html5-img
1 / 33

INOVACIJE, RAZVOJ PROIZVODA I    KONKURENTNOST , OSNOVNE ZNAČAJKE NOVOG GOSPODARSTVA

PREDAVANJE ZA STUDENTE EKONOMSKOG FAKULTETA. mr. MARIJAN OŽANIĆ. INOVACIJE, RAZVOJ PROIZVODA I    KONKURENTNOST , OSNOVNE ZNAČAJKE NOVOG GOSPODARSTVA. Kako tehnološki parkovi mogu sudjelovati u stvaranju Novog gospodarstva. EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU, 14. listopada 2009.

nico
Télécharger la présentation

INOVACIJE, RAZVOJ PROIZVODA I    KONKURENTNOST , OSNOVNE ZNAČAJKE NOVOG GOSPODARSTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PREDAVANJE ZA STUDENTE EKONOMSKOG FAKULTETA mr. MARIJAN OŽANIĆ INOVACIJE, RAZVOJ PROIZVODA I    KONKURENTNOST , OSNOVNE ZNAČAJKE NOVOG GOSPODARSTVA Kako tehnološki parkovi mogu sudjelovati u stvaranju Novog gospodarstva EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU, 14. listopada 2009.

  2. ŠTO JE TO NOVO GOSPODARSTVO ? TO JE GOSPODARSTVO KOJE MORAMO USPOSTAVITI NAKON KRIZE ZAŠTO GOVORIMO O NAŠEM NOVOM GOSPODARSTVU ? ZATO JER STARO GOSPODARSTVO (ONO PRIJE KRIZE) NIJE DOBRO I TREBA GA PROMIJENITI

  3. STARO GOSPODARSTVO NOVO GOSPODARSTVO KRIZA, ŠOK, PROMJENE 2007. 2008. 2008. 2010.(?)

  4. KAKVO JE STARO GOSPODARSTVO? TO JE GOSPODARSTVO KOJE SE NE TEMELJI NA STVARANJU NOVIH PROIZVODA I NOVIH VRIJEDNOSTI, VEĆ SE TEMELJI NA UVOZU TUĐIH PROIZVODA I TUĐIH VRIJEDNOSTI I ZAŠTITI INTERESA STRANOG KAPITALA

  5. KAKVE POSLJEDICE IMA TAKAV TIP GOSPODARSTVA ? TRGOVINSKI DEFICIT JE VEĆI OD 10 MILIJARDI $ IZVOZ JE 2 PUTA MANJI OD UVOZA (43 % ) ZAGREB KOJI BI TREBAO BITI LOKOMOTIVA NAŠEG RAZVOJA SAM OSTVARUJE 70 % NAŠEG UVOZA

  6. TAKVO GOSPODARSTVO NE TREBA NITI RAZVOJ NITI INOVACIJE NITI ZNANJE NITI STRUČNJAKE

  7. DA BI SE UVOZILO NE TREBA MNOGO ZNANJA PROCES UVOZA IMA DESETAK OPERACIJA PROCES IZVOZA IMA NEKOLIKO STOTINA VRLO SLOŽENIH OPERACIJA ZA KOJE TREBA MNOGO ZNANJA I ISKUSTVA MNOGO TRUDA I NOVACA A REZULTAT JE NEIZVJESTAN

  8. KAKO STVORITI PROIZVOD ZA IZVOZ Najprije treba mnogo znanja, truda, kreativnosti, novaca i vremena da se kroz inovativni proces istraživanja i razvoja stvori novi proizvod. I to onaj proizvod za kojeg se procjenjuje da će tržište trebati, (što se ne treba ostvariti). Za taj proizvod treba izraditi prototip, ispitivati ga, mijenjati, dotjerivati, izraditi i provjeriti probnu seriju, projektirati produktivne tehnološke linije (što je sve jako skupo i ponovno riskantno).

  9. Nakon toga treba krenuti u izvoz i «izvoznu ofenzivu» sukobljavati se s proizvodima moćnih i bogatih stranih kompanija Treba se predstaviti na svjetskom tržištu, pronaći kupca i pobijediti strani proizvod iza kojeg često stoje multinacionalne kompanije, sa skupim i vrhunskim tehnologijama i nepresušnim izvorima novca. U izvoznu ofenzivu spada i ona faza (jako teška i «krvava») u kojoj na domaćem tržištu treba pobijediti favorizirani uvozni proizvod.

