870 likes | 1.22k Vues
Finansiranje - intermedijacija. Finansijski sistemi nikad nisu staticniStalno se mijenjaju kao odgovor na promjene tra
E N D
1. Bankarski menadment Pristup savremenom bankarskom menadmentu
Dr Slobodan Lakic
2. Finansiranje - intermedijacija
Finansijski sistemi nikad nisu staticni
Stalno se mijenjaju kao odgovor na promjene tranje od strane publike, razvoj nove tehnologije i promjene zakona i regulacija
Konkurencija na finansijskom tritu prisiljava finansijske institucije da reaguju na potrebe publike razvojem boljih i prikladnijih finansijskih usluga
3. Cont.
Tokom vremena, globalni sistem finansijskih trita evoluirao je od jednostavnih do sloenijih nacina sprovodenja finansijskih transakcija
Rast industrijskih centara sa enormnim potrebama za investiranjem kapitala, kao i nastanak znatne srednje klase imali su glavnu ulogu u postepenoj evoluciji finansijskog sistema
4. Cont.
Bez obzira na stepen sloenosti, svi finansijski sistemi obavljaju makar jednu bazicnu funkciju:
Usmjeravaju oskudna sredstva od onih koji tede i pozajmljuju (jedinice sa suficitom sredstava) onima koji ele da uzajmljuju i investiraju (jedinice sa deficitom sredstava)
U ovom procesu, novac se razmjenjuje za finansijska sredstva
5. Cont. Ipak, transfer sredstava od tedia do zajmoprimaoca sprovodi se makar na tri razlicita nacina - metodi transfera sredst:
1. Direktno finansiranje - finansijska transakcija uz direktni kontakt, zajednicki sporazum o uslovima zajma i bez pomoci trece strane (ematski prikaz)
Nedostaci:
a) obje strane moraju poeljeti da razmijene isti iznos sredstava istovremeno;
6. Cont. b) zajmodavac mora biti voljan da prihvati instrument (IOU) zajmoprimca, koji moe da bude prilicno rizican ili sporo dospijeva;
c) obje strane moraju cesto da se izlau znacajnim informacionim trokovima kako bi se susreli
Primarne hartije - buduci da teku direktno od zajmoprimca do krajnjeg zajmodavca sredstava
7. Cont. 2. Poludirektno finansiranje - bilo koja finansijska transakcija uz pomoc brokera hartijama ili dilera (ematski prikaz)
Prednosti: a) sniava (informacione) trokove istraivanja ucesnicima na finansijskom tritu;
b) diler ce podijeliti veliki iznos primarnih hartija u manje jedinice dostupne cak kupcima koji su manje bogati, i time proiriti tok utedevina u investicije
8. Cont. c) brokeri i dileri olakavaju razvoj sekundarnih trita na kojima hartije mogu biti ponudene za ponovnu prodaju
Ogranicenje: zajmodavac mora biti voljan da prihvati rizik i rocne karakteristike IOU zajmoprimaoca
Mora postojati fundamentalno podudaranje elja i potreba izmedu suficitarnih i deficitarnih jedinica da bi se odvile poludirektne transakcije
9. Cont. 3. Indirektno finansiranje - finansijsko posredovanje (intermedijacija), kojim se finansijske transakcije (posebno pozajmljivanje i uzajmljivanje novca) sprovode preko finansijskog posrednika
(ematski prikaz)
Finansijski posrednici izdaju hartije u svoje ime (sekundarne) krajnjim zajmodavcima i istovremeno prihvataju IOU od zajmoprimaoca - primarne hartije
10. Cont. Sekundarne hartije imaju generalno nizak rizik neizvrenja, uglavnom su likvidne i mogu se brzo konvertovati u gotovinu uz mali rizik znacajnijeg gubitka
Vecina sekundarnih hartija moe se kupiti u malim denominacijama, to je prihvatljivo tediama ogranicenog bogatstva
Finansijski posrednici djeluju kako bi zadovoljili finansijske potrebe i suficitarnih i deficitarnih jedinica u ekonomiji
11. Cont. Udruivanjem resursa u iznosima malih tednih racuna, veliki finansijski posrednik moe servisirati kreditne potrebe istovremeno nekoliko velikih firmi
Finansijsko posredovanje omogucava da se uz izvjestan iznos tednje u globalnoj ekonomiji finansira veci iznos investicija u odnosu na slucaj bez prisustva posredovanja
