1 / 46

G ospodarski P rogram 2 013

G ospodarski P rogram 2 013. M aster P lan R eindustrijalizacije Rijeke i Kvarnera Poglavlje 1 Regionalizacija i Preustroj PGŽ u 9 JLS Poglavlje 2 Reindustrijalizacija uz Kvarnerske Investicijske Fondove Poglavlje 3 Novi Demokratski Standardi u Politici

parry
Télécharger la présentation

G ospodarski P rogram 2 013

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GospodarskiProgram 2013 MasterPlanReindustrijalizacijeRijeke i Kvarnera Poglavlje 1 Regionalizacija i Preustroj PGŽ u 9 JLS Poglavlje 2 Reindustrijalizacija uz Kvarnerske Investicijske Fondove Poglavlje 3 Novi Demokratski Standardi u Politici (nulta stopa tolerancije prema Političkoj Korupciji)

  2. GospodarskiProgram 2013 • Analiza problema na državnom nivou • Tranzicija bez StrategijeRazvoja • Bez Strategija Razvoja Industrije i bez Modela Razvoja pojedinih grana privrede • Kriva Makro-Ekonomska Politikajer nismo imali Strategiju niti razrađene Modele Razvoja • KrivaAdministarativna podjelas kojom se društveno bogatstvo još brže topi ( 500 JLS + 21 Županija + ogroman državni aparat + veliki dio stanovništva koji ovisi o proračunu) • Korupcija i PolitičkaKorupcija

  3. GospodarskiProgram 2013 • Analiza problema na lokalnom nivou (PGŽ) • “Generalne” Strategije razvoja napravljene prekasno ali bez strateških ciljeva i modela razvoja • Sve Jedinice Lokalne Samouprave umjesto aktivne i proaktivne ekonomske politike opredjelile su se za pasivnu promatračku politiku gdje su sve privredne tokove prepustili nerazvijenim gospodarskim subjektima . • Krivom administrativnom podjelom Rijeci je otkinuta ekonomska baza koja u konačnici više koči razvoj PGŽ nego što ga pospješuje. • Nove JLSdjeluju na principu privredno izoliranih otoka bez zajedničke strategije djelovanja a proračunski novac se višetroši na razvijanje gradske i općinske infrastrukture te uređenje okoliša i prirode nego na stvaranje uslova za privredni razvitak i rast zaposlenosti. • Razgranata Politička Korupcija koja uništava intelektualne i materijalne kapacitete PGŽ AnalizadosadašnjegrazvojaidosegnutogstupnjarazvojaPrimorsko–goranskežupanijeupućuje, međutim, inajošuvijeknedovoljnorazrađenuinekonzistentnovođenužupanijskurazvojnupolitiku, a unutarnjenanedostatak instrumenataimjeragospodarskepolitike. Uvid u strukturužupanijskesamoupraveupućujeinanedostataktijelakoje bi kreiralorazvojneinstrumenteimjere, provodiloihipratiloučinke ( Ekonomski institut Zagreb Pros.2010)

  4. GospodarskiProgram 2013 • Što danasokarakteriziragospodarstvo PGŽ • Pad primanjasvih JLS-euključujući to iŽupaniju • Velikazaduženost JLS-e • Smanjivanjebrojaobrtnikaipoduzeća • Pad kapitalnihmogućnostipostojećihpoduzeća iobrtnika • Smanjivanjebrojazaposlenih i odlazakstručnogkadra u inozemstvo • Nastavakdeindustrijalizacijeidrastičan pad postojeće industrijskeproizvodnje • Povećanje i takovelikog Vanjsko-TrgovinskogDeficita • Nelikvidnost • Uvozni ,građevinskiiturističkilobiumjestoindustrijskoglobija • KorupcijaiPolitičkaKorupcija

  5. GospodarskiProgram 2013 • Što uništavau PGŽpoduzetništvo i industriju • Regionalne RazvojneAgencijekoje ne osmišljavajumodelerazvojakoji bi biliadekvatnipostojećojsituaciji i problemima u kojima se gospodarstvonalazi • Neučinkovitsustavpotpora/financiranjakojisutotalnoneefikasnizaindustriju • Nedostatak “pozitivnediskriminacije” vlastitihindustrijskihproizvoda • KD, Državnai JavnaPoduzeća apsolutno ne služe razvojudomaće industrije • Nosiocivlasti u JLS-eiŽupanijikriviminvesticijskimprioritetimauništavajuhrvatskaradnamjesta a time svjesnoilinesvjesno režu granunakojojsamisjede. • KDsvojominvesticijskompolitikompogoršavajukonkurentnostdomaćimproizvodima a građanima PGŽruše njihov standard • Nosiocivlasti se ne stavljaju u ulogu “Privrednoglidera” kaošto to rade u drugimzemljamanego se pretežno bavepolitičkimpopulizmom • Velika ,skupa i neučinkovita Javna Uprava • KorupcijaiPolitičkaKorupcija

