ODNOSI S JAVNO CU

1. www.zorantomic.net ODNOSI S JAVNO�CU - recenzirano predavanje- Neverbalna komunikacija Prof. dr. Zoran Tomic

2. www.zorantomic.net Ljudsko komuniciranje nije samo funkcija rijeci. Komunikacija obuhvaca sadr�ajnu i relacijsku komponentu. Komponenta sadr�aja sastoji se od onoga �to je receno ili ucinjeno. Relacijska komponenta ili komponenta odnosa obuhvaca nacin kako je to receno ili ucinjeno.

3. www.zorantomic.net Neverbalna komunikacija omogucuje prijenos poruke bez upotrebe rijeci izgovorenih ili napisanih. Tjelesni pokreti i gesti zamjenjuju rijeci koje dominiraju u verbalnoj komunikaciji. Neverbalna komunikacijska sredstva su sve ono �to se poku�ava obuhvatiti pojmom �govora tijela� kao najstarijeg oblika medusobnog komuniciranja.

4. www.zorantomic.net Cesto smo culi recenicu: "Necu mu/joj reci ni�ta" i tretirali smo je doslovno. No i ta recenica govorila je puno. Nemoguce je ne komunicirati.

5. www.zorantomic.net Govor tijela Govor tijela je podsvjesna reakcija tijela na poruku. Tijelo reagira spontano, a osobito izravno izra�ava osjecaje. Cak ako pojedinac i svjesno vlada govorom tijela, preostaju signali kojima se ne mo�e upravljati i na koje se ne mo�e utjecati. Signali tijela su stoga za primatelja poruke bitan izvor informacija, jer mu olak�aju u�ivljavanje u ulogu po�iljatelja poruke.

6. www.zorantomic.net CNN-ova zvijezda Larry King u jednoj svojoj knjizi ka�e �za mene je govor tijela kao govor jezika. To je prirodni dio konverzacije i komunikacije.� Kako se ljudsko komuniciranje odvija ponajvi�e pomocu pokreta, poza, polo�aja i medusobne udaljenosti, u politickom marketingu kandidati trebaju nauciti kontrolirati svoj govor tijela kako bi kvalitetno uspostavili vezu s biracima.

7. www.zorantomic.net Koliki je znacaj neverbalne komunikacije uopce, potvrduje istra�ivanja Alberta Mehrabiana koji je utvrdio da se poruka sastoji od verbalnog (govornog) i neverbalnog dijela (pokreti tjela). U tom kontekstu mo�e se govoriti o tri razine poruke.

8. www.zorantomic.net Prva je razina: VIZUALNA � kako je kandidat obucen, je li adekvatno obucen i uredan za tu situaciju. Druga je razina: GLASOVNA � to je vokal, cist zvuk, boja glasa. I treca je razina: VERBALNA � to je jednostavno sadr�aj poruke. �to se porucuje auditoriju. �to im se govori.

9. www.zorantomic.net Prof. Mehrabian je utvrdio i postotak va�nosti tih oblika komunikacije i njihov utjecaj na poruku. VIZUALNA � (govor tijela) 55%, GLASOVNA � (kako ka�emo) 38%, VERBALNA � (�to ka�emo) 7%.

10. www.zorantomic.net �Iznenadio sam se kada sam prvi put ugledao te rezultate. Mislio sam da nije moguce da samo 7% mo�e pripasti onome ��TO� u komunikaciji. Medutim tijekom godina sam prihvatio cinjenicu da tome doista pripada najmanji dio komunikacije. Pogledate li jo� jedanput brojke, shvatit cete da se zapravo 93% komunikacije temelji na necem posve drugom, dakle ne na rijecima kojima se slu�imo. Zbog toga svatko tko �eli prenijeti svoje misli �to potpunije, �to jasnije i �to tocnije, treba stalno biti svjestan i tudih znakova upozorenja koje �alje govor tijela�, istice Peter Thomson u svojoj knjizi �Tajna komunikacije� (Secrets of Communication).

