1 / 52

Čovjekove bolesti

Čovjekove bolesti. Unutarnjeg podrijetla Uzrokovane vanjskim čimbenicima. Nasljedne , metaboličke. Otrovanja, zbog hladnoće/ topline, trauma Infekciozne ili zarazne. Nasljedne i prirođene bolesti. Genetika= znanost o biološkoj varijaciji

nida
Télécharger la présentation

Čovjekove bolesti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Čovjekove bolesti • Unutarnjeg podrijetla • Uzrokovane vanjskim čimbenicima Nasljedne, metaboličke Otrovanja, zbog hladnoće/ topline, trauma Infekciozne ili zarazne Nasljedne i prirođene bolesti

  2. Genetika= znanost o biološkoj varijaciji • Humana genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka • Medicinska genetika= znanost o biološkoj varijaciji u čovjeka u relaciji prema zdravlju i bolesti • Klinička genetika= dio medicinske genetike koji se bavi zdravljem individue i njegove obitelji • Klinička genetika= znanost (i praktična primjena) o dijagnostici, prevenciji i evaluaciji nasljednih bolesti

  3. Naslijeđeno ~ stečeno • Svaka bolest je i naslijeđena i stečena. • Sve tjelesne, morfološke, biokemijske i psihičke osobine određene osobe, njezino zdravlje i bolest = FENOTIP. • Fenotip osobe određen je sveukupnim nasljednim činiocima te osobe = GENOTIP + utjecajem OKOLINE. • I sve bolesti uvijek su određene i nasljednim i okolinom.

  4. Naslijeđeno ~ prisutno pri rođenju • Konatalno= prisutno pri rođenju • Kongenitalno= prisutno pri rođenju i uzrokovano genetski • Malformacija • Sindrom

  5. 1 od 33 NOVOROĐENČADI (3%) – PRIROĐENE RAZVOJNE NEPRAVILNOSTI(KONATALNE ANOMALIJE) • Posebna stanja, toliko ozbiljna da zahtijevaju medicinski tretman ili uzrokuju oštećenje/ nesposobnost/ ometenost: Samostalne anomalije organa(defekt udova ili srčana greška) Multiple anomalije Funkcionalni problemibez vidljivih malformacija(mentalna retardacija, gluhoća) Uzroci: Kromosomski poremećaji (6%): Down s., Turner s. Monogenski nasljedne bolesti (2-4%):cistična fibroza, mediteranske anemije Vanjski uzroci (1%) Poligenski uzrokovane Nepoznati (40%)

  6. 1. godina života Perinatalna stanja Konatalne anomalije SIDS i nedovoljno definirana stanja Od 1.- 4. godine Nesreće Konatalne anomalije Neoplazme Od 5.-14. godine Nesreće Neoplazme Bolesti živčanog sustava Konatalne anomalije Od 15.- 24. godine Nesreće Neoplazme Bolesti srca/cirk.sustava Suicid/ homicid Uzroci smrti

  7. Najčešće veće konatalne anomalije (California birth defects monitoring program)

  8. Izolirani poremećaji morfogeneze • Malformacija= morfološki defekt organa ili dijela tijela iz intrinzičnih razloga • Disrupcija= morfološki defekt, posljedica sekundarnih faktora, ekstrinzičnih, koji djeluju na normalno započet razvoj • Deformacija= anomalija oblika i položaja uslijed mehaničkih sila • Displazija= morfološka anomalija zbog abnormalne organizacije tkiva

  9. Multipli poremećaji morfogeneze • Politopni defekt polja= skup anomalija a sve posljedica poremetnji razvoja jednograzvojnog polja • Sekvenca= skup anomalija kao posljedica jedne prethodne anomalije ili mehaničkog faktora • Sindrom= skup anomalija zajedničke etiologije i patogeneze • Asocijacija= skup anomalija koje se zajednički pojavljuju, nisu slučajno povezane, ali se zajedništvo ne može objasniti