  10. GLOBALNA KRIZA KOJA JE KRAJEM 2008. GODINE ZAVLADALA SVIJETOM POSLJEDICA JE DEFORMACIJE SVJETSKOG FINANCIJSKOG SUSTAVA KOJI SE POTPUNO ODVOJIO OD REALNE PROIZVODNJE, REALNIH PROIZVODA, REALNIH VRIJEDNOSTI I OTIŠAO U NEREALAN, VIRTUALAN, ŠPEKULANTSKI SVIJET FINANCIJSKOG MJEHURA

  11. IMA MALO PODUZEĆA KOJA SE BAVE PROIZVODNJOM JOŠ MANJE IH IMA KOJA RASTU I RAZVIJAJU SE A JOŠ MANJE IH IMA KOJA STVARAJU NOVE PROIZVODE KOJA TE NOVE PROIZVODE MOGU IZVESTI A JAKO MALO IMA ONIH ZATO U OVA ZADNJA TREBA ULAGATI I PRUŽITI IM PUNU FINANCIJSKU I STRUČNU POTPORU KROZ ORGANIZIRANI SUSTAV

  12. NAKON SLOMA DOSADAŠNJEG OBLIKA I TIPA GOSPODARSTVA POTREBNO STVARATI NOVO GOSPODARSTVO KOJE TRAŽI NOVU STRATEGIJU, NOVA RJEŠENJA I NOVI ODNOS PREMA RAZVOJU I OBRAZOVANJU

  13. TREBAMO PROVESTI PROMJENE I U DRUŠTVU I U GOSPODARSTVU I NA OSOBNOJ RAZINI „Umjesto da se pitamo što netko može učiniti za nas, moramo se pitati što moramo mi učiniti da se krizno stanje popravi“ dr. Željko Rohatinski, guverner HNB-a A ŠTO ĆEMO MI UČINITI? VELIKA AMERIKA GOVORI O NUŽNOSTI PROMJENA I NADI DA ĆE TE PROMJENE USPJETI

  14. KAKVE PROMJENE TREBAMO? KAKVO JE NOVO GOSPODARSTVO? GRADNJA TVORNICA I TEHNOLOŠKIH PARKOVA (A NE SAMO SUPERMARKETA) KOLIKO IMA LJUDI KOJI UOPĆE RAZUMIJU ŠTO TO ZNAČI I KAKO TU PROMJENU PROVESTI? PROIZVODNJA ZA IZVOZ (A NE SAMO UVOZ) STVARANJE I PROIZVODNJA REALNIH PROIZVODA (A NE FINANCIJSKIH MJEHURA) PRAVI RAZVOJ PROIZVODA I ISTRAŽIVANJE NOVIH PROCESA (A NE BEZVRIJEDNA ANKETARSKA ISTRAŽIVANJA) PRAVA INOVATIVNOST (A NE BEZVEZNA PUTOVANJA DO PITTSBURGHA)

  15. NA TRŽIŠTU SE BORIMO KONKURENTNIM PROIZVODIMA KONKURENTSKA SPOSOBNOST POSTIŽE SE: 1. KVALITETOM PROIZVODA 2. ROKOM ISPORUKE 3. TEHNIČKOM I INOVACIJSKOM RAZINOM PROIZVODA 4. UGLEDOM NA TRŽIŠTU 5. CIJENOM

  16. INOVACIJA Što je to ? “SVE ŠTO SE SADA RADI MOŽE SE UČINITI I NA BOLJI NAČIN. AKO TO NE UČINITE VI, VAŠA KONKURENCIJA SIGURNO HOĆE” “Inovacija je uvedena promjena u postojeće stanje s korisnim rezultatom”, TO JE ZADATAK INOVACIJA Inovacija je rezultat kreativnog procesa, kroz proces istraživanja i razvoja, proces proizvodnje i poslovni proces – od ideje do proizvoda Inovacija ne mora biti izum, ali izum mora biti inovacija.

  17. IDEALISTIČKA SLIKA FAKULTETI KOMORA SAVEZI INOVATORA TEHNOLOŠKI PARKOVI MORAJU BITI VAŽNI SEGMENTI INOVACIJSKOG SUSTAVA OVAKAV BI TREBAO BITI SUSTAV INSTITUCIJE KONKURENTAN PROIZVOD centri centri INSTITUTI TEHNOLOŠKI PARKOVI VELIKA PODUZEĆA NARUČITELJI BICRO

  18. U STVARNOSTI FAKULTETI KOMORE SAVEZI INOVATORA INSTITUCIJE KONKURENTAN PROIZVOD INSTITUTI TEHNOLOŠKI PARKOVI VELIKA PODUZEĆA BICRO

  19. TREBAJU LI NAM UOPĆE TEHNOLOŠKI PARKOVI ?

  20. TEHNOLOŠKIH PARKOVA IMA MALO, A ONIH OZBILJNIH S PRAVIM REZULTATIMA JOŠ MANJE MNOGI SE JOŠ UVIJEK PITAJU ZAR NIJE BOLJE UMJESTO TOGA SAGRADITI SUPERMARKET BILLA, LIDL, METRO, MERCATONE, BAUHAUS, KONZUM, KERUM… (kako se sve zovu) JEDVA ČEKAJU DA IH SAGRADE LJUDI TO VOLE, VESELIT ĆE IH, MNOGO JE JEDNOSTAVNIJE, A SVIMA JE ODMAH JASNO ŠTO JE TO