  6. GospodarskiProgram 2013 Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija Zemlje u okruženju Hrvatska i PGŽ Income i corporate tax >40% Zemljište 80€ Veći ulazni troškovi Pasivna Gospodarska Politika Loša Gospodarska Diplomacija Loša Makro-Ekonomska Politika • Income i corporate tax 10% • Zemljište 5-10 € • Manji ulazni troškovi • Aktivna Gospodarska Politika • Bolja Gospodarska Diplomacija • Bolja Makro-Ekonomska Politika Zemlje u okruženju su prišle modelu razvoja koji je temeljen na privlačenju investicija koje su orijentirane na “cheap labour” destinacije gdje cijeli “mozak firme” ostaje u matičnim zemljama a dio koji je radno intezivan se premjesta u jeftinije zemlje. Slovačka je prva koja je počela sa flat tax sistemom (25%) te privukla radno intezivnu automobilsku industriju. Nokia se upravo seli iz Rumunjske prema jeftinijim zemljama.

  7. GospodarskiProgram 2013 Najveće zablude državne i lokalne politike u vezi stranih investicija Model razvoja u okruženju Brandiranje vlastitih ind. proizvoda Razvija se manufakturni dio Vlastiti inžinjering Vlastiti R&D odjel Vlastiti upravljački menagement Vlastiti marketiški menagment Razvoj vlastitih tehnologija • Razvija se samo manufakturni dio • Nema inžinjering odjela • Nema R&D odjela • Nema upravljačkog menagmenta • Nema marketiškog menagmenta • Nema razvoja novih tehnologija Uzimajući u obzir našu trenutnu konkurentsku poziciju u okruženju te trendove u globalnom gospodarstvu postavlja se pitanje da li se kao društvo trebamo opredjeliti samo na model razvoja gdje će naši građani raditi samo u radno intezivnoj privredi i biti osuđeni na niska primanja ili ćemo kao društvo krenuti prema razvoju vlastitih proizvoda i tehnologija te osigurati veća primanja za građane i društvo u cijelini.

  8. GospodarskiProgram 2013 • Kronologija SDP-ove krive ekonomske politike u Rijeci i PGŽ • Ništa se ne događa slučajno pa ni propast Rijeke • 1993 Linić postaje gradonačelnik i započinje projekt Grad-Poduzeće • Industrijska Zona Kukuljanovo prepuštena JLS Bakar kao neperspektivna (napuštaju se veliki razvojni planovi 80-tih koji su pratili trendove velikih industrijsko-lučkih gradova u EU) • 1993 World Trade Centar (Transadria i Grad Rijeka) početak deindustrijalizacije i prelazak grada na modele pasivne ekonomske politike i rentiranja • 1997 Linić razrađuje model ”političke diktature” (vlast je cilj-sredstvo je politička korupcija – vlast se kupuje u prijeizbornim koalicijama sa foteljama • 2001 SDP definitivno briše industriju iz njihove „vizije razvoja” (lokalni izbori) • 2004 PORIN postaje Regionalna Razvojna Agencija bez da je osmislila niti jednu strategiju i model razvoja privrede do sada. • Politički Klijentelizam proizašao iz Financijske Nediscipline (veliki infrastrukturni radovi u trenutku kada se realna privreda raspada) • Uništavanje intelektualnih i financijskih kapaciteta kroz razrađen model Političke Korupcije.

  9. GospodarskiProgram 2013 • Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada Rijeke • Grad-Poduzece rusi poduzetnicki mentalitet PGZ • Grad-Poduzeće počiva na socijalističkoj filozofiji upravljanja gradom gdje se vjeruje da je grad-poduzeće na vrhu piramide gospodarskih aktivnosti. • Cilj nije očuvanje standarda građana i konkurentnosti vlasite privrede nego prodavanje komunalnih usluga i investiranje u “kvalitetu” bez obzira da li to može biti plaćeno od strane građana irealne privrede. • U nedostaku razvojnih projekata u realnoj privredi dolazi do Političkog Klijentelizma u “razvojnim projektima” Grada-Poduzeće gdje se ta viša cijena prelama preko leđa građana i relne privrede. • Ovakvom ”filozofijom” ruše potrošnju i povjerenje potrošača a kao rezultat sablasno prazne trgovačko-obrtničke ulice (obrtništvo je desetkovano ) • Ako moramo birati između lijepih cesta I sablasno praznih obrtničko-trgovačkih ulica ILI zakrpanih cesta iaktivnih obrtničko-trgovačkih ulica onda sigurno biramo ovo drugo. • Povjerenje potrošača ,potrošnja i vlastita proizvodnja može potaknuti rast a za to treba ući hrabro u strukturne reforme te porezna i komunalna rasterečenja. • Zaključak: Nema Vizije Razvoja PGŽ i njenih JLS-e

