„Obveznice javnog sektora – alternativa i/ili dopuna klasičnoj štednji“

1. „Obveznice javnog sektora – alternativa i/ili dopuna klasičnoj štednji“ Ahmed Hodžić, Mr. oec. Predsjednik uprave FIMA Int. d.o.o. Sarajevo Predsjednik Udruženja Berzanskih Posrednika u FBiH 7. Međunarodna konferencija Sarajevske berze-burze Sarajevo, 19.10.2012. Strukovno udruženje ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u FBiH Udruženje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)

2. PREGLED PREZENTACIJE • Štednja • Pojam obveznica • Obveznice javnog sektora na SASE • Problemi vezani uz obveznice • Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice • Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice • Primjeri prinosa po obveznicama • Zaključak

3. Štednja • Pojedina istraživanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini štednja u banci i čuvanje novca kod kuće gotovo podjednako zastupljeno među građanima. • Svaki treći stanovnik u BiH štedi novac. • Vrijednost štednje građana u bankama je na kraju juna ove godine iznosila 6,9 milijardi KM, što predstavlja rast od oko 250 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, a procjena je da se još toliko novca nalazi se u “čarapama i jastucima”. • Prosječna kamata na oročene i štedne depozite u KM za stanovništvo u domaćim bankama za 2011. iznosi tek 2,72% i bilježi pad.

4. Pojam obveznica • Obveznica je dugoročni, prenosivi, dužnički vrijednosni papir sa unaprijed određenim rokom dospijeća. • Izdavatelj obveznice je dužnik koji posuđuje novac od kupca i ima obvezu vratiti ga (glavnicu i kamate) po dospijeću. • Glavni motiv za ulaganja u obveznice je mogućnost ostvarenja veće dobiti od kamate ostvarene držanjem slobodnih sredstava na štednji u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene. • U kontekstu toga, obveznice imaju nadređeni položaj pri raspodjeli poslovnog rezultata prije bilo kakvih isplata pa se ulaganje u obveznice odnosi na investitore s visokom averzijom prema riziku.

5. Federacija BiH – Obveznice stare devizne štednje • Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine • Nominalna vrijednost emisija: do 1.100.000.000 KM • Vrsta obveznica: Dugoročna obveznica s kamatnim prinosom, neograničeno prenosiva • Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM • Tip emisije: Primarna emisija • Redni broj emisije: Prva, druga, treća i četvrta emisija • Rok dospijeća: 6 godina • Kamatna stopa: 2,5% godišnje, obračunava se polugodišnje • Kamate će se isplaćivati polugodišnje i to na 31.03. i 30.09. • Ukupan iznos emisija: 691 milion KM

6. Federacija BIH – Obveznice ratnih potraživanja • Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine • Nominalna vrijednost emisija: do 500.000.000 KM • Vrsta obveznica: Dugoročna obveznica s kamatnim prinosom, neograničeno prenosiva • Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM • Tip emisije: Primarna emisija • Rok dospijeća: 14 godina • Grace period za isplatu glavnice: 9 godina • Kamatna stopa: 2,5% godišnje, računa se na ostatak glavnice • Kamate će se isplaćivati godišnje 30.06. • Ukupan iznos emisija: 194 miliona KM

7. Federacija BIH – Obveznice

8. Federacija BIH – Obveznice • Zaključno sa 31.08.2012. godine prispjelo i isplaćeno glavnice bez pripadajuće kamate u vrijednosti od 288 miliona KM. • Za trenutno emitirane obveznice po svim osnovama obaveza FBiH po osnovu glavnice do 2017. godine iznosi 515 miliona KM a od 2017 do 2025. godine dodatnih 194 miliona KM tj. ukupno 710 miliona KM.

9. Problemi vezani za obveznice • Razlog emitiranja obveznicaje nužna potreba da država riješi unutrašnji dug po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja na što duži rok i sa što manjom kamatom, pa samim tim nisu bile atraktivne u sekundarnom prometu za privatne ulagače iako su prodavane ili se prodaju uz dosta dobre diskonte. • Loša iskustva vezano za certifikate koje je emitirala država u pretvorbi društvenog kapitala u bliskoj prošlosti samo su dodatno povećala podozrenje prema svemu što emituje i za šta garantira država. • Država je nakon dvije godine od emisije pomenutih obveznica koristila emitovanje trezorskih zapisa za isplatu kamata i glavnice na prispjele obveznice što pokazuje da država unaprijed ne planira u budžetu sredstva za ove namjene.

10. Problemi vezani za obveznice • Pored toga država se dodatno zadužuje emitiranjem novih obveznica na rok od dvije do pet godina (samo u ovoj godini planirano je emitiranje 230 miliona obveznica) što će vjerojatno i u idućim godinama biti način koji će se koristiti zapokrivanje budžetskog deficita. • Trenutno najveći dio kupnje u primarnoj i sekundarnoj trgovini obveznica otpada na domaće financijske institucije prvenstveno banke što može biti ograničenje za likvidnost obveznica. • Nedovoljno znanje o obveznicama je najveći razlog malog interesa privatnih ulagača pa čak i financijskih društava (Osiguravajućih društava i fondova) za investiranje u ovaj instrument tržišta kapitala.