  21. MNOGI MISLE I DA NIJE TAKO TEŠKO REALIZIRATI TEHNOLOŠKI PARKA TREBA SAMO: • UREDITI ZGRADU (cca 1000 m2) • - obojati zidove, vrata i prozore, postaviti telefone i • internetsku vezu, kupiti namještaj, instalirati računala PA TO BAŠ I NE IZGLEDA KAO TEŽAK ZADATAK ALI TO JE NA RAZINI “HAUSMAJSTORA” iznajmljivača poslovnih prostora - SAMO IZNAJMLJIVANJE PROSTORA I USLUGA 2. IZABRATI IME I OSNOVATI PODUZEĆE (d.o.o.) 3. POSTAVITI DIREKTORA (+ tajnicu) - kod tehnoloških parkova poželjno je da bude doktor, možda ne zna ništa o poduzetništvu, ali to dobro zvuči i dobro je za projekte. A ako je studirao vani, to je još bolje … 4. ODREDITI CIJENU NAJMA, ORGANIZIRATI NEKE USLUGE– računovodstvo, neke seminare, poslovne planove … 6. USELITI PODUZETNIKE – ako su stranci još bolje

  22. ZAŠTO NAM TREBAJU TEHNOLOŠKI PARKOVI?

  23. TEHNOLOŠKI PARKOVI I PODUZETNIČKI INKUBATORI NISU SAMI SEBI SVRHA, A NAJMANJE IM JE SVRHA IZNAJMLJIVANJE PROSTORA ONI TREBAJU RJEŠAVATI ODREĐENE PROBLEME U GOSPODARSTVU U SREDINI U KOJOJ DJELUJU A TI PROBLEMI SU SPECIFIČNI ZA SVAKU SREDINU I ZA POJEDINU FAZA RAZVOJA GOSPODARSTVA

  24. PROBLEMI KOJE TREBA RJEŠAVATI 1. JOŠ UVIJEK NEDOVOLJAN BROJ PODUZETNIKA 2. PODUZETNICI PRESPORO RASTU Većina ima 1 – 2 zaposlenika 3. VELIKI BROJ OBRTNIKA I PODUZETNIKA PROPADA 4. NISU SPREMNI ZA EU I PREMALO IH IZVOZI 5. PREVIŠE IH SE BAVI TRGOVINOM, A PREMALO PROIZVODNJOM

  25. ZADACI KOJI IZ TOGA PROIZLAZE TEHNOLOŠKI PARKOVI I PODUZETNIČKI INKUBATORI TREBAJU: 1. POTICATI RAZVOJ PODUZETNIŠTVA – kroz promidžbu, predavanja i sl. U PRVOM REDU TREBAJU SE POSVETITI PODUZETNICIMA UNUTAR TP-a, ALI ISTO TAKO DJELOVATI U ŠIROJ ZAJEDNICI 2. POMAGATI U OSNIVANJU PODUZEĆA - savjetima, edukacijom 3. POMAGATI U RASTU I RAZVOJU - mentorstvom, poslovnim savjetima, smanjenjem troškova, marketingom, poslovnom edukacijom 4. POMAGATI U POVEĆANJU KONKURENTNOSTI - uspostava sustava kvalitete, unapređenje poslovanja, dobivanja atesta i certifikata, unapređenje organizacije i upravlj… 5. OSPOSOBLJAVATI ZA NASTUP NA EU TRŽIŠTU - nastupi na sajmovima, učenje stranih jezika, pravila poslovanja na stranim tržištima itd.

  26. DRUŠTVENA ZAJEDNICA TEHNOLOŠKI PARK PODUZETNICI

  27. TEHNOLOŠKI PARKOVI TREBAJU POMAGATI RAST I RAZVOJ PODUZEĆA KOJA ĆE • PROIZVODITI PROIZVODE • KONKURENTNE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU • POVEĆAVATI ZAPOSLENOST • STVARATI «DODANU VRIJEDNOST, • UTEMELJENJU NA ZNANJU,INOVACIJAMA • I RAZVOJU»

  28. RAZVOJ TEHNOLOŠKIH PARKOVATREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEĆIM UVJERENJIMA 1.ZA GOSPODARSKI RAZVOJ IZVANREDNO SU VAŽNE MALE HIGH-TECH ,INOVATIVNE PODUZETNIČKE TVRTKE S PROIZVODIMA KOJI SU REZULTAT VLASTITOG RAZVOJA 4. ZATO TAKVIM PODUZEĆIMA TREBA POMAGATI U RASTU I RAZVOJU 3. AKO NEĆEMO IMATI SVOJ RAZVOJ, SVOJE PROIZVODE, SVOJA HIGH-TECH INOVATIVNA, PROIZVODNA PODUZEĆA BIT ĆEMO KOLONIJA NA GLOBALNOM TRŽIŠTU 2. TAKVE TVRTKE STVARAJU KONKURENTNU PREDNOST NA GLOBALNOM TRŽIŠTU

  29. DRAGE KOLEGICE I KOLEGE POZIVAMO VAS DA 4. STUDENOGA 2009. U 12.00 SATI POSJETITE TEHNOLOŠKI PARK ZAGREB ADRESA : Zagreb, Dragutina Golika 63 www.raza-tpz.hr

  30. HVALA NA POZORNOSTI www.raza-tpz.hr

More Related