12. Cont.
Finansijski posrednici prevazilaze neefikasnosti i razdijeljenosti na finansijskim tritima
Smanjuju drutvu troak seljenja informacija i bogatstva izmedu domacinstava, preduzeca i drave
13. Cont.
Time se obezbjeduje pristup ekonomiji obima (uteda trokova informisanja) koji inace ne bio dostupan mnogim (uglavnom manjim) jedinicama u ekonomiji
Finansijski posrednici i druge finansijske institucije znacajno se razlikuju u njihovoj relativnoj vanosti unutar bilo kog nacionalnog finansijskog sistema
14. Cont. Finansijska teorija sugerie da u savrenom svijetu sa savrenom konkurencijom i gdje publika ima savren pristup informacijama sa malim trokovima ili bez njih, finansijski posrednici vjerovatno ne bi postojali
Ipak, nesavrenost finansijskog sistema - nedostatak informacija ili ekspertize - doprinosi objanjenju zato su finansijski posrednici prisutni i zato su izrasli u snane i vane institucije
15. Finansijska disintermedijacija
Faktor koji je posljednjih godina uticao na finansijske aktive koje su odabrale finansijske institucije u svojim portfolijima je fenomen disintermedijacije
Podrazumijeva povlacenje sredstava od finansijskog posrednika od strane krajnjeg zajmodavca (tedie) i pozajmljivanje ovih sredstava direktno krajnjim zajmoprimcima
16. Cont. Drugim rijecima, disintermedijacija ukljucuje usmjeravanje sredstava od indirektnog finansiranja ka direktnom i polu-direktnom finansiranju (ematski prikaz)
Fenomen ce se vjerovatnije pojaviti tokom perioda visokih i brzo rastucih kamatnih stopa
Naime, tada veci prinosi koje trae tedie mogu da premae kamatne stope koje nude finansijski posrednici
17. Cont. Disintermedijacija prisiljava finansijsku instituciju da se odrice sredstava i moe dovesti do gubitka njenih sredstava i konacnog sloma
Primjer: tedno- kreditne ustanove (S&L) su tokom 80-ih i pocetkom 90-ih izgubile milijarde dolara sredstava usljed masivnog povlacenja sredstava zabrinutih deponenata koji su se plaili gubitka svojih utedevina
18. Cont. Ukljucenost u disintermedijaciju znaci povlacenje sredstava sa tednog racuna kod lokalne banke ili S&L ustanova i kupovanje obicnih akcija ili dravnih obveznica preko brokera
Tokom prethodne dvije decenije pojavilo se nekoliko novih formi disintermedijacije, od kojih su neke inicirali finansijski posrednici, a neke klijenti koji su se zaduivali
19. Cont. Na primjer, neke banke i S&Ls pocele su da prodaju zajmove zbog potekoca kod povecanja kapitala
Istovremeno, neki od najvecih klijenata (koji su se zaduivali) ovih posrednika naucili su kako da povecaju sredstva direktno sa otvorenog trita (tj. preko direktnog i polu-direktnog finansiranja) umjesto da pozajmljuju od banke ili drugog institucionalnog zajmodavca
20. Cont. Npr. mnoge korporacije su naucile kako da udrue kreditna potraivanja ili druge aktive koje dre i da koriste ove aktive kao kolateral za prodaju obveznica na otvorenom tritu da bi uvecale novi novac
Mnoge firme koje su se zaduivale izdale su nisko-kvalitetne obveznice (junk), koje imaju mnogo due rokove nego vecina bankarskih zajmova
