1 / 38

Javno okupljanje

Javno okupljanje. Pravo na javno okupljanje. Jedno od temeljnih ljudskih prava Zaštićeno Ustavom RH: Čl. 42. Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. Čl. 38. st. 1. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

liluye
Télécharger la présentation

Javno okupljanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Javno okupljanje

  2. Pravo na javno okupljanje • Jedno od temeljnih ljudskih prava • Zaštićeno Ustavom RH: Čl. 42. Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. Čl. 38. st. 1. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. st. 2. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. • Zaštićeno i međunarodnim ugovorima kojima je stranka RH: • Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. • Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.

  3. Ograničenje prava na javno okupljanje • Čl. 16. Ustava: • Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. • Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. • Čl. 39. Ustava: Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. • Režim prethodne prijave okupljanja • Uravnoteženje slobode javnog okupljanja s javnim interesom očuvanja javnog reda i mira

  4. Pravno uređenje javnog okupljanja • Zakon o javnom okupljanju • Zakon o javnom okupljanju, NN 128/99 • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, NN 90/05 • Odluka Ustavnog suda RH o ukidanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, NN 139/05 • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, NN 150/05 • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju, NN 78/12.

  5. ZAKON O JAVNOM OKUPLJANJU • Svatko ima pravo na javno okupljanje pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom. • Javna su okupljanja u smislu ovoga Zakona su: • mirna okupljanja i javni prosvjedi, • javne priredbe • drugi oblici okupljanja.

  6. Ograničenje prava na javno okupljanje • Jedino se na temelju Zakona o javnom okupljanju mogu propisati ograničenja prava na javno okupljanje koja su nužna u demokratskom društvu radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. • Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. • Pravo na javno okupljanje pripadnika Ministarstva obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske uređuje se posebnim propisima iz područja obrane.

  7. MIRNA OKUPLJANJA I JAVNI PROSVJEDI Definicija mirnog okupljanja i javnog prosvjeda: • svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva

  8. Dužnosti redarstvenih vlasti • štititi slobodu govora i javnog nastupa na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu • spriječiti ometanje ili onemogućavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda koji se održava na temelju ovoga Zakona i pri tome su ovlaštene rabiti tehnička i ina sredstva zaštite • redarstvene vlasti mogu primjenjivati mjere prisile jedino kada je to nužno te na način razmjeran naravi pogibelji

  9. Organizator mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Organizator = pojedinac ili pravna osoba koja u skladu s odredbama ovoga Zakona priprema, ustrojava i nadzire održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • kada mirno okupljanje i javni prosvjed priprema skupina građana ili pravnih osoba, dužne su odrediti svoga zastupnika

  10. Dužnost prijave • Organizator, odnosno njegov zastupnik dužan je prijaviti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kada je to ovim Zakonom predviđeno • Kome se podnosi -> policijskoj upravi na čijem se području mirno okupljanje i javni prosvjed namjerava održati • Kada se podnosi -> 5 dana prije početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda -> iz osobito opravdanih razloga prijavu je dopušteno podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda

  11. Sadržaj prijave - svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, - podatke o organizatoru ili njegovom zastupniku, - osobne podatke voditelja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, - broj redara, - predmnijevani broj sudionika.

  12. Što se ne mora prijaviti? • okupljanja, sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja registriranih političkih stranaka te sindikalnih i drugih udruga koja se održavaju u zatvorenim prostorijama prikladnim za te svrhe • međutim, ako održavanje takvog okupljanja zahtijeva poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera na javnim prometnim površinama, organizator, odnosno njegov zastupnik dužan je obavijestiti policijsku upravu • Ne prijavljuju se pojedinačni prosvjedi.

  13. Što se ne mora prijaviti? • U glavnom gradu Republike Hrvatske Zagrebu svatko može bez prijave održavati mirno okupljanje i javni prosvjed na Trgu Francuske Republike • Predstavničko tijelo grada s više od 100.000 stanovnika može odrediti jedno mjesto na kojem se održavaju mirna okupljanja i javni prosvjedi bez prijave • Ako održavanje takvog okupljanja zahtijeva poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera na javnim prometnim površinama, organizator, odnosno njegov zastupnik dužan je obavijestiti policijsku upravu

  14. Dozvoljena i zabranjena mjesta mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • može se održavati na svakom za to prikladnom prostoru • Iznimno ne smije se održavati: - u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima, - u blizini dječjih vrtića i osnovnih škola dok se u njima nalaze djeca, - u nacionalnim parkovima i zaštićenim parkovima prirode osim onog koji ima za cilj promicanje zaštite prirode i čovjekova okoliša,

  15. Zabranjena mjesta mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • ne smije se održavati: - na auto-cestama i magistralnim cestama na način kojim se ugrožava sigurnost cestovnog prometa, • na drugim mjestima, ako bi se s obzirom na vrijeme, broj sudionika ili narav okupljanja moglo ozbiljnije poremetiti kretanje i rad većeg broja građana • dopuna zakona 2005.: - najmanje 100 metara od objekata u kojima su smješteni ili zasjedaju Hrvatski sabor, Predsjednik RH, Vlada RH i Ustavni sud RH (ne primjenjuje se odredba u dijelu kojim se određuje broj sudionika okupljanja) – IZMIJENJENO 2012 u:

  16. Zabranjena mjesta mirnog okupljanja i javnog prosvjeda Najmanje 10 metara od objekata u kojima su smješteni Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske i najmanje 20 metara od objekta u kojem je smješten Ustavni sud Republike Hrvatske. Na prostoru iz u blizini navedenih institucija broj sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ograničen je na 1500 osoba. Mirno okupljanje i javni prosvjed može se na tom prostoru održavati u vremenu od 08.00 do 22.00 sata. Dolazak sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na prostor u blizini navedenih institucija dozvoljen je od Šetališta Josipa Jurja Strossmayera i Stuba Ivana Zakmardija, ulicom Dverce i Ćirilometodskom ulicom (uz iznimku za osobe s invaliditetom i osobe s teškoćama u kretanju koje mogu koristiti i Kamenitu ulicu).

  17. Zabrana održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Tko može zabraniti održavanje? -> Ministar unutarnjih poslova • Iz kojih razloga? 1. nije pravodobno i uredno prijavljeno, 2. prijavljeno je na prostorima na kojima se na temelju ovoga Zakona ne smije održavati, 3. je prijavljeno na prostoru u blizini institucija suprotno odredbama Zakona, 4. ciljevi su usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, 5. postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi održavanje dovelo do izravne i zbiljske pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

  18. Zabrana održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Kakvim aktom? -> rješenje o zabrani • U kojem roku se može zabraniti? -> najkasnije 24 sata prije prijavljenog početka održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Pravna zaštita? • Protiv rješenja o zabrani organizator može u roku od 3 dana od dostave rješenja podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske • Upravni sud odlučuje o tužbi po hitnom postupku.

  19. Dužnosti organizatora • osigurati red i mir na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu • osigurati dovoljan broj redara • može obavljanje redarskih poslova povjeriti trgovačkom društvu registriranom za obavljanje zaštitarske djelatnosti • Poslove održavanja javnog reda i mira na prostorima uz mjesto održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda te na mjestu održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, obavlja policijska uprava.

  20. Sudionici mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Sudionicima mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kao i osobama koje se kreću prema mjestu održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, zabranjeno je nositi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda te alkoholna pića. • Sudionicima mirnog okupljanja i javnog prosvjeda zabranjeno je nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

  21. Dužnosti redara • Redar je od organizatora određena osoba koja obavlja poslove održavanja reda i mira. • za vrijeme obavljanja poslova održavanja reda i mira dužan je štititi sudionike mirnog okupljanja i javnog prosvjeda te imovinu koja se nalazi na prostoru na kojem se održava mirno okupljanje i javni prosvjed • dužan je zadržati i odmah predati policiji sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kao i osobu koja se kreće prema mjestu održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, a koja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda

  22. Dužnosti redara • Redar je dužan za vrijeme obavljanja redarskih poslova na rukavu nositi vidljivu oznaku s natpisom »redar«. • Redar ne smije nositi oružje niti predmete pogodne za nanošenje ozljeda niti odoru, odjeću odnosno obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti

  23. Ovlasti redara • pregledati osobu koja ulazi u prostor na kojem se održava mirno okupljanje i javni prosvjed te sukladno pravilima organizatora, prema potrebi privremeno oduzeti predmete pogodne za nanošenje ozljeda • zabraniti ulazak u prostor osobi za koju prosudi da bi mogla remetiti red i mir, a osobito osobi u stanju opijenosti, - usmjeravati kretanje sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, - isključiti osobu koja remeti red i mir, - zadržati osobu koja teže remeti red i mir i odmah je predati policiji

  24. Voditelj mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • voditelj je od organizatora određena osoba koja nadzire mirno okupljanje i javni prosvjed i usmjerava rad redara • Dužnosti: • poduzimati potrebite mjere radi osiguravanja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu • prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed ako nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja - može odlučiti da se prekinuto mirno okupljanje i javni prosvjed nastavi nakon što je uspostavljen red i mir

  25. Sprječavanje odnosno prekid mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Ovlaštena službena osoba MUP-a iz razloga što: 1. nije prijavljen ili je zabranjen, 2. održava se na mjestu koje nije navedeno u prijavi, 3. broj sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda u blizini institucija je veći od 1500 osoba ili se održava izvan predviđenog vremena, 4. netko je od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoružan, 5. sudionici pozivaju ili potiču na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti, 6. redari ne mogu održavati red i mir, 7. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba (uvedeno dopunama zakona 2005.), 8. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

  26. Sprječavanje odnosno prekid mirnog okupljanja i javnog prosvjeda • Odluku o prekidu mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ovlaštena službena osoba MUP-a priopćit će voditelju i zatražiti od njega da se sudionici mirnog okupljanja i javnog prosvjeda mirno raziđu. • Ako voditelj, odnosno sudionici mirnog okupljanja i javnog prosvjeda ne postupe, ovlaštena službena osoba izdat će potrebite naloge i poduzeti nužne mjere za razilaženje sudionika.