  10. Prisutno pri rođenju a nije naslijeđeno Teratogeni sindromi • Infekcije: rubeola, citomegalovirus, varicella, toxoplasma • Lijekovi: talidomid, varfarin, retinoidi, citostatici (aminopterin i metotreksat), antikonvulzivi (fenitoin, valproat), antitiroidni lijekovi, dietilstilbestrol, litij, tetraciklini • Alkoholizam • Fizički: multipla trudnoća • Fizikalni: RTG zračenje u visokim dozama • Materin metabolizam: šećerna bolest, fenilketonurija

  11. Fetalni alkoholni sindrom toksoplazmoza

  12. Kromosom Stanice: tjelesne i spolne Broj kromosoma u stanici: diploidan ili haploidan; Gen Genski lokus, aleli Osoba: homozigot, heterozigot, hemizigot Dominantan gen/ osobina, recesivan, kodominantan NASLJEDNA TVAR

  13. Nasljedna tvar vidljiva je u stanici kao kromatin ili kromosom. U jezgri koja se ne dijeli: kromatin --- iz kromatina tijekom diobe nastaje kromosom. I jedno i drugo grade nukleinske kiseline i proteini. Broj kromosoma je stalan za svaku vrstu, vidljivi su svjetlosnim mikroskopom - izgledaju kao štapići. Kromosom

  14. U diploidnoj stanici kromosomi su u paru: jedan očinski, drugi majčinskog porijekla: kromosomi jednake veličine i izgleda na kojima se nalaze geni koji određuju iste osobine= homologni kromosomi. Čovjek: diploidan broj kromosoma u tjelesnoj stanici, 2n= 46 Čovjek: haploidan broj kromosoma u spolnoj stanici, n= 23

  15. Parovi 1-22 = autosomi Kariotip Par 23. = spolni

  16. Temeljni zakon genetike:DNA RNA PROTEIN

  17. Kromosomi jednake veličine i izgleda na kojima se nalaze geni koji određuju iste osobine= homologni kromosomi. • Geni koji određuju istu osobinu (ali nisu obavezno identični), nalaze se na istim- sukladnim dijelovima kromosoma (lokusi)= aleli.

  18. Dominantni i recesivni geni • Dominantna osobina (ili bolest): 1 alel iz para gena određuje fenotipsku osobinu ili bolest – dovoljna je aktivnost tek 1 alela iz para da bi se osobina manifestirala, osoba ima 2 različita alela, naziva se heterozigot i manifestira tu osobinu ili bolest • Recesivna osobina (ili bolest): oba alela iz para određuju osobinu, oba su potrebna i jednako važna da bi se osobina izrazila, osoba ima 2 alela iz para ista, nazivamo je homozigot, potrebna je aktivnost oba alela da se osoba razboli

  19. Genetske bolesti= bolesti nasljednog materijala, naslijeđene od predaka, ili,nenaslijeđene- prisutne pri rođenju ili kasnije tijekom života Kromosomske: zbog nenormalnog broja ili strukture kromosoma Monogenske: zbog mutacije 1 gena Poligenske ili multifaktorske: zbog mutacije više gena i utjecaja okoline Mitohondrijske: zbog mutacije u genima mitohondrija Somatske genetske

  20. Kromosomske bolesti Poremećaj broja kromosoma: aneuploidije i poliploidije, trisomije i monosomije Poremećaj strukture: delecije, translokacije, inverzije, ring, duplikacije, insercije Poremećaj spolnih kromosoma Fragilna mjesta Sindromi kromosomskih lomova Mozaicizam