21. Cont.
Ovi novi oblici disintermedijacije mogu ne samo da smanje velicinu nekih finansijskih posrednika vec i da postepeno smanje znacaj banaka, najvanijeg finansijskog posrednika, unutar globalnog finansijskog sistema
Sve veci obim sredstava danas otice kroz finansijski sistem preko direktnog i polu-direktnog, a ne indirektnog finansiranja
22. Cont. Mnogi manje razvijeni finansijski sistemi obicno se posmatraju kao finansijski sistemi sa bankarskom dominacijom zbog dominacije banaka i slicnih finansijskih posrednika u ponudi kredita i privlacenju tednje
Mnogi zreliji finansijski sistemi postaju sve vie finansijski sistemi sa dominacijom hartija, gdje tradicionalni posrednici imaju neto manju ulogu u procesu kreditiranja i tednje
23. Cont. Ovdje, takode, sve veci broj onih koji se zaduuju prodaje hartije publici da bi povecao potrebna zajmovna sredstva
Ovakvi sistemi mogu dugorocno rezultirati vecom konkurencijom na finansijskom tritu i moda vecim prinosima mnogim tediama
Ovo, ipak, moe favorizovati vece zajmoprimce i oteati nekim potroacima i malim preduzecima povecanje novog kapitala po razumnoj cijeni
24. Banke i finansijska intermedijacija Tradicionalna teorija bankarstva
Pitanje: Zato banke postoje?
Banke se razlikuju od ostalih tipova finansijskih firmi u tome to pruaju depozitne i zajmovne proizvode
Banke su u biznisu upravljanja pasivama, a takode pozajmljuju novac cime kreiraju bankarske aktive
25. Cont. Posrednicka funkcija rezultira nudenjem usluga placanja
Funkcije posrednitva i placanja identifikuju razloge zato banke postoje
Tradicionalnu posrednicku funkciju banke ilustrovacemo pojednostavljenim modelom kreditnog trita (grafik 1)
Vertikalna osa - kamatna stopa; horizontalna - obim depozita/zajmova
26. Cont. Pretpostavka je da je kamatna stopa data egzogeno - npr. dravnom regulacijom; ili trina stopa je determinisana na medunarodnim tritima, nezavisno od akcija pojedinacnih banaka
U ovom slucaju, banka se suocava sa krivom ponude depozita sa uzlaznim nagibom (Sd); postoji takode kriva ponude zajmova (Sl) banke koja pokazuje da ce banka ponuditi vie zajmova kako kamatna stopa raste
27. Cont. Ova posljednja kriva moe biti prekinuta u nekoj tacki zbog: nepovoljnog izbora - rastom kamatne stope, zajmotraioci skloniji riziku trae zajmove; nepovoljnih podsticaja - vece kamatne stope podsticu zajmotraioce da preduzimaju rizicnije aktivnosti
DL predstavlja tranju za zajmovima, koja pada porastom kamatnih stopa
U ravnotei, banka placa depozitnu stopu id i zaracunava stopu zajma il.
28. Cont. Id pokriva trokove bankarske intermedijacije
Obim depozita i zajmova je OT, a OT zajmovi su ponudeni
Kamatna margina jednaka je il - id i mora pokriti ne-depozitne trokove institucije, trokove kapitala, premiju rizika obracunatu na zajmove, placanje poreza i profite institucije
Ako se suze kamatne margine, bice veca konkurencija za zajmove
29. Cont. U odsustvu trokova intermedijacije, i* je kamatna stopa koja cisti trite - kamatna stopa koja bi preovladala ukoliko ne bi bilo trokova povezanih sa zajmoprimcem i zajmodavcem skupa
Obim posla bi porastao do OB
Ipak, postoje trokovi intermedijacije
Npr. u odsustvu banke, zajmodavac bi morao da procijeni rizicnost zajmoprimca i obracuna premiju plus trokove procjene rizika
30. Cont.
Pod uslovom da banke mogu ponuditi nie trokove intermedijacije, njene usluge ce se traiti
Medutim, banka moe izgubiti tradicionalne izvore biznisa, kao to je pozajmljivanje visoko rangiranim kompanijama koje mogu povecati fondove izdavanjem obveznica, to je jeftinije
31. Cont. Prethodni grafik ne uzima u obzir druge bankarske aktivnosti koje preduzima vecina savremenih banaka, poput vanbilansnih poslova i posrednickih poslova
Uz pretpostavku da banka moe da ponudi ove nove usluge po nioj cijeni nego po cijeni koju bi dvije strane postigle ukoliko same sklope posao, postoji razlog za postojanje banaka
32. Cont. S druge strane, banke nece ponuditi bankarske usluge ako nisu profitabilne
Ilustrovacemo kako banke nude usluge zasnovane na proviziji (grafik 2)
Krive ponude i tranje odnose se na proizvode zasnovane ne proviziji
Krive ponude i tranje su kao bilo koji drugi proizvod, a P je cijena koja je determinisana presjekom krivih
Stepen konkurencije na tritu odredice koliko ce cijena biti konkurentna.