11. www.zorantomic.net Profesor Birdwhistel je do�ao do slicne procjene zastupljenosti neverbalnog dijela komunikacije koja se odvija medu ljudima. On je ocijenio da prosjecan covjek u stvari komunicira rijecima ukupno u trajanju 10-11 minuta dnevno, a da je za prosjecnu recenicu potrebno tek 2,5 sekundi. On je ustanovio da izravna verbalna komponenta komunikacije iznosi 35%, a da se ostatak od 65% komunikacije obavlja neverbalnim nacinom.

12. www.zorantomic.net S obzirom na ove rezultate i njihov znacaj, svim politickim kandidatima treba biti jasno na �to trebaju obratiti pozornosti u kampanji. Kandidati za americki Senat i Kongres, za guvernera ili druge visoke du�nosti prolaze tecajeve kako koristiti kameru i kako javno nastupati. Reymon Stroter ka�e o svojim iskustvima iznenadujuce uspjele predsjednicke kampanje Garia Harta:

13. www.zorantomic.net �Politicare s kojima sam radio obicno bih prvo slao kod diplomiranog dramaturga s Jel univerziteta da stekne samopouzdanje u izgradi stil. Onda idemo sa kandidatom u video sobu i ponesemo sva najvruca pitanja kampanje. Tamo ga ucimo kako da stoji, da se obraca kameri i kako da odgovara na pitanja reportera.

14. www.zorantomic.net � Glavno je da s obzirom na dragocjeno televizijsko vrijeme nauci da na svako pitanje odgovori za 30 do 40 sekundi. Hart je u pocetku predugo govorio, nikako da se onda je naucio da bude tako sa�et da je mogao da odr�i konferenciju za �tampu bilo gdje zaustavi ali na aerodromu na pisti pred ulazak u avion, u hodniku�.

15. www.zorantomic.net primjeri� Thomas Petterson, profesor na upravnom fakultetu sveucili�ta Hardvar ka�e da prosjecno trajanje isjecka govora kandidata 7 sekundi. Mnogi misle kako uglavnom slu�aju kandidate, no zapravo novinari govore 6 minuta na svaki minut kandidata.

16. www.zorantomic.net Pored ankete na politiku utjece i televizija, �to je posebice vidljivo iz nacina na koji se koncipiraju politicki govori. Na televiziji su naime pojava i vizualni dojam ponekad va�niji od rijeci. Do kampanja za izbor americkog predsjednika 1984. godine, samo bi oko 15 sekundi politicarevog govora do�lo do u�iju televizijskih gledatelja, jer bi upravo toliki dio govora prenijela televizijska mre�a.

17. www.zorantomic.net �U sljedece cetiri godine trajanje isjecka iz kandidatova govora u televizijskim izvje�cima skratilo se na svega 9 sekundi (nazvanih �zvucnim isjeckom�).

18. www.zorantomic.net �Zbog toga se, danas politicki govori sastavljaju oko djelica dugih 10-15 sekundi, za koje se vjeruje da da bi ih mogle prenijeti televizijske kuce. Osim skracivanja vremena televizijskih izvje�ca o javnim nastupima, slicnu su preobrazbu do�ivjeli televizijski nastupi politicara i izbornih kandidata. Prije pojave televizije radijski nastupi politicara i izbornih kandidata trajali su sat vremena.

19. www.zorantomic.net �Ranih cetrdesetih godina pro�log stoljeca to je vrijeme skraceno na trideset sekundi. U pocetcima televizije preuzeo se radijski standard, no buduci da su se nastupi u kampanji poceli krojiti prema televizijskim izvje�cima skraceni su na dvadeset minuta u prosjeku.

20. www.zorantomic.net �Do sedamdesetih godina televizijske su nastupe uglavnom zamijenile 60-sekundne promid�bene poruke, pa tako i danas, za televizijskih predizbornih debata, predsjednicki kandidati imaju minutu-dvije za izlaganju svojeg mi�ljenja o odredenom problemu.

21. www.zorantomic.net Odijevanje � vizualna prezentacija Kao �to se porotnik u par sekundi opredjeli da je optu�enik kriv ili nevin, prema prvom dojmu na isti nacin i mi prosudujemo pri upoznavanju. Za ostavljanje prvog dojma iamte samo 7 sekundi. Malo vremena za veliki ulog.

22. www.zorantomic.net Po�to znamo da govor tijela cini 55% komunikacije i da nas drugi najprije vide pa tek onda cuju jako se treba voditi racuna o nacinu odijevanja. Odjeca kao va�na komponenta u definiranju imagea jedne osobe, pored toga �to priopcava informacije o njenoj osobi, socijalnom statusu, pripadnosti odredenoj grupi, seksualnosti, agresivnosti i ostalim sklonostima, utjece i na pona�anje osobe koja je nosi.

23. www.zorantomic.net Odjeca, frizura i �minka trebaju ulijevati dodatno samopouzdanje javnim osobama, kandidatima pa i obicnim ljudima kako ih nebi odvajali od njihovih poruka, razmi�ljanja.

24. www.zorantomic.net Ne treba zaboraviti �to je John Molly rekao u knjizi �Odijevanjem do uspjeha� (Dress for Success) �Nacin na koji se odijevamo ostavlja izuzetan trag na ljude koje susrecemo profesionalno ili u svakodnevnom �ivotu. Na�e odijevanje utjece na njihovo ophodenje s nama. Nastup je sigurnjiji i poduzetniji kada ste dobro obuceni. Odjelo je stoga dio imagea.�

25. www.zorantomic.net Odjeca javne osobe cini vizualnu izjavu i zbog toga je va�no odijevati se tako da odjeca odra�ava sliku o sebi koju kandidati �ele prenijeti drugima � biracima. Odjeca koju npr. kandidat nosi na slu�benim plakatima koja ga pribli�avaju biracima, treba da bude u skladu sa svim ostalim oblicima komunikacije, a takoder i sa njegovom osobno�cu.

26. www.zorantomic.net Javna osoba ne treba izgledati ukoceno ali treba cijelo vrijeme izgledati profesionalno i sabrano. Potrebno je da se u svojoj odeci osjeca ugodno. Ukoliko je kandidat u dilemi �to obuci, jedno pravilo koje mu mo�e pomoci glasi: Ako vec treba pogrije�iti, uvijek je bolje odluciti se �na vi�e�(vi�e svecano) nego �na ni�e� (manje svecano). Ili kako ka�e latinska poslovica Locus regit actum - mjesto odreduje postupak.

27. www.zorantomic.net Odjeca bi se trebala prilagoditi: statusu i prigodi, vrsti posla, godinama �ivota, sezoni, dobu dana, kulturolo�koj sredini i tjelesnim predispozicijama.

28. www.zorantomic.net Vrste pogleda Prema istra�ivanjima neverbalnog komuniciranja postoje tri vrste kontakta ocima ili tri vrste pogleda: poslovni, dru�tveni i intimni.

29. www.zorantomic.net 1. Poslovni pogled Ako se va� pogled, dok gledate sugovornika, usredotoci oko trokuta koji oblikuju njegove oci i usta, takav pogled pokazuje da razgovarate na slu�benoj razini.

30. www.zorantomic.net

31. www.zorantomic.net 2. Dru�tveni pogled Ako nam se pogled krece oko trokuta koji oblikuju sugovornikove oci i sredina prsnog ko�a, taj pogled pokazuje da nam je razgovor neusiljen i prirodan. To je tzv. dru�tveni pogled.

32. www.zorantomic.net

33. www.zorantomic.net 3. Intimni pogled Ako nam pogled luta po cijelom sugovornikovom tijelu, to mo�e znaciti da nam njegova nazocnost nije ugodna ili da �elimo zavr�iti razgovor. U mu�ko-�enskim odnosima mo�e biti znak zavodenja.

34. www.zorantomic.net

35. www.zorantomic.net Preporuke U razgovoru uvijek veci dio vremena gledajte u oci (25% - 75%) Ako vam je te�ko gledati u oci gledajte u neku tocku izmedu ociju. Ako ba� niste u neposrednoj blizini sugovornika on to nece primijetiti Povremeno skrenite pogled � dakle, ne gledajte sugovornika stalno u oci Na javnim mjestima nepoznate osobe mo�ete samo kratko pogledati. 

36. www.zorantomic.net Kada �eli otkriti covjekove namjere, �ivotinja ga uvijek gleda u oci.

37. www.zorantomic.net Osmijeh Ako bi trebali izdvojiti jedan izraz lica koji je va�niji od svih to je sigurno osmijeh. Osmijeh je vrlo mocno sredstvo neverbalnog komuniciranja. Mnogi ljudi misle ako �ele djelovati kao pravi profesionalci ili poslovni ljudi da moraju stalno biti ozbiljni.

38. www.zorantomic.net No biti profesionalac ne znaci biti pretjerano ozbiljan, krut i dosadan. Uspje�ni poslovni ljudi cesto se smije�e, i time pokazuju da su prijateljski raspolo�eni, pristupacni i ugodni kao ljudi. No osmijeh ne smije biti prevelik niti smije trajati predugo. Ljudi tada mogu pomisliti da ste nervozni ili neiskreni.

39. www.zorantomic.net Ljudima koji se smije�e skloni smo tolerirati mnogo toga jer oni svojim osmijehom pokazuju da ne �ele ni�ta lo�e. Drugim rijecima, vjerujemo u njihove dobre namjere. Osmijeh je najce�ce spontan i rijetko ga koristimo namjerno, iako istra�ivanja pokazuju da bi smo to svakako trebali ciniti.

40. www.zorantomic.net preporuke: Smije�ite se! Smije�ite se i svijet ce se smijati s vama. Pronadite ne�to �to vam se u situaciji ili kod drugih zaista svida � tako ce va� osmijeh biti prirodniji. Osmijeh ne smije trajati predugo � tada. djelujete neprirodno i neiskreno. Nemojte se smije�iti kada je situacija ozbiljna.

41. www.zorantomic.net UDALJENOST i USMJERENOST TJELA Ponekad mo�emo otkriti �to ljudi osjecaju jedni prema drugima samo opa�ajuci udaljenost izmedu njih. U svakodnevnoj komunikaciji ljudi koriste cetiri zone udaljenosti i to su: Intimna zona, Osobna zona, Socijalna zona, Javna zona ili udaljenost.

42. www.zorantomic.net Zone udaljenosti � covjekov �zracni� prostor Nakon proucavanja covjekovih prostornih potreba koje je proveo americki antropolog Edward T. Hall, svakim danom se sve vi�e vodi racuna o podrucjima i zonama kojima raspola�e svaki covjek ili kako je otkrio Hall, o zracnom prostoru oko njegova tijela.

43. www.zorantomic.net Dakle, poput ostalih �ivotinja i covjek ima svoj pokretni osobni �zracni prostor�. Njegova zonska udaljenost mo�e biti kulturolo�ki odredena, a i dru�tveni polo�aj mo�e takoder utjecati na udaljenost odredene osobe od ostalih ljudi.

44. www.zorantomic.net Allan Pease u knjizi �Govor tijela� Intimna zona � izmedu 15-45 cm. U Ovu najznacajniju zonu pristup je dozvoljen samo onima koji su emocionalno bliski. Tu su ukljuceni roditelji, bracni partner, djeca, rodaci, bliski prijatelji i ljubavnici 

45. www.zorantomic.net [1] Postoje i neki kulturolo�ki cinitelji koji utjecu na zonsku udaljenost: Mnogi Europljani imaju intimnu zonu 20-30 cm, Amerikanci 46-1,22 cm, Japanac 25 cm itd. [2] Postoji i podzona koja se prote�e do 15. centimetara do tijela u koju se mo�e uci samo za vrijeme tjelesnog kontakta. Ona se naziva uskom intimnom zonom.

46. www.zorantomic.net Osobna zona � izmedu 46 cm i 1,22 m. Na ovoj udaljenosti stoji se za vrijeme zabave, koktela, slu�benih prijema, dru�tvenih susreta, prijateljskih okupljanja itd.

47. www.zorantomic.net Dru�tvena zona � izmedu 1,22-3,6 m. Tolika je obicno udaljenost od stranca, po�tara, prodavaca tj. ljudi koje dovoljno ne poznajemo.

48. www.zorantomic.net �Javna ili opca zona � vi�e od 3,6 m. Kad god se obraca velikoj skupini ljudi ovo je prikladna udaljenost na kojoj treba stajati.

49. www.zorantomic.net

50. www.zorantomic.net Sastanak-sjedeci polo�aj

51. www.zorantomic.net Sjedenje za okruglim stolom

52. www.zorantomic.net Polo�aj tijela Zatvoreni polo�aj tijela

53. www.zorantomic.net Iskrenost i otvorenost