  21. Klasična citogenetikaanaliza kromosoma iz jezgara limfocita krvi Dijagnoza kromosomskih bolesti 46, XY

  22. Brojčane • Najčešće- aneuploidije: broj kromosoma= 2n±1: trisomije (47 kromosoma) i monosomije (45 kromosoma)

  23. Strukturne Translokacija Delecije i duplikacije Mikrodelecije Spajanje Inverzija

  24. Uzroci • Najčešće nepoznati • Do promjena u broju ili građi najčešće dolazi “slučajno”- tijekom mejotskih diobi spolnih stanica kromosomi se ne razdvoje • Jedini poznati uzrok za rođenje djeteta s trisomijom 21 je starija dob majke

  25. Najčešće kromosomske bolesti • Trisomije: • 47, XX (ili XY), +21 • 47, XXY • Monosomije: • 45, XO

  26. Učestalost kromosomskih abnormalnosti u novorođenčadi

  27. Kako se manifestiraju kromosomske bolesti Oko 5% svih začetih plodova ima neku kromosomsku anomaliju, ali 9 od 10 takvih trudnoća završi ranim spontanim pobačajima • Spontani pobačaji • Neplodnost • Rođenje djeteta s višestrukim malformacijama

  28. Zaostalost u mentalnom razvoju + • Smanjen rast + • Malformacije unutarnjih organa + • Malformacije / Dismorfije lica, šaka, stopala + • Malformacije spolnih organa Kromosomske bolesti

  29. Downov sindrom (trisomija 21) • Langdon Down 1866. • Leujene 1957. • najčešća kromosomopatija

  30. Mentalna zaostalost Zaostajanje u tjelesnom rastu Glava smanjena, zatiljak plosnat Oči kose (“mongoloidne”) i šire razmaknute Epikantus i pjege na šarenici Mali nos i usta i uške Zglobovi labavi, muskulatura hipotonična Šake široke i kratke, klinidaktilija, brazda 4 prsta Down sindrom, trisomija 21 1/ 700 - 1 000

  31. Srčana mana u 40% Stenoze i atrezije probavnog trakta i bolesti crijeva Akutne leukemije i smanjena otpornost prema infekcijama Očekivano trajanje života smanjeno na polovicu Dijete nikad ne dostigne mentalne sposobnosti zdrave djece, osobito nedostaje apstraktno mišljenje Većina nije sposobna za normalno školovanje i ostaje socijalno ovisna cijeli život Muškarci neplodni, žene mogu zanijeti i roditi Topli i emotivni

  32. Genetika DS • Regularni tip u 92% slučajeva- zbog nerazdvajanja kr. 21 u mejozi majke (ili oca) • Mozaik (klinička slika blaža) • Translokacijski tip – u oko 5% djece s DS Postoji rizik ponavljanja u obitelji Ne postoji rizik ponavljanja u obitelji

  33. Učestalost DS: • 1: 650 novorođenčadi Incidencija: • U majki do 30 g- 1: 2000 novorođenčadi • U majki od 30-34 g- 1-2: 1000 n. • U majki od 35-39 g- od 2:1000 do 1:100 n. • U majki od 40-45 g- 1-2: 100 n. • Nakon 35.g. učestalost raste

  34. Intervencija • Pomoć roditeljima, obitelji • Pomoć u prihvaćanju djeteta, u poticajima za bolji tjelesni i psihomotorni razvoj djeteta s DS • Lijeka nema

  35. Turner sindrom- 45, X Sindrom tri-X Klinefelter sindrom- 47, XXY Sindrom XYY Gonosomopatije

  36. Trisomija 13- Patau s. • Trisomija 18- Edwards s. • Parcijalna monosomija 5p- “sindrom mačjeg plača” • Parcijalna monosomija 4p- Wolf s. • Mikrodelecijski sindromi

  37. Edwards sindrom, trisomija 18 incid. 1/ 3 - 6 000 Patau sindrom, trisomija 13incid. 1/ 5 - 6 000

  38. Monogenske bolesti • MUTACIJE • korisne: • razlike među vrstama • razlike među osobama iste vrste • štetne: • bolesti • Posljedica su mutacija u DNA, mutacije 1 gena • Dijagnoza: 1. korak: rodoslovno stablo