33. Cont. Praktican dokaz
Vecina teorija o bankarstvu karakterie banke kao posrednike izmedu malih agenata sa slabim informacijama i prekomjernom likvidnocu i vecih ograniceno informisanih agenata sa likvidnosnim potrebama
Prema njima, banke mogu da ostvare profite kupovanjem transakcionih depozita od prve grupe agenata po niskoj kamatnoj stopi i preprodajom ovih sredstava ...
34. Cont. ... drugoj grupi agenata po vecoj kamatnoj stopi koju je banka odredila na osnovu njene komparativne prednosti prikupljanja informacija i preuzimanja rizika
U vecini teorija koje se bave pitanjem zato banke postoje, objanjenje je u tome da olakavaju vecinu problema koji sprecavaju da likvidnost tece direktno od deponenata do zajmotrailaca
Problemi nastaju zbog informacionih asimetrija, trokova smanjenja aktivnosti,
35. Cont. i/ili nepodudaranja izmedu likvidnosti ponudaca i trailaca
Teorije o finansijskim institucijama koje su zasnovane na intermedijaciji posmatraju banku kao rjeenje ovih problema jer:
- banke imaju komparativne prednosti prikupljanja informacija o kreditnoj sposobnosti zajmotrailaca;
- banke su u boljoj poziciji nego pojedinacni kreditori da nadgledaju zajmotraioce;
36. Cont. - banke pruaju vecu likvidnost prikupljanjem sredstava od mnogih domacinstava i preduzeca i otvaranjem depozita po videnju u zamjenu za ova sredstva;
- banke diversifikuju nesistematski kreditni rizik dranjem portfolija multiplikovanih zajmova.
Modeli poslovanja komercijalnih banaka ipak su evoluirali tokom prethodne dvije decenije
37. Cont. Do nedavno, tipicna komercijalna banka je uglavnom slicila banci u ovim teoretskim modelima
Ipak, u posljednje dvije decenije pogotovo komercijalne banke u SAD sve vie pocivaju na nekamatnom dohotku koji nije povezan sa depozitno-kreditnom aktivnocu
Od 1980. do 2001. nekamatni dohodak je porastao od 20,31 do 42,20 % agregatnog operativnog dohotka bankarske industrije
38. Cont. Na primjeru banaka u SAD, kamatno zasnovane posrednicke aktivnosti postale su manje usmjerene na finansijsko zdravlje i poslovnu strategiju tipicne komercijalne banke, a finansijski zasnovane, ne-posrednicke aktivnosti postale su vanije
Rezultati sugeriu da velike banke ostvaruju relativno veci nekamatni dohodak, a da banke kojima se dobro upravlja manje pocivaju na nekamatnom dohotku
39. Cont. Tehnoloki napredak u formi bezgotovinskih transakcija, zajednickih fondova itd. je povezan sa povecanim nekamatnim dohotkom
Druge tehnoloke promjene poput sekjuritizacije zajmova dovode se u vezu sa smanjenim nekamatnim dohotkom banaka
Pocetkom 2000-ih, nekamatni dohodak je bio preko 40% operativnog dohotka industrije komercijalnog bankarstva u SAD
40. Cont. Nekamatni dohodak koegzistira sa kamatnim dohotkom od posrednickih aktivnosti koje ostaju centralna funkcija finansijskih usluga banaka
Ipak, postoji manje sistematskog razumijevanja o tome zato nekamatni dohodak varira medu bankama i kako je nekamatni dohodak povezan sa finansijskim performansama banke
41. Finansijske institucije Podjela - vie nacina:
1. Depozitne institucije -
finansijske institucije koje povecavaju zajmovna sredstva prodajuci depozite publici:
