E N D
1. Menadment i marketing finansijskih usluga
2.
Velik i uticajan sektor - teak za definisanje
Generie velike sume prihoda
Subjekat globalne transformacije
Finansijske usluge mogu biti definisane kao aktivnosti, beneficije i satisfakcije, vezane za prodaju novca, koje se nude korisnicima i kupcima finansijski vezane vrednosti.
Ukljucuje:
Banke
Osiguravajuce kompanije
Stambene zadruge
Credit Card kompanije
Investicione trustove
Berze
Franizne i Lizing kompanije Finansijske usluge
3. Faktori koji u poslednje vreme uticu na trite finansijskih usluga Promene u ponaanju potroaca dui ivotni vek, urbanizacija, sve vie zaposlenih ena, vie vlasnitva nad nekretninama i generalno vii prihodi i narasli ivotni standard doveli su do promene u ponaanju potroaca vezano za finansijske usluge.
Deregulacija i vladina intervencija preko zakona i regulacija, narasla je, delom da zatiti interese korisnika finansijskih usluga, a delom da prui to bolje i konkurentnije usluge preko deregulativnih zakona.
Konkurencija je takode dramaticno porasla, delom kao rezultat deregulacije ove oblasti, a delom kao rezultat tehnoloke revolucije u distributivnim mreama, automatizacije i sve veceg koricenja kredita.
Tehnoloke inovacije su posebno uticale na trite finansijskih usluga.
Veze sa klijentima i kvalitet glavni zadatak marketinga je da privuce, odri i unapredi veze sa potroacima. Kvalitet usluga se ogleda kroz sledece dimenzije: korporativni imid, interna organizacija, fizicko okruenje i personal za kontakt, proces isporuke i zadovoljstvo potroaca uslunim susretom.
4. Finansijske institucije opsluuju dva trita:
Industrijska trita (Korporativne klijente)
Trita krajnjih potroaca
Poznavanje osnovnih principa marketinga
ta cini usluge razlicitim?
neopipljivist
neodvojivost
heterogenost/varijabilnost
kvarljivost
poverenicka odgovornost
dvosmerni informacioni tokovi
5. Glavne karakteristike finansijskih usluga Neopipljivost. Bankarske i osiguravajuce usluge, osim u odredenim slucajevima, zadovoljavaju opte pre nego specificne potrebe.
Nerazdvojivost. Zbog simultanosti proizvodnje i distribucije finansijskih usluga, glavna briga ljudi iz marketinga je kreiranje jedinstvenosti vremena i mesta; to jest, da su usluge raspoloive na pravom mestu u pravo vreme.
Visoko individualizovani marketing sistem. Kada selektuju kanale distribucije, oni koji imaju dobar marketing ce obicno imati marketing sistem koji sadri nekoliko ustanovljenih posrednika. Ali je to jako teko izvodljivo kod finansijskih usluga.
Nedostatak posebnog identiteta. Za javnost cesto je jedna finansijska usluga slicna drugoj. Razlog zato se odredena finansijska institucija ili ogranak koristi je cesto vezan za pogodnosti.
Heterogenost, ili iroki asortiman proizvoda/usluga. Organizacije finansijskih usluga treba da ponude iroki asortiman proizvoda i usluga da bi izali u susret razlicitim finansijskim potrebama razlicitih kupaca u razlicitim regionima.
6. Geografska disperzija. Treba da postoji mrea ogranaka u svakoj finansijskoj instituciji,
Rast mora biti balansiran sa rizikom. Kada prodaje bankarski ili osiguravajuci proizvod finansijska institucija "kupuje" rizik. To mora biti dobro kontrolisani balans izmedu ekspanzije, prodaje i opreznosti.
Fluktuacija u tranji. Tranja za odredene kategorije finansijskih usluga - na primer ivotno osiguranje, znacajno fluktuiraju, prema nivou ukupne ekonomske aktivnosti. Ovaj faktor stavlja dodatni pritisak na ulogu i funkcije marketinga u osiguravajucoj organizaciji.
Odgovornost poverenika. Odgovornost svake organizacije finansijskih usluga je da vodi brigu o interesima svojih kupaca. Ovaj aspekt je vaan ne samo u bankarstvu i osiguranju, nego i u ostalim sektorima finansijskih usluga.
Radni intenzitet. Sektor finansijskih usluga je jo uvek visoko radno intenzivan, koji povecava trokove proizvodnje i utice na cenu finansijskih proizvoda.
7. Menadment sistem finansijskih usluga