1 / 34

Ozračje kao bitna odrednica kvalitete rada vrtića

Ozračje kao bitna odrednica kvalitete rada vrtića. Ana Tomac, dipl. pedagog Dječji vrtić Cvrčak, Virovitica Virovitica, 17. Siječnja 2008. Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje.

melora
Télécharger la présentation

Ozračje kao bitna odrednica kvalitete rada vrtića

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Ozračje kao bitna odrednica kvalitete rada vrtića Ana Tomac, dipl. pedagog Dječji vrtić Cvrčak, Virovitica Virovitica, 17. Siječnja 2008.

  2. Kontekst ustanove za rani odgoj i obrazovanje • “živi organizam”, složen i dinamičan sustav, interaktivna mreža socijalnih, kulturnih, ekoloških ( fizičkih ) i vremenskih odnosa s kojim je dijete u stalnom međudjelovanju • Fizička dimenzija ( prostor, vrijeme, oprema, organizacija vremena) ima smisla tek kada su djeca i odrasli u interakciji s njima – socio-pedagoška dimenzija konteksta.

  3. VARIJABLE KVALITETE USTANOVE DO 90 –IH GOD. • Prostor • Oprema • Materijali i igračke • Broj djece na jednu odraslu osobu • Obrazovanje odgojitelja • Stalnost odgojitelja • Stručno iskustvo odgojitelja i ravnatelja

  4. VARIJABLE KVALITETE NAKON 90-IH • Poznavanje razvojnih potreba i ispravno reagiranje na njih. • Orijentacija na proces interakcije!! • Naglašene potrebe refleksije i samorefleksije. • Odgojitelj djeluje na dijete i onda kada nije fizički prisutan svojim namjerama, stavovima, očekivanjima i individualnom teorijom o odgoju. • Odgojitelj svojim cjelokupnim ponašanjem u interakciji s djecom, roditeljima i ostalim odraslima, te svojom osobnošću gradi ozračje koje daje opći ton življenja djeteta u ustanovi.

  5. Skriveni kurikulum • Kako poboljšati kvalitetu življenja i odnosa?

  6. Zadovoljavanje potreba • 1. Osnovne biološke ( unošenje tvari, izbacivanje tvari, zaštita tijela, zaštita zdravlja, zaštita vrste) • 2. Osnovne psihičke potrebe ( samopotvrđivanje, stjecanje moći, biti prihvaćen od drugih, biti blizak s drugima, zabaviti se i biti slobodan) • Vlastite specifične potrebe ( čitanje, obrada vrta, vožnja bicikla, molitva,…)

  7. U svom optimalnom obliku, srž je psihičkog zdravlja. Pojačava motivaciju za posao. Bez bar kratkotrajnog samopouzdanja nema kreativnosti. Kakva nam je slika o sebi’ Samopouzdanje

  8. Osobe dobrog samopoštovanja: • Odgajaju djecu s ljubavlju i poštovanjem • Prihvaćaju ih takve kakvi jesu • Ne ismijavaju, fizički ne kažnjavaju i ne ponižavaju djecu • Dobrog su zdravlja • Zadovoljni su svojim poslom i životom • Bolje su raspoloženi, vedri, zrače • Vode računa o dobrobiti drugih • Spremni su suprotstaviti se drugima i lakše podnose kritiku, nisu konformisti, imaju stav

  9. Kako popraviti sliku o sebi? • Uočite svoje pozitivne osobine • Ne odbacujte pozitivne informacije o sebi • Ne ubijajte kritikom sami sebe • Procjenjujte postignuća a ne sposobnosti • Družimo se s dobronamjernim ljudima • Prilagodimo svoja očekivanja • Nije samo postignuće uspjeh. I nastojanje je uspjeh. Lijepo je htjeti. Neki kažu da je čak ljepše stremiti nego stići.

  10. Motivacija • Unutarnji i vanjski poticaj na rad. Nekad ju zovemo volja. • Dobro motivirane osobe prenose svoj elan na druge. • Javna pohvala, kritika u “četiri oka” • Ukazivati na bliske ciljeve • Manipulacija • Vizualizacija

  11. Umor • Slabljenje ili gubljenje sposobnosti za aktivnosti • Subjektivan doživljaj • Ponekad se može zamijeniti nedostatkom motivacije • Brže se javlja u početku neke aktivnosti koju slabije poznajemo • Prelagani i predosadni posao može više umoriti • Odmor – uvijek na vrijeme, suprotna aktivnost od one koja je dovela do umora

  12. Kreativnost • Problem, nelagoda, prikupljanje podataka,latencija, klik ili heureka,provjera, eksperimentalna provjera, pokusna primjena • Ako se veličanstvenost klika spoji s taštinom, površnošću i neodgovornošću dolazi do paranoidne genijalnosti.

