostvarivanjem uvećane količine novca koja je rezultat plasmana proizvedenih proizvoda i/ili usluga na tržištu.

  9. 1.1.1.Reprodukcijski tok N1 Sp U N2 UP Q

  10. N1 - novčana sredstva u početnom obliku • Sp- angažirana sredstva za proizvodnju ( sredstva rada i predmeti rada) • U- utrošci elemenata reprodukcije ( sredstva rada, predmeti rada i tekući rad) • Q- gotovi proizvod • Up - ukupan prihod • N2- Novčana sredstva u završnom obliku

  11. 1.1.2. Elementi ulaza Elemente ulaza poslovnog sustava, iskazano u naturalnom obliku čine: • predmeti rada (M) • sredstva rada (S) • rad ( tekući, živi rad) (L) pa se funkcija proizvodnje može napisati u ovom obliku Q= f (M,S,L)

  12. Trošenje sredstava proizvodnje (predmeta rada i sredstava za rad) ili re-produkcijsko trošenje svodi se na proces prenošenja njihove vrijednosti na novostvoreni proizvod ( ili uslugu). Rezultat trošenja živog rada jest proces stvaranja nove vrijednosti. Reprodukcijsko trošenje možemo promatrati sa dva stajališta • kao tehničko trošenje • kao ekonomsko trošenje

  13. a) tehničko trošenje Izražava se fizičkim jedinicama količina utrošenih sredstava za rad, predmeta rada i rada. Veličinu određenog potroška možemo odrediti kao : a) trajanje trošenja (t) b) intenzitet trošenja (i) koji je dan odnosom količine utrošenog elementa u fizičkim jedinicama (u) i vremenom trošenja (t)

  14. b) ekonomsko trošenje Izražava se novčanim jedinicama , kao umnožak utrošenih količina proizvodnje i cijene, dakle kao trošak. Na visinu troškova najviše utječu slijedeći faktori: • prirodni (geografski, klimatski,raspoložive količine i vrste sirovina ....) • tehnički (svojstva proizvoda: oblik, težina, dimenzije i sl. ) • organizacijski

  15. Angažirana sredstva su jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje svakog poslovnog procesa a sastoje se od dva dijela : As = Os + Ob • osnovnih sredstava (Os) • obrtnih sredstava (Ob) Prema definiciji - predstavljaju vrijednost osnovnih sredstava za koje se obračunava amortizacija i vrijednost raspoloživih obrtnih sredstava u toku jedne godine.

  16. 1.1.3.Elementi izlaza Elementi izlaza čine output poslovnog sustava, jer se u procesu proizvodnje elementi ulaza transformiraju i pretvaraju u elemente izlaza. • obujam proizvodnje ( Q) • vrijednost proizvodnje ( Up) • dohodak ( D) • dobitak ili gubitak (Db ili G)

  17. Obujam proizvodnje ( Q) predstavlja ukupnu količinu proizvedenih učinaka (q) ( upotrebnih vrijednosti), u određenom vremenskom razdoblju (t) (na pr. u toku jedne godine ). Upotrebnu vrijednost proizvoda čine njegove fizičke i tehnološke karakteristike Q = S p

  18. Vrijednost proizvodnje označava količinu ostvarenog ukupnog prihoda ( Up) dobivenog pri plasmanu proizvedenih učinaka ( proizvoda i/ili usluga) Ukupan prihod predstavlja umnožak obujma proizvodnje (Q) i pojedinačnih prodajnih cijena proizvoda i/ili usluga (cp).

  19. Dohodak (D) predstavlja ekonomski rezultat društveno priznatog trošenja živog rada u društvenoj reprodukciji. Označava količinu realizirane nove vrijednosti. Dobiva se nakon što se od ukupnog prihoda ( Up) odbiju materijalni troškovi (Mt) i amortizacija ( A ). D = Up - ( Mt + A )

  20. Dobit - u financijskim izvještajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obračunskog razdoblja. Za pojedinca, dobit je razlika između prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. To je dobit prije oporezivanja. Nakon što se odbije porez na cjelokupni iznos dobije se dobit poslije oporezivanja ili profit.

  21. 1.1.4. Oblici ulaganja u reprodukciju Prema svojoj namjeni sredstva uložena (angažirana) u procesu proizvodnje pojavljuju se kao poslovna sredstva(koja se pojavljuju kao • osnovna sredstva • obrtna sredstva Poslovna sredstva poduzeće koristi svakodnevno u svom poslovanju i ona određuju opseg poslovanja poduzeća.

  22. 1.1.4.1. Osnovna sredstva Osnovna sredstva se u procesu reprodukcijetroše postepeno, u toku dužeg vremenskog razdoblja. U nizu ciklusa proizvodnje, stalno prenoseći dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod dok se u cijelosti ne istroše. Njihovo je glavno obilježje da u procesu reprodukcije ne mijenjaju svoj pojavni oblik.