komercijalne banke, tedno-kreditne ustanove, tedionice, kreditne unije
42. Cont.
2. Ugovorne institucije -
finansijske institucije koje privlace tednju od publike nudenjem ugovora koji tite tediu od rizika u buducnosti (kao to je polisa osiguranja i penzioni planovi) -
osiguravajuce kompanije i penzioni fondovi
43. Cont.
3. Investicione institucije -
finansijski posrednici koji prodaju hartije svojih klijenata i ostale finansijske aktive kako bi izgradili tednju za penzije ili za druge potrebe klijenata -
investicione kompanije, fondovi trita novca, fondovi nekretnina
44. Cont. Osim ovih glavnih finansijskih institucija aktivnih na tritima novca i kapitala, kao finansijski posrednici javljaju se:
finansijske kompanije i dravne kreditne agencije
Ostale finansijske institucije su:
investicioni bankari, hipotekarni bankari,
dileri HOV i brokeri HOV
45. Cont. Mikin je prezentirao sljedecu podjelu, (zasnovanu na izvoru Federalnih rezervi):
1. Depozitne institucije (Banke)
a) Komercijalne banke
tedne institucije:
b) tedno-kreditne ustanove
c) Uzajamne tedionice
d) Kreditne unije
46. Cont.
2. Institucije ugovorne tednje
a) Kompanije osiguranja ivota
b) Osiguravajuce kompanije za slucaj poara i nesrece
c) Penzioni fondovi, dravni penzioni fondovi
47. Cont. 3. Investicioni posrednici
a) Finansijske kompanije
b) Otvoreni investicioni fondovi
c) Uzajamni fondovi trita novca
Pojedini prominenti autori, poput Pirsa ili Cirovica, dali su uopteniju podjelu finansijskih institucija:
48. Cont. 1. Kreditne institucije
a) Komercijalne banke
b) tedionice
c) Finansijske kompanije
2. Institucionalni investitori
a) Osiguravajuci zavodi
b) Penzioni fondovi
c) Investicioni fondovi
49. Cont. 3. Investicione banke (berzanske firme):
a) Investicione banke (u uem smislu)
b) Brokerske firme
Pitanja:
Plasmani i potencijali finans. institucija
Promjene u finansijskoj strukturi
Faktori transformacionih procesa
Perspektive bankarstva
50. Bankarska firma - menadment Prema klasicnoj bankarskoj teoriji - banke su finansijske institucije koje su sposobne da uzimaju i kreiraju kredit i koje su preteno usmjerene na posredovanje u oblasti kredita
Po ovoj teoriji, bitne karakteristike banaka su:
intermedijarstvo
povjerenje
stabilnost
51. Cont.
1. Sa aspekta ekonomskih funkcija - (intermedijatorstvo i placanja)
Banke napajaju privredu i neprivredu potrebnim finansijskim sredstvima, obavljaju poslove finansijskih transakcija za racun svojih komitenata i klijenata (privrede i stanovnitva) u zemlji i sa inostranstvom
52. Cont. Cetiri kriterijuma koja mora da ispunjava finansijska institucija da bi se zvala bankom:
a) da ucestvuje u kreiranju novca
b) da ima za svoju osnovnu djelatnost uzimanje i davanje kredita
c) da predstavlja znacajan finansijski oslonac za ostvarivanje osnovnih ciljeva i zadataka tekuce i razvojne ekonomske politike zemlje
53. Cont. d) mogucnost da razvija i unapreduje platni promet i ubrzava novcanu akumulaciju
2. Sa aspekta usluga koje prua svojim klijentima -
Banka je bilo koja kompanija koja prua usluge deponovanja sredstava koja podlijeu povlacenju na zahtjev (na osnovu ceka ili elektronskim transferom sredstava) i odobrava zajmove komercijalne ili poslovne prirode
54. Cont.
Prema jednoj definiciji, banka je svaka organizacija koja obavlja neke od raznih ili sve bankarske funkcije poput primanja, sakupljanja, prenosa, placanja, pozajmljivanja, investiranja, poslova kupoprodaje deviza, mjenjackih poslova i raznih novcanih usluga (cuvanje depozita, posrednitvo, starateljstvo, poslovi povjerenja) na domacem i medunarodnom tritu
55. Cont. Rouz naglaava sljedece usluge koje prua savremena banka:
- kreditna (zajmovna) funkcija
- funkcija platnog prometa
- funkcija tednje
- investiciona funkcija (finansij. planiranje)
- poslovanje nekretninama i aktivnosti usmjerene razvoju
- funkcija upravljanja gotovinom
56. Cont.
- trgovacko bankarstvo (privremeno investiranje akcija)
- investiciono bankarstvo (garantovanje emisija HOV)
- brokerski poslovi HOV (trgovacka funkcija)
- osiguravajuca funkcija (upravljanje rizikom)
57. Cont. 3. Sa aspekta pravne osnove postojanja-
(vec dato dijelom - kriterijumi - u okviru 1.)
Banka pravno lice, osnivanje, organizacija, poslovanje itd. u skladu sa zakonom
Banka obavlja poslove primanja depozita i drugih sredstava fizickih i pravnih lica i odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredstava, u cjelini ili djelimicno za svoj racun
58. Cont. Svaka bankarska institucija je poslovni entitet koji se bori i nastoji da:
- poveca svoju zaradu
- stabilizuje svoj rast i razvoj
- stabilizuje ili poveca svoje ucece na tritu koje opsluuje
Banka bi trebalo da posluje potujuci sve bankarske principe, a narocito dva bitna: sigurnost i likvidnost u cijoj osnovi lee povjerenje i solventnost
59. Cont. Opti principi bankarskog menadmenta:
1. Menadment likvidnosti - Banka sigurna da ima dovoljno spremnog novca da isplati svoje deponente kada dode do odliva depozita - depoziti su izgubljeni zbog povlacenja deponenata i placanja na zahtjev
Prikupljanje dovoljno likvidnih sredstava za izvrenje obaveza
60. Cont. 2. Upravljanje aktivom - sprovodenje prihvatljivo niskog nivoa rizika preko sredstava koja imaju nisku stopu neizvrenja i diversifikovanjem holdinga sredstava
3. Upravljanje pasivom - pribavljanje fondova po niskoj cijeni
4. Upravljanje adekvatnocu kapitala - iznos kapitala koji bi banka trebalo da odrava i obezbjedenje potrebnog kapitala
61. Vrste banaka Podjela banaka (i drugih finans. inst.) u razvijenoj ekonomiji:
a) Centralna banka
b) Institucije koje finansiraju osnovne i obrtne fondove privrede (inv. kred.b, trg.b.)
c) Institucije koje finansiraju potronju privrede (potr. kred. Co, kratk. kred.b.)
d) Institucije koje obavljaju transfer finansijske aktive (IF, PF, sek. tr. HOV)
e) Univerzalne banke
62. Cont. Rouz, apostrofirajuci finansijski sistem SAD, vri sljedecu klasifikaciju kompanija koje pruaju finansijske usluge, a sebe nazivaju bankama:
- komercijalne banke
- tedionice
- zadrune banke
- hipotekarne banke
- lokalne banke
- centralne finansijsko-privredne banke
63. Cont. - investicione banke
- trgovacke banke
- medunarodne banke
- poslovne banke sa velikim ovlacenjima
- poslovne banke sa ogranicenim ovlacenjima
- banke koje vre bankarske usluge
- banke koje posluju sa manjinskim grupama
64. Cont.
- centralne banke
- dravne banke
- osigurane banke
- banke clanice
- banke afilijacije
- banke koje odobravaju posebne beneficije
- univerzalne banke
65. Cont.
Podjela banaka:
1. Centralna banka
2. Komercijalne banke
3. Investicione banke
4. Univerzalne banke
66. Univerzalne banke
Glas-Stigelov Zakon o bankama iz 1933:
- poslovanje investicionih banaka HOV odvojeno od kreditnih i depozitnih poslova komercijalnih banaka;
- komercijalnim bankama zabranjeno trgovanje HOV;
- time je sprijecena trgovina zajmovima kao HOV na sekundarnom tritu
67. Cont. Dakle, izvreno je precizno razgranicenje funkcije komercijalnih banaka, koje su stavljene pod kontrolu CB preko obaveznih rezervi i preventivne kontrole, i investicionih banaka, koje kontroliu komisija za HOV i berza - superviziju kapitala s ciljem to vece stabilnosti finansijskog trita
Sredinom 80-ih, usljed normativne regulative i finansijkih inovacija, postepeno se ukida granica u poslovanju
68. Cont. Jedna od posljedica irenja Evropske unije tice se univerzalnog bankarstva
Drugom bankarskom direktivom iz 1993, bankarstvo se definie na nacin da sve evropske banke mogu da ponude jedinstven komplet usluga - univerzalno b.
Grem-Lic-Blajliev Zakon o normalnoj trinoj stopi iz 1999. pribliava americko bankarstvo konceptu univerzalnog bankarstva - spajaju se komercijalne bank. aktivnosti sa investicionim i osiguranjem
69. Cont. Koncept univerzalnog bankarstva odnosi se na obavljanje vecine finansijskih usluga u uslovima jedinstvene, uglavnom unifikovane bankarske strukture.
Finansijske aktivnosti mogu ukljucivati:
- intermedijaciju
- trgovanje finansijskim instrumentima, devizama i njihovim derivatima
- upis novog duga i emisije akcija
- brokerske poslove
70. Cont. - usluge savjetovanja korporacija, ukljucujuci savjete oko merdera i akvizicija
- investicioni menadment
- osiguranje
- holding akcija ne-finansijskih firmi u bankarskom portfoliju
Univerzalne banke dugo su dominirale bankarstvom u vecini kontinentalne Evrope
71. Cont. Univerzalne banke ukljucuju, dakle, sve od osiguranja do investicionog bankarstva i bankarstva na malo, ukljucujuci i posjedovanje akcija u insdustrijskim firmama
U skladu sa pomenutom evropskom direktivom, univerzalno bankarstvo ukljucuje:
- usluge depozita, odobravanje zajmova, finansijski lizing, pruanje usluga placanja
72. Cont.
- obezbjedivanje i preuzimanje obaveza po kreditu
- trgovinu instrumentima trita novca, HOV, valutama, finansijskim terminskim aranmanima, opcijama i drugim instrumentima kamatnog hedinga
- pomaganje pri emisiji novih HOV
- savjetodavne usluge u pogledu integrisanja i preuzimanja, brokerske
73. Cont. - savjetodavne usluge u pogledu portfelja i menadmenta, usluge sefova
- davanje referenci u pogledu kredita
Sanders i Volters su identifikovali cetiri tipa univerzalnog bankarstva:
1. Potpuno integrisana univerzalna banka - nudi kompletan rang finansijskih usluga od jednog institucionalnog entiteta
74. Cont. 2. Djelimicno integrisani finansijski konglomerat - sposoban da ponudi usluge koje su pomenute, ali neke od njih (npr. hipotekarno bankarstvo, lizing, osiguranje) se pruaju preko supsidijarnih jedinica u potpunom ili parcijalnom vlasnitvu
3. Struktura supsidijarne banke - banka se esencijalno usmjerava na komerc. bankar. i druge funkcije, ukljucujuci investiciono bankarstvo i osiguranje, koji se sprovode preko zakonski odvojenih sups. jed. banke
75. Cont. 4. Struktura bankarske holding kompanije - finansijska holding kompanija koja posjeduje bankarske supsidijarne jedinice koje su legalno odvojene i individualno kapitalizovane, ukoliko su finansijske aktivnosti koje nisu bankarske doputene zakonom
Holding kompanija obicno posjeduje ne-finansijske firme, ili sama holding kompanija moe biti industrijski koncern
76. Cont.
U Evropi je model univerzalnog bankarstva dobro funkcionisao jer su Evropske banke bile sposobne da izvre pritisak na korporativne klijente da ih iskoriste za irok rang biznisa
Banke su stoga razvile ekspertizu u tradicionalnom bankarstvu, investicionom bankarstvu i aktivnostima osiguranja
77. Cont. Nedostaci univerzalnog bankarstva su:
1. Usporena konsolidacija u vecini evropskih zemalja, tako da mnoga trita imaju visoko fragmentirane bankarske sisteme
2. Banke sa sposobnocu rukovanja svim tipovima finansijskih transakcija nisu uspjele da se istaknu ili postanu inovativne na bilo kom polju
78. Cont.
Tako Evropa ima nekoliko investicionih banaka koje dominiraju na nekom produktnom tritu, iako konkuriu u irem nizu trita irom svijeta
Npr. mnoge evropske investicione banke nisu rasle tako brzo u svojim zemljama kao institucije u SAD poput Morgan Stanley, Goldman Sachs, Bankers Trust Corp, J.P. Morgan & Co, Dean Witter
79. Cont. Prednosti su i u diversifikaciji rizika i irenju poslovnh mogucnosti
Naime, univerzalna banka moe proiriti svoje trokove na iroj osnovi aktivnosti i generisati vece prinose nudeci paket proizvoda
Zauzvrat, diversifikacija smanjuje rizik
SAD su se 90-ih polako pribliavale univerzalnom bankarstvu koje bi bilo slicno, ali i razlicito od evropskog modela
80. Procesi izmjene forme i funkcija finansijskih institucija Glavne tendencije koje uticu na promjenu forme i funkcija banaka i drugih finansijskih institucija su, prema Rouzu:
1. Povecanje spektra usluga - ima uticaj na porast trokova poslovanja i povecane rizike u smislu bankrotstva, mogucnosti novih izvora prihoda (beskamatne provizije)
2. Porast direktne konkurencije - druge banke, tedne institucije, osiguravajuce kompanije, finansijske kompanije
81. Cont. 3. Dravna deregulacija - slabljenje dravne kontrole, pocev od ukidanja plafona kamatne stope zatedne uloge, radi pravednije dobiti gradanima
4. Ostvarivanje vecih stopa prihoda - po sredstvima klijenata na tednim i tekucim racunima; obrazovaniji klijenti osjetljivi na kamatu
5. Tehnoloke inovacije - automatizacija i savremeni elektronski sistemi (ATM i POS), to znaci i vece trokove
82. Cont. 6. Udruivanje i geografska ekspanzija - nova i daleka trita i povecanje broja usluga - irenje aktivnosti; osnivanje finansijskih holding kompanija, fuzionisanje i smanjenje malih institucija
7. Preklapanje poslova - konvergencija je irenje poslova van svoje djelatnosti cime se iri baza usluga, to je tipicno za vece banke, osiguravajuce kompanije i brokersko/dilerske kompanije
83. Cont. 8. Globalizacija - velike banke (mega banke) poput Citigroup, J.P. Morgan Chase, HSBC, BNP Paribus, Deutsche Bank; jaka konkurencija na globalnom tritu
9. Povecan rizik poslovanja ili bankrotstva - usljed povecane konkurencije, problematicnh zajmova i loeg poslovanja dolazi do propadanja banaka i drugih finansijskih institucija; mnogo nesigurnije i grublje slobodno finansijsko trite i okruenje uz povecani rizik
84. Cont. Da li ce tradicionalne banke u takvom okruenju odumrijeti?
Cinjenica je da ne-banke nude finansijske usluge poput:
- General Electric Capital - emitovanje komercijalnog papira, kreditne kartice, posjednik berzanske firme Kidder Peabody; - Marc&Spenser - biznis kreditnih kartica, investicioni fondovi, osiguranje, penzije
85. Cont. Primjeri neuspjeha - tokom 90-ih Sears Roebuck; Westinghouse koji je izgubio 1 milijardu dolara na zajmovima; GE je prodao KP nakon gubitka u portfoliju hipotekarnih obveznica
Opstanak bankarskih firmi zavisice od toga da li su spremne da ponude najefikasnije usluge posredovanja i placanja, nove nebankarske finansijske usluge i funkcije, ili oboje
86. Cont.
Uloga banaka ce evoluirati, prije nego opasti ili nestati
Mnoge banke mogu doivjeti ekspanziju u ne-bankarske finansijske usluge upravo zbog konkurentske prednosti
Dakle, banke ce biti prisutne sve dok ne pokau da su nesposobne da odre konkurentsku prednost u proizvodima koje nude