  13. Agizam • Osporavanje druge osobe uz pomoć pozivanja na dob. • Srednja dob- životno razdoblje u kojem su se već donijele vrlo važne životne odluke , ali ne sve. • Događaju se krize i promjene. • Krize se ne smijemo plašiti, treba strpljivo istražiti što se dogodilo i zašto. Doživimo ju kao prigodu za novo učenje i zaokret u životu.

  14. Poremećaji ličnosti • Normalan čovjek zna da 2 i 2 jesu 4. Neurotičar to isto zna ali ga to živcira. Psihotičar misli da su 3 ili 4, a poremećena ličnost zna da su 4, ali sebi uzima 5 a drugom daje 3. • Neprilagođeni obrasci ponašanja u kojima se gubi veza s realnošću. • Te osobe znatno mogu narušiti funkcioniranje grupe.

  15. 1. Paranoidni poremećaj – ekstremna sumnjičavost, očekivanje neprijateljskog ponašanja okoline, emocionalna hladnoća. • 2. Shizoidni poremećaj ličnosti – izrazita nezainteresiranost za interpersonalne odnose. • 3. Antisocijalni poremećaj- izrazita neodgovornost kombinirano s ovisnošću. • 4. Shizotipalni poremećaj- bizarna mišljenja, ponašanja i pojave, hladnoća. • 5. Granični poremećaj ličnosti- nestabilan identitet, nema stavove, ciljeve, nesigurna spolna orijentacija, prisutna praznina i dosada. • .

  16. 6. Histonični poremećaj ličnosti –prenaglašen način izražavanja, glumatanje, neprestano traži pažnju i priznanje. Emocije intenzivne i pretjerano burne.Želi odmah gratifikacije a nema strpljenja čekati uspjeh. Zavodljive, zaljubljive, površne. • 7. Inhibitorni poremećaj – vidljiva nelagoda u odnosima s drugim ljudima, izbjegava javni nastup, treba bezrezervno prihvaćanje. • 8. Narcistički poremećaj – doživljaj vlastite grandioznosti, voli biti primjrćen, emocionalno hladan, očekuje posebne povlastice.

  17. 9. Ovisnički poremećaj – ovisan o drugima, nije u stanju sam donositi odluke, ne može preuzeti odgovornost, nisko samopoštovanje, treba zaštitnika. • 10. Opsesivno-kompulzivni poremećaj – prekomjerni perfekcionizam, okupiranost detaljima, formom. Kritizerski raspoloženi prema sebi i drugima. Štedljivi, predani poslu, traže da se drugi uklope u njihov način razmišljanja. • 11. Pasivno-agresivni poremećaj – potreba za opiranjem pravilima socijalnog i profesionalnog funkcioniranja. Zaboravljivost, odugovlačenje, šutnja, tvrdoglavost. Pretjerana skeptičnost prema budućnosti. • 12. Miješani poremećaj ličnosti.

  18. FOKUS I LIČNOST • Fokus je čvrsta točka. Osvijetljena točka . Ono oko čega se sve drugo okuplja. • Kako je moguće da se dvije osobe u svemu slože a imaju drugačiji zaključak? • FOKUS OTKRIVA NAŠ SISTEM VRIJEDNOSTI.

  19. Natjecanje ili suradnja • Natjecanje – moj individualni cilj • Suradnja – individualni cilj ugrađen u naš zajednički cilj • Prava sreća je s drugima a ne na račun drugoga. • Taština –brani se pozicijom moći ili povrijeđenosti. S taštima teško surađivati jer izoliranošću čuvaju svoju vrijednost.

  20. Tolerancija ili snošljivost • Lat. Tolerare znači podnositi, trpjeti. • Tolerancija prema ljudima očito je podnošenje njihovih svojstava i obilježja. • Tolerancija omogućava preživljavanje obje jedinke. • Tolerancija se uči. • Srž tolerancije je dopuštanje vjerovanja, uvjerenja i akcija za koje bi onaj koji ih tolerira želio da ne postoje.

  21. Tolerancija u svakodnevnom životu • Strpljivost nije isto što i snošljivost. • Tolerantni ljudi kreću u svakodnevni život s neizrečenom namjerom da se snošljivo ophode sa svojima bližnjima, znajući da svatko od njih ima neki razlog i za ponašanja koja nam se ne sviđaju. • Nesnošljivost je katkad potaknuta neopravdanim i nerealnim očekivanjima.

  22. Psihološka utemeljenost : stavovi, stereotipi, predrasude • U tolerantnom ozračju ljudi se teže odlučuju na izražavanje netolerancije. • Ne treba tolerirariti nasilje. • “Konačni ishod ponašanja • Oko za oko • Je oslijepljen svijet.” • Mohandes Gandhi

  23. Konflikti • Konflikti su nužna pratnja različitosti među ljudima, njihove sačuvane individualnosti, identiteta i osobnosti. • Konflikt je dio svakog kvalitetnog razgovora!