  23. zemljišta za privredne svrhe šume i šumski nasadi osnovno stado, građevinski objekti privrednog karaktera dugogodišnji zasadi strojevi, uređaji i transportna sredstva instalacije, alati instrumenti krupni inventar i krupna ambalaža; investicije u toku sredstva za rad vrijednosti iznad zakonski propisane vrijednosti, odnosno vijeka trajanja duljeg od godinu dana. Pojavni oblici osnovnih sredstava su: a) stvari

  24. b) prava patenti ( kao isključivo pravo korištenja nekog pronalaska) i licence (kao kupljeno pravo korištenja nekog tuđeg pronalaska) c) novac - koji se može koristiti isključivo za osnovna sredstva. To su novčana sredstva od uplaćene amortizacije, dotacije za osnovna sredstva, prodaja ili odšteta za upotrebu drugih osnovnih sredstava.

  25. Osnovna sredstva (Os) prema svojoj strukturi korištenja dijele se na : • aktivna osnovna sredstva - osnovna sredstva u upotrebi - osnovna sredstva izvan upotrebe • osnovna sredstva u pripremi

  26. Kada govorimo o osnovnim sredstvima i njihovom funkcioniranju u proizvodnom procesu susrećemo se sa dva vrlo značajna pojma • kapacitet • amortizacija

  27. 1.1.4.1.1. Kapacitet Sposobnost nekog sredstva za rad da u određenom vremenskom intervalu ( t) proizvede određenu količinu učinka (Q) naziva se kapacitetom (K) tog sredstva za rad. K = Da bi se odredio kapacitet nekog sredstva za rad potrebno je definirati uvjete u kojima će se rad ostvarivati.

  28. To su : • određena količina učinaka • određena kvaliteta učinaka • određeni predmeti rada • potreban broj radnika • određeni stupanj učinka radnika • određeno vremensko razdoblje • broj radnih smjena • određene tehnološke metode i sl...

  29. Vrste kapaciteta a) ugrađeni ( instalirani) kapacitet ( Ku)- utvrđuje se na temelju tehničkih mogućnosti instaliranih sredstava za rad bez obzira na nužne prekide u radu, dotrajalost strojeva i sl. i zato se još naziva teoretski ili idealni kapacitet. Izražava se kao Ku = 365 x 24 = 8.760 sati/god.

  30. b) radni ( stvarni, proizvodni )kapacitet (Kr) predstavlja stvarno moguće iskorištenje ugrađenog kapaciteta umanjeno za nužne i predviđene prekide (tp) u radu (zbog smjena, redovnog održavanja, popravaka i sl.). Izračunava se kao: Kr = Ku - tp = 2.920 -tp (sati/god)

  31. c) optimalni kapacitet (Ko) - promatra se sa: • tehničkog stajališta - kao najpovoljniji koeficijent korisnog djelovanja • ekonomskog stajališta - kao stupanj iskorištenja kapaciteta pri kojem se ostvaruju najbolji finacijski rezultati Svako poduzeće raspolaže sa više strojeva koji međusobno čine tehnološku cjelinu i njihovi kapaciteti moraju biti međusobno usuglašeni jer u protivnom dolazi do uskog grla proizvodnje.

  32. usko grlo proizvodnje Sredstvo za rad koje u skupini ili tehnološkom procesu ima najmanji kapacitet proizvodnje predstavlja usko grlo proizvodnje.

  33. planirani kapacite ( Kpl) je kapacitet na kojem poduzeće planira svoju proizvodnju u određenom vremenskom razdoblju ( može biti teorijski, radni ili optimalni ) • ostvareni kapacitet (Ko) je onaj kapacitet kojim je poduzeće u određenom vremenskom razdoblju stvarno proizvodilo učinke. U idealnim uvjetima Kpl = Ko

  34. Stupanj iskorištenja kapaciteta Izračunava se iz odnosakoličina stvarno proizvedenih učinaka (Q) i mogućih uči-naka tj.kapaciteta ( K)u jedinici vremena. Optimalan stupanj iskorištenja kapaciteta bitan je za poslovni uspjeh poduzeća, zbog djelovanja fiksnih troškova.

  35. 1.1.4.1.2. Amortizacija Sredstva za rad se u toku reprodukcije troše, prenoseći dio svoje vrijednosti na novi proizvod. Amortizacija je proces koji s jedne strane obuhvaća • postupno smanjivanje vrijednosti osnovnih sredstava (obezvrjeđivanje, deprecijacija ) a s druge strane • izdvajanje novčanih sredstava potrebnih za nabavu novih sredstava za rad.

  36. Osnovna sredstva troše se na dva načina i to kao : • fizičko trošenje - funkcionalno ( operativno) trošenje - fizičko starenje ( prirodno trošenje) - oštećenje sredstava ( lom,kvar) • ekonomsko trošenje - napredak znanosti i tehnologije - promjene na tržištu

  37. Fizičko trošenje sredstava za rad uvjetovano je karakteristikama tih sredstava, i njihovom funkcijom u procesu reprodukcije. Fizički vijek trajanja sredstva ovisi, o intenzitetu trošenja ali i načinu održavanja sredstva. Fizičko trošenje je u direktnom odnosu s vremenom njihova funkcioniranja u procesu proizvodnje.

