Ključne mjere za unapređenje poslovne i investicijske klime

1. Ključne mjere za unapređenje poslovne i investicijske klime Prezentator: Guverner CBBiH: mr. Kemal Kozarić

2. Sadržaj • Uvod kroz makroekonomski okvir • Trgovinski deficit • Preporuke • Strane direktne investicije • Očekivanja CBBiH • Zaključak

3. Uvod Postoji mnogo preduslova za rast jedne male otvorene ekonomije kao što je ekonomija BiH, a neki od najosnovnijih preduslova su: • Dobar poslovni ambijent • Finansijska stabilnost zemlje • Pravna sigurnost • Stabilan kurs

4. Uvod Postignuti rezultati u posmatranom periodu: *Procjena CBBiH **Inflacija u januaru 2007. godine iznosi 1,2 %

5. Trgovinski deficit u %BDP

6. Trgovinski deficit Prvo osnovno pitanje koje se treba postaviti u zemlji sa visokim trgovinskim deficitom je: • Kako finansirati taj deficit? Platni bilans predstavlja “balans,” pa tako po definiciji, deficit jedne komponete se mora finansirati drugom komponentom bilansa. Stavke koje finansiraju trgovinski deficit su: tekući transferi 44% (od čega pošiljke građana predstavljaju 31%), usluge 14%, dohodak 11% i prostalih 31% trgovinskog deficita je deficit tekućeg računa koji iznosi 2 milijarde KM i koji se finansira sa kapitalnog i finansijskog računa.

7. Kako se finansira deficit tekućeg računa i da li je održiv? Ukoliko je država u mogućnosti da izbjegne valutnu krizu i održi vanjsku solventnost onda je deficit na tekućem računu održiv. U nekim zemljama deficit se finansira i smanjivanjem međunarodnih rezervi. Deficit tekućeg računa u BiH nije popraćen smanjenjem međunarodnih rezervi. Međunarodne rezerve u BiH konstantno rastu i u 2006. godini su se povećale za 1,2 milijarde KM.

8. Devizne rezerve CBBiH

9. Trgovinski deficit Drugo osnovno pitanje koje se treba postaviti u zemlji sa visokim trgovinskim deficitom je: • Koji je uzrok tako povećanog trgovinskog deficita? Poduzeti odgovarajuće korake.

10. Izvoz • Analiza se odnosi na proizvode koje BiH najviše izvozi. • Korišteno je nešto više od 4500 proizvoda izdvojeno je 22 proizvoda koje BiH izvozi u ukupnom • iznosu, po proizvodutokom 2006. godine, većem od 36 miliona KM. • Ova 22 proizvoda objašnjavaju49 % ukupnog izvoza u 2006. godini.

11. Uvoz • Analiza se odnosi na proizvode koje BiH najviše uvozi. • Korišteno je nešto više od 4500 proizvoda izdvojeno je devetnaest proizvoda koje BiH uvozi u ukupnom • iznosu, po proizvodutokom 2006. godine, većem od 65 miliona KM. • Ovih devetnaest proizvoda objašnjava 36,8 % deficita u 2006. godini, a njihovo ukupno učešće u uvozu • tokom 2006. godine iznosi 27%.

12. Preporuke • U cilju poboljšanja spoljnotrgovinske situacije BiH preporučljivo bi bilo napraviti detaljnu analizu sa mikro aspekta i to svih roba koje najviše intenziviraju porast BiH uvozne komponente i to na taj način da se identifikuju glavni partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni, te vrste, količine i cijene robe koja se uvozi od glavnih trgovinskih partnera. • Ojačati poljoprivrednu politiku BiH, kroz promociju BiH privrede na međunarodnom tržištu i rješavanju unutrašnjih ograničenje odnosno prepreka za izvoz • Naročitu pažnju treba obratiti i na izvozne kapacitete zemlje, naročito na sirovinsku komponentu izvoza, tu granu ne treba ekspoatisati, nego se fokusirati na razvoj i izvoz finalnih grupa proizvoda • Podsticati razvoj infrastrukture u oblasti standarda, certificiranja i kvaliteta, u skladu sa pravilima EU

13. Strane direktne investicije Tokom 2006. godine primjetan je nastavak priliva direktnih stranih ulaganja ali slabijeg intenziteta nego u 2005. godini (graf) Procijenjeni priliv direktnih stranih ulaganja za 2006. godinu iznosi oko 661 milion KM* *Konačni podaci o SDU će biti na raspolaganju u avgustu 2007. godine

14. Strane direktne investicije  Redovnim istraživanjem koje provodi CBBiH prikupljeni su novi podaci o stranim direktnim investicijama za prvih devet mjeseci 2006. godine i SDI iznose 428,7 miliona KM, a do kraja godine se procjenjuje da će iznositi 661 milion KM.  CBBiH vrši redovno kvartalno (oko 150 preduzeća) i godišnje istraživanje (oko 700 preduzeća ) direktnim prikupljanjem podataka od preduzeća i banaka sa stranim ulaganjima, a u skladu sa međunarodnom metodologijom.  Najveći ulagač za prvih devet mjeseci je Austria 50,6%, a zatim slijede Slovenija sa 27,3% ,Srbija i CG sa 5,3% te Hrvatska sa 4,9%.