11. Problemi vezani za obveznice • Zaustavljanje trgovanja na SASE prilikom isplate kamata i glavnice po obveznicama kao i dug rok ostavljen za isplatu. • Nemogućnost da se obveznicama koje emituje država servisiraju obaveze prema državi po osnovu duga za poreze što bi dalo veću likvidnost obveznica sa dužim rokom dospjeća. • Nedovoljna edukacija domaćih investitora o obveznicama. • Nedovoljna uključenost financijskih institucija (osiguravajućih društava, fondova, privatnih ulagača ...) u kupovini obveznica. • Odredba Zakona o unutrašnjem dugu po kojem svi investitori osim onih koji rade preko skrbništva moraju otvoriti račun u BH bankama kako bi im se isplatila kamata i glavnica.

12. Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice • Nekontrolisana emisija obveznica. • Efekat inflacije. • Servisiranje glavnice i kamata emisijom novih obveznica.

13. Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice • Monitoring Suda u Strazburu vezano za uredno izvršenje obaveza Federacije BiH po obveznicama stare devizne štednje. • Pravna lica koja imaju neizmirene obaveze prema uposlenicima, fondu penzionog osiguranja i fondovima zdravstvenog osiguranja nastale do 15.10.2009. godine dužna su prvo izmiriti te obaveze sredstvima dobivenim po osnovu prometa obveznicama ili sredstvima po dospjelosti kamata ili glavnice po osnovu obveznica ratnih potraživanja. • Od početka trgovanja na SASE obveznice karakteriše solidna likvidnost i značajan postotak učešća obveznica u ostvarenom redovnom prometu SASE.

14. Primjeri prinosa po obveznicama • Primjer 1. – Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije ratnih potraživanja po cijeni od 30% od nominalne vrijednosti uložit ćete 3.000 KM. Uz kamatnu stopu od 2,5% samo na ime kamate godišnje ćete dobiti 250 KM ili 8,33%. • Primjer 2. – Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije stare devizne štednje po cijeni od88% od nominalne vrijednosti,uložit ćete 8.800 KM. Ako ih držite do dospjeća (30.09.2014.) uz kamatnu stopu od 2,5% godišnje naplatiti ćete 10.500 KM čime ostvarujete prinos do dospjeća od 19,31% (prosječan godišnji prinos 9,65%). • Primjer 3. – Ako ste kupili 10 obveznica u II emisiji obveznica javnom ponudom s rokom dospjeća od 5 godine ostvarili ste prosječnu godišnju kamatnu stopu 6,10%. • Primjer 4. – Ako ste kupili 10 obveznica u III emisiji obveznica javnom ponudom s rokom dospjeća od 2 godine ostvarili ste prosječnu godišnju kamatnu stopu 4,30%.

15. Primjeri prinosa po obveznicama stare devizne štednje

16. ZAKLJUČAK • Iz primjera je vidljivo da se na obveznicama ostvaruju znatno veće kamate nego što su trenutno kamate koje se nude u bankama na depozite i oročenja. Ulaganje u obveznice osim kamate donosi kapitalnu dobit od rasta cijene na berzi koje su ostvarile gotovo sve serije obveznica u sekundarnoj trgovini na Sarajevskoj berzi. • Npr. obveznice ratnih šteta su u zadnje dvije godine ostvarila rast cijene: • Serija A (+5,86%), serija B (+3,66%), serija C (+6,07%), serija D (+0,76%), serija E (-0,97%) dok su indexi dionica u tom periodu ostvarile slijedeće negativne vrijednosti • (BIFX preko +3%; SASX-10 preko –19%; SASX-30 preko –8%).

17. ZAKLJUČAK • Da bi ulaganje u obveznice bilo stimulativno potrebno je da država uvede porezne olakšice za privatne ulagače prilikom ulaganja u iste. • Nužna je edukacija vezano za ulaganje u obveznice što bi trebao biti prvenstveni zadatak države ali i svih institucija tržišta kapitala. • Ulaganje u obveznice bi mogla i trebala biti kvalitetnija alternativa i/ili dopuna klasičnoj štednji. • Ulaganjem u obveznice se ostvaruje likvidnost ulaganja tj. obveznice možete uvijek vrlo brzo djelomično ili u cjelosti realizirati bez velikih troškova. • Iz svega prezentiranog možemo izvući zaključak da alternativa za štednju u bankama ipak postoji u vidu ulaganja u obveznice, koje vlasniku donose sigurnost ulaganja, veće prinose i u ovim vremenima prijeko potrebnu likvidnost.

18. HVALA NA PAŽNJI! Udruženje Berzanskih posrednika u FBiH Džemala Bijedića 144. 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 720 009 Fax: +387 33 710 842 E-mail: ubpfbih@live.com Strukovno udruženje ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u FBiH Udruženje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)