  38. Ekonomsko trošenje određeno je ekonomskim vijekom trajanja sredstava za rad jer ona nakon nekog vremena postaju ekonomski neupotrebljiva zbog promijenjenih uvjeta proizvodnje i/ili promijenjenih zahtjeva tržišta. Zbog opasnosti da sredstva za rad ekonomski zastare i prije njihove fizičk dotrajalosti treba ih se što više korititi tj. Poslovati sa što višim stupnjem iskorištenja kapaciteta.

  39. Sistemi obračuna amortizacije Sredstva za rad se neprestano troše prenosećo dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod. U praksi se smanjivanje njihove vrijednosti izražava tako da se otpisuje dio vrijednosti za koji se pretpostavlja da će se vrijednost osnovnog sredstva smanjiti ili za koji se stvarno smanjila. Postoje dva sistema obračuna amortizacije - vremenski i funkcionalni.

  40. vremenski sistem obračuna amortizacije Vremenski sistem obračuna amortizacije temelji se na pretpostavci da će se sredstva za rad istrošiti poslije stanovitog vremena, bez obzira na to u kojoj se mjeri koriste tj. bez obzira na stupanj iskorištenja kapaciteta. Visina otpisa je funkcija prosječnog vijeka trajanja sredstva za rad. Razlikujemo • proporcionalni • progresivni • degresivni • kumulativni

  41. proporcionalni otpis Pretpostavlja se da se sredstvo za rad u toku vremena ravnomjerno troši, pa se amortizacija obračunava po formuli gdje je Am - godišnji iznos amortizacije Cn - nabavna vrijednost osnovnog sredstva t - broj godina

  42. progresivni otpis Temelji se na stanovištu da se sredstva troše u početku najmanje, a kasnije sve više. Zato se stopa amortizacije (p) izračunava tako da je u početku najniža, zatim raste i završava s najvišom. Godišnji amortizacijski iznosi se povećavaju a sadašnja vrijednost osnovnog sredstva se sve brže smanjuje.

  43. degresivni otpis Proizvodnja se u prvim godinama najjače optrećuje iznosom amortizacije a kasnije sve manje i manje. Polazna pretpostavka je : novo sredstvo za rad u početku je sposobnije za proizvodnju, ali tijekom vremena opada njegova upotrebljivost.

  44. kumulativni otpis Kumulativni otpis obavlja se množenjem osnovice za otpis sa stopom amortizacije koja predstavlja omjer između preostalog vijeka trajanja i kumulativnog zbroja dotadašnjeg vijeka trajanja. Otpis je ubrzan u prvim godinama a usporen u posljednjim godinama vijeka trajanja sredstava za rad.

  45. funkcionalni sistem obračuna amortizacije Visina otpisa određuje se kao funkcija stupnja iskorištenja sredstava za rad, a time i kao funkcija učinaka tih sredstava. Prema tome amortizacija po jedinici učinka dobije se iz odnosa nabavne vrijednosti sredstava za rad (Cn) kao osnovice za amortizaciju i količine proizvoda ( Q) A = Cn / Q

  46. 1.1.4.2. Obrtna sredstva Bitna karakteristika obrtnih srestava je da ona ulaskom u proces reprodukcije ne zadržavaju svoj prvobitni oblik, već se neprestano obrću , mijenjajući se i pretvarajući iz jednog pojavnog oblika u drugi. Pojavni oblici obrtnih sredstava su : stvari, prava i novac

  47. stvari • sirovine i ostali materijali za proizvodnju • nedovršeni proizvodi i poluproizvodi: • zalihe gotovih proizvoda • sitni inventar i sitna ambalaža: • sredstva za rad vrijednosti ispod zakonski propisane odnosno vijekat trajanja kraće od godinu dana

  48. prava • potraživanja za obrtna sredstva ( na pr. od kupaca) • licence koje se isplaćuju razmjerno opsegu proizvodnje novac • novac u banci na žiro računu i na drugim računima koji su namijenjeni za nabavu raznovrsnih sredstava • različite isplate (osobni dohoci, tuđe usluge i sl.) i novac u blagajni poduzeća

  49. Kružni tok obrtnih sredstava SIROVINE (stvari) NOVAC PROIZVODI ( stvari) TRŽIŠTE (prava) ZALIHE (stvari)

  50. koeficijent obrtaja Vrijeme potrebno da se završi jedan proizvodni ciklus tj. da N1završi kao N2 dakle uvećani novac, naziva se jednim obrtajem obrtnih sredstava. Broj obrtaja obrtnih sredstava u toku jedne godine naziva se koeficijentom obrtaja obrtnih sredstava (K) a izračunava se kao K = Up : Ob

More Related