15. Strane direktne investicije  U pogledu sektorske zastupljenosti najveći priliv SDI zabilježen je u sektoru bankarstva 51%, a zatim slijede proizvodnja sa 21% i nebankarski finasijski sektor sa 15%.  U sektoru turizma koji predstavlja jedan od potencijala razvoja BiH, prema prikupljenim podacima ni u prvih devet mjeseci 2006. godine nije registrovano značajnije povećanje SDI koje bi iskazalo bolju percepciju okruženja po pitanju turističkih potencijala BiH.  Najava budućih velikih ulaganja u energetski sektor i privatizacija telekom operatera, stvaraju preduslov za povoljnija očekivanja po pitanju daljnjeg poboljšanja investicijske pozicije u 2007. godini.

16. Strane direktne investicije Stanje stranih ulaganja u BiH : • Je posebna statistička kategorija i ne predstavlja samo zbir svih prethodnih tokova nego i druge promjene kao što su devizne razlike, računovodstvene promjene i ostalo. • Na kraju 2005. godine iznosi 7,3 milijardi KM. • Direktna strana ulaganja predstavljaju 4,4 milijardi KM, a 2,9 milijardi KM predstavljaju portfolio i druga strana ulaganja. • Ukupna strana ulaganja u 2005. godini su se povećala za 26% posmatrano u odnosu na stanje iz 2004. godine.

17. Strane direktne investicije BiH kada su u pitanju direktna strana ulaganja, prema grafikonu koji slijedi, može se ipak ocijeniti da ne zaostaje za regionom. Izvor: podaci "Transition report 2006" i CBBiH procjene za 2006. godinu *Konačni podaci o SDU će biti na raspolaganju u avgustu 2007. godine

18. Očekivanja CBBiH • Ovakvi podaci ukazuju na to da postoji prostor za investiranje u BiH ali da se promociji investiranja i stvaranju uslova za investiranje mora pristupiti mnogo agresivnije, a najbolji način je kroz efikasnije provođenje scenarija reformi. • Ono što obezbjeđuje priliv SDI u jednoj zemlji svakako da predstavlja politička stabilnost i sigurnost, ekonomski progres te vrlo bitna komponenta je imidž koja zemlja prezentuje. • Ekonomski rast se može postići kroz inteziviranje razvoja realnog sektora ekonomije, efikasnim provođenjem scenarija reformi, a naročito kroz fiskalni dio reformi i stvaranjem preduslova za jačanje poslovnog ambijenta.

19. Očekivanja CBBiH Dio koji se odnosi na fiskalne reforme odnosi se uglavnom na: • Adekvatnu alokaciju javnih prihoda • Smanjenje javne potrošnje • Jačanje transparentnosti i odgovornosti u prikupljanju i trošenju javnih prihoda • Treba se podržati razvoj poduzetništva i naročito podržati brži rast privatnog sektora • i raditi na konstantnom smanjenju političkog rizika Stvaranje poslovnog ambijenta • Jačanje jedinstven ekonomskog prostor u BiH • Poboljšanje efikasnosti pravnog sistema • Uspostavu zakonskog i institucionalnog okvira za slobodnu konkurenciju i zaštitu potrošača • Stimulisanje regionalnog ekonomskog razvoja • Povećanje mobilnosti radne snage • Uklanjanje administrativnih prepreka za domaća i strana ulaganja

20. Zaključak • Još je mnogo posla koji zemlja kao cjelina treba da napravi ukoliko želi da napreduje na svom putu ka stabilnosti. • Mora se voditi računa o tome da je makroekonomski kontekst veoma važan i da detaljno mora biti precizirano koji sektori rastu i po kojim stopama, kakva je produktivnost ekonomije, konkurentnost, realni efektivni kurs, transparentnost i sl. • Realni sektor je oblast ekonomije čiji potencijal treba iskoristiti u svrhu razvoja ekonomije BiH. • Ovu činjenicu bi svi nivoi vlasti i odgovarajuće institucije trebali prepoznati i raditi na stalnom provođenju reformi koje će usmjeriti BiH u pravcu željenog razvoja.