  39. VRSTE MUTACIJA • zamjena nukleotida: najčešće 1 nukleotida • delecije: 1 ili više nukleotida • insercije: 1 ili više nukleotida - tandemsko umnožavanje trinukleotida npr. (CGG)n pri sindromu fragilnog X (FraX) Dijagnoza: molekularno genetičke tehnike

  40. Slijede Mendelove zakone nasljeđivanja, zato se još nazivaju i mendelski nasljedne, ponavljaju se u porodici: Autosomne- obilježja i bolesti zbog mutacije gena smještenog na 1 od 22 autosoma, Spolno vezane (na X kromosom)- obilježja ili bolesti koje nastaju zbog mutacije gena na X kromosomu; Dominantne- očituju se klinički i onda kada je mutirani gen prisutan na samo jednom od 2 homologna kromosoma, Recesivne- da bi se očitovale moraju biti mutirana oba 2 gena iz para

  41. Najčešće monogenski nasljedive bolesti Učestalost na 1000 živorođenih • Cistična fibroza AR 0,5 • Kong. adrenalna hiperplazija AR 0,14 • Fenilketonurija AR 0,1 • Spinalne mišićne atrofije AR 0,1 • Duchenne mišićna distrofija XR 0,2 • Hemofilija A XR 0,1 • Hereditarna sferocitoza AD 0,2 • Neurofibromatoza AD 0,2 • Ahondroplazija AD 0,03

  42. Prijenos bolesti iz generaciju u generaciju, vertikalno nasljeđivanje Od oboljelog, 50% djece naslijedi bolest, neovisno o spolu Zdrava djeca oboljelog ne prenose dalje bolest Autosomno dominantne

  43. Ahondroplazija Bolest koštanog sustava Marfan sindrom Bolest vezivnog tkiva

  44. Roditelji zdravi prenosioci Veći broj djece se razboli unutar iste generacije, horizontalno nasljeđivanje, bez obzira na spol Vjerojatnost pojave bolesti je 25% Autosomno recesivne

  45. AR bolesti s uspješnim liječenjem • Galaktozemija: nedostaje enzim za pretvorbu galaktoze u glukozu što dovodi do oštećenja organa i MR; liječenje: prehrana bez galaktoze, bez mlijeka • Fenilketonurija: fenilalanin i njegovi metaboliti se nakupljaju u tijelu, oštećuje se mozak s posljedičnom MR; liječenje: dijeta s smanjenim unosom bjelančevina

  46. Žene zdravi prenosioci prenose bolest na 50% muške djece, a 50% ženske djece biti će zdrave prenositeljice Spolno vezane

  47. Duchenne-ova mišićna distrofija 1/ 3500 dječaka Nedostaje protein distrofin vezan uz staničnu membranu mišićnih vlakana

  48. Nastaju zbog patogenog djelovanja mutacija u većem broju gena i utjecaja okoline Ne govori se o nasljeđivanju već o predispoziciji Hipertenzija, moždani udar, koronarna srčana bolest Šećerna bolest Bronhalna astma Psihičke bolesti Konatalne: Srčane greške, rascjep usne i nepca, displazija kuka Učestalost: 1/ 750 novorođenčadi Multifaktorske (ili poligenske)

  49. Pregled i postavljanje prave dijagnoze bolesti Definiranje uloge nasljeđa u etiologiji dijagnosticirane bolesti Rizik razvoja bolesti i rizik ponavljanja bolesti kod rođaka i potomaka Liječenje i opcije, planiranje obitelji Genetsko savjetovanje- informativan, komunikacijski i edukacijski proces RODOSLOVLJE

  50. U pedijatriji genetski testovi/analiza DNA- samo kao dijagnostički - ako postoje mogućnosti intervencije, terapije, prevencije • NE- presimptomatsko/ prediktivno testiranje i utvrđivanje statusa prenosioca • Novorođenački screening- ako doprinosi benefitu djeteta

More Related