  10. GospodarskiProgram 2013 • Naša Vizija Budućnosti Rijeke i PGŽ(15-godišnja vizija) • Rijeka Industrijsko-Lučki i Znastveno Tehnološki Centar zapadne Hrvatske i šire regije • Moderan liberalan grad otvoren prema kreativnim i poduzetnim ljudima bez obzira na njihovu boju kože, nacionalnost, vjeru, političku i seksualnu orjentaciju • Grad čija je Znastvena Zajednica direktno uključena u razvoj privrede i dizanju BDP kroz razrađene modele razvoja • Grad čija infrastruktura pozitivno utječe na konkurentnost vlastitih proizvoda • PGŽ kao dio regije u koju su uključeni Istarska i Ličko-Senjska Županija • Regija u kojoj Turizam,Trgovina, Šumarstvo nisu glavni izvor prihoda nego samo dodatni izvori ( izbjegavati monokulturnu privredu) • Regija koja racionalno postupa sa svojim resursima i ima visoke standarde u zaštiti prirode i okoliša ( jedan od mjera je Primarna Selekcija Otpada-Zero Waste Strategija) • Vraćanje regije iz jednog čistog potrošačkog društva u proizvodno-potrošačko društvo zajedno sa ostalim regijama u široj i daljnoj okolici • Regija sa visokim demokratskim standardima u politici ( bez Političke Korupcije )

  11. GospodarskiProgram 2013 • Strategijski ciljevi ( 15-godišnji plan 2013 -2028) • Podizanje BDP PGŽ sa 11.000€ nanajmanje 20.000€ (5-7% rastgodišnje) • Povećanjebrojaradnihmjesta u realnojprivredizanajmanje 25.000 • Povećanjebrojastanovnikasa 300.000 na 400.000 • To je razvojni FEEDBACK za kreiranje razvojne politike i proračuna • Prioriteti i smjernice djelovanja • Stvaranje uvjeta za rast zaposlenosti i povećanje prihoda • Učinkovita i jeftina javna uprava te progresivno školstvo • Zaštita prirode i okoliša • Infrastruktura u službi razvoja privrede i konkurentnosti

  12. GospodarskiProgram 2013 • Destruktivna Pasivna Privredna Politika PGŽ i Grada Rijeke NO YES Financijska Disciplina Feedback Odluka NO Feedback Politički klijentelizam, Nepotizam Korupcija Pol.Korupcija Financijska Disciplina Rast Zaposlenosti Rast Primanja YES Pad radnih mjesta Bez Strategije Razvoja Feedback Razvojna Strategija: Kom.infrastruktura, Ceste ,Dvorane, Bazeni,Lječilišta, Zvjezdarnice, Garaže Razvojna Strategija: Aktivna i Proaktivna Ekonomska Politika Proračun u službi razvoja Privrede Definiran cilj Kontrola Prorčuna PGŽ&JLS NO YES Definiran cilj Kontrola Prorčuna Financijska Disciplina Definiran cilj Proračun u službi razvoja Realne Privrede

  13. GospodarskiProgram 2013 • Dosadašnjadoktrina “razvoja” Doktrina po kojem su JLS do sada radile,s glavnim ciljem razvijanjakomunalne infrastrukture ne vodeći brigu o tome gdje će njihovi vlastiti građani raditi i na koji način će živjeti i moći plaćati komunalne usluge,mora se što prije prekinuti. Naivno je očekivati da će stranci rješavati ove probleme i da će oni građanima PGŽ osigurati dovoljno radnih mjesta kako bi ovo područje bilo poželjno za rad i ugodan život. • Nova doktrina razvoja Da bi pojedina područja privredno aktivirali te stvorili uvijete za rast zaposlenosti moramo definitivno pronaći unutarnje rezerve kako u financijskim tako i intelektualnim resursima. Ovo je osnova privlačenja bilo kojeg drugog kapitala jer ako ne dokažemo da želimo uložiti vlastiti novac i da smo u stanju sami stvarati profit,PGŽ će biti zaobilažena u širokom luku od strane srednjih i velikih investitora.Znači prelazak na aktivnu i proaktivnu ekonomsku politiku.

  14. GospodarskiProgram 2013 • Nova doktrina razvoja Rijeka iHrvatska se moraju orijentirati na stvaranje industrijskih brandova i vlastitih proizvoda koje se prodaju na domaćem i stranom tržištu. Okosnica razvoja mora biti domaća preradivačka industrija koja zajedno sa modernom poljoprivredom i moderno organiziranom trgovačkom mrežom može vratiti izgubljeno domaće tržište i biti u stanju konkurirati na jakom EU i ostalim tržištima. • Ovu tezu zastupaju većina nezavisnih ekomomskih analitičara uključujući tu i prof.Jurčića, Novotny,Lovrinčevića • Cilj se može jedinoostvariti Ovaj cilj se može ostvariti jedino političkim koncenzusom vodećih političkih stranaka u PGŽ koji bi se temeljio na deklaraciju o “ Konstruktivnoj suradnji, suzbijanju Političkog Klijentelizma i Političke Korupcije te odgovorne Finacijske Discipline”

  15. GospodarskiProgram 2013 • Donošenjestrategijerazvojazarazdoblje od 5-10