  24. Confligio na latinskom znači udariti što o što • Konflikt znači međusobno udaranje riječima, nesuglasica tijekom razgovora. • KONFLIKT JE ZNAK KVALITETNOG RAZGOVORA, STVARNOG RAZGOVORA, STVARNOG MEĐUSOBNOG SLUŠANJA, RAZMIŠLJANJA I GOVORENJA. • Razgovor bez konflikta obično pretpostavlja dva monologa bez međusobnog slušanja i pratećeg razmišljanja. To je govor gluhih koji niti se slušaju niti razmišljaju.

  25. Da li je cijena mira i harmonije u kući (vrtiću) međusobno neslušanje, površni i loš razgovor, izbjegavanje stvarnog susreta i dijaloga??? • Konflikt je ono što iz njega učinimo. • Razgovor je sredstvo postupanja s konfliktom. • Rješivost konflikta ovisi o uspješnom ili neuspješnom slušanju i razumjevanju. • Često se jednostavno ne čujemo a još manje razumijemo.

  26. Konflikti mogu biti u nama i između nas. • Latentni ili manifestni • Emocionalni i percepcijski • Svaki konflikt ima svoju povijest, navijače, igru i svoje posljedice. • Tradicionalni pristup: konflikt je nešto nepoželjno,štetno, nepristojno, neprihvatljivo, treba ga izbjegavati. • Suvremeni pristup: konflikt je neizbježan, sastavni dio svake promjene. On je šansa a ne opasnost, on je koristan. Ne treba ga potiskivati niti od njega bježati.

  27. “Nijedna vještina nije toliko važna za uspjeh neke organizacije koliko konstruktivni postupak s konfliktom.” Tjosvold Johnson • “Kvalitetna svađa održava a ne uništava brak.” Brajša • Negirani konflikt i dalje postoji. Potiskivani konflikt pretvara sve oko nas u jedan veliki nerješivi konflikt. • Osobno frustrirani i apriorno ugroženi nismo u stanju razriješiti međusobne konflikte.

  28. Ako smo unaprijed uvjereni da netko ne može imati pravo, tada ga niti ne slušamo a još manje razmišljamo o onome što predlaže, već ga samo napadamo i obezvrijeđujemo. • Uzroci mnogih naših konflikata nalaze se u nama. Pomanjkanje potpunog uvida i svih potrebnih informacija, pretvaranje poluistine u istinu, subjektivnog pretpostavljanja u punu objektivnost – sve to dovodi do mnogih bespotrebnih konflikata.

  29. U konfliktu veliku važnost imaju naše emocije. • Ponekad zbog emocija zastupamo mišljenje suprotno našem jer “pucamo” na osobu a ne na stav. • Komunikacijski nesporazumi imaju važnu ulogu u našim konfliktima. Konflikti su posljedica lošeg razgovora a ne sadržajnog neslaganja. Ne pristajemo na nečiji prijedlog samo zbog načina njegovog iznošenja. Često se slažemo s prijedlogom ali ne i s predlagačem.

  30. Vođenje konfliktnog razgovora: • 1. Dozvoliti sugovorniku da govori i pažljivo ga slušati • 2. Pomoći u pojašnjavanju razloga i uzroka • 3. Pomoći sugovorniku da sam nađe rješenje • 4. Ne ocjenjivati i vrednovati prerano.

  31. Jesu li sitnice baš toliko važne? • Možda ne razumijemo da je to što nam se dogodilo zapravo sitnica.. • Sitnice čine život – ali pozitivne: lijep pogled, osmijeh, stisak ruke…

  32. Guranje kamena Jednom je vjerni sluga Božji zamolio Gospoda da mu povjeri neki krupniji posao osim molitve.Gospod mu pokaza veliki kamen i rekne mu da ga pogura. Bogopoklonik je danima pokušavao pomaknuti kamen. Svom je snagom upirao u nj, ali kamen ni makac. Prolaznici su zastajali gledajući taj čudni pothvat.

  33. Neki su se podsmjehivali, neki ga žalili.Bogopoklonik se nije obazirao na posprdne i sućutne primjedbe prolaznika, zdušno je radio ono što je držao svojom zadaćom. Ali kako je vrijeme napuštalo, snaga ga je napuštala, vjera i upornost su mu jenjale. Sve više je ljudi smatralo da radi besmislen posao. Naposljetku, bogopoklonik više nije izdržao na poslu guranja kamena. Potražio je Gospoda, a On mu reče:

  34. “Ja ti rekoh da guraš kamen. Ne rekoh ti da ga pomakneš. Jer, Meni ništa lakše nego da ga pomaknem. Evo, gledaj!” I Gospod ispruži mali prst i kamen se otkotrlja poput dječje lopte. “Vidiš li”, nastavi Gospod, “ Ja sam želio da gurajući taj kamen ti očvrsneš mišiće. Da ti se proširi prsni koš. I napokon, da vježbaš svoju vjeru, strpljenje i ustrajnost. Dobar si dio toga i postigao. I to je bio cilj – rad na sebi a ne na kamenu!” .

More Related