  27. Javne priredbe • Definicija - okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti, a koja, s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera. • mogu se organizirati na otvorenom i/ili zatvorenom prostoru, namijenjenom ili prikladnom za održavanje priredbe • Organizator javne priredbe je pojedinac ili pravna osoba koja u skladu s odredbama ovoga Zakona prijavljuje javnu priredbu.

  28. Prijava javne priredbe • najkasnije 7 dana prije početka održavanja. • podnosi se policijskoj upravi na čijem se području namjerava održati • Sadržaj prijave - ime i prezime, jedinstveni matični broj građanina, odnosno naziv i sjedište organizatora te osobne podatke odgovorne osobe organizatora, - podatke o voditelju javne priredbe, ustroju redarske službe i broju redara, - svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja javne priredbe, - mjere osiguranja reda i mira, - prosudbu o broju sudionika

  29. Osiguranje uvjeta za održavanje javne priredbe • Policijska uprava - prosuđuje postojanje uvjeta za održavanje javne priredbe na temelju prijave i inih sigurnosnih okolnosti - u suradnji s organizatorom utvrditi, na temelju prosudbe provedbu dodatnih mjera osiguranja ili dopunu ustroja redarske službe, odnosno povećanje broja redara - kada prosudi da postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi od strane organizatora neprihvaćanje dodatnih mjera moglo dovesti do izravne i zbiljske pogibelji, odredit će organizatoru primjeren rok za njihovu provedbu, a koji ne može biti kraći od 24 sata, pod prijetnjom zabrane javne priredbe

  30. Zabrana održavanja javne priredbe • Tko može zabraniti? Načelnik policijske uprave • Razlozi? 1. nije pravodobno i uredno prijavljena, 2. organizator ne provede prethodno utvrđene mjere osiguranja ili dopunu ustroja redarske službe, 3. prijavljena je na prostorima koji nisu namijenjeni ili prikladni za održavanje javne priredbe, 4. postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi održavanje javne priredbe dovelo do izravne i zbiljske pogibelji po interese i sigurnost Republike Hrvatske te od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira, težeg kršenja javnog morala ili ozbiljnog ugrožavanja okoliša i zdravlja ljudi.

  31. Zabrana održavanja javne priredbe • Rješenje o zabrani može se donijeti najkasnije 48 sati prije početka javne priredbe. • Pravna zaštita Protiv rješenja, organizator može u roku od 48 sati od dostave rješenja podnijeti žalbu Ministarstvu unutarnjih poslova. Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je u roku od 48 sati od prijama žalbe donijeti konačno rješenje. Pokretanje upravnog spora tužbom Upravnom sudu RH

  32. Dužnosti organizatora javne priredbe • Organizator javne priredbe športske, kulturne ili zabavne naravi dužan je sudjelovati u snošenju troškova dodatnih mjera osiguranja koje će policijska uprava poduzeti u svrhu osiguranja javnog reda i mira izvan svoje redovite djelatnosti. • O snošenju sklapa se ugovor najkasnije 48 sati prije početka javne priredbe. • Organizator odgovara za štetu počinjenu od strane sudionika javne priredbe na objektima ili prostorima gdje se priredba održava po pravilima objektivne odgovornosti.

  33. Primjena odredaba o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu na javne priredbe • O redarima, njihovim dužnostima i ovlastima • O sudionicima • O voditelju • Sprječavanju odnosno prekidanju održavanja

  34. Drugi oblici okupljanja • Drugi oblici okupljanja podrazumijevaju okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i inih interesa. • Dužnost prijave? • U pravilu se ne prijavljuju • Iznimno se prijavljuju ako s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav okupljanja, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera izvan redovite djelatnosti mjesno ovlaštene policijske uprave

  35. Prijava okupljanja • podnosi se najkasnije 48 sati prije održavanja • policijskoj upravi na čijem se području okupljanje namjerava održati • sadrži podatke kao i prijava mirnog okupljanja i javnog prosvjeda

  36. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju iz srpnja 2005. • Brisana je odredba održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda u blizini spomenika kulture • Uvedena zabrana održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na Markovom trgu u Zagrebu bez obzira na broj sudionika

  37. Odluka Ustavnog suda RH o ukidanju ZID Zakona o javnom okupljanju • zahtjev za ocjenu suglasnosti ZID Zakona o javnom okupljanju s Ustavom podnijelo je 34 zastupnika Hrvatskoga sabora • podnositelji zahtjeva smatraju da je osporeni Zakon organski zakon te da je za njegovo donošenje bila potrebna većina glasova ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora • ocjena formalne ustavnosti • za njega glasovalo 76 zastupnika od ukupnog broja od 152 zastupnika, a trebala je glasovati većina od 77 zastupnika

  38. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju iz prosinca 2005. • sadržajem identičan zakonu iz srpnja 2005. • donesen s propisnom većinom • na snazi i primjenjuje se do 15. srpnja 2012. • Tada stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju iz srpnja 2012. koji je danas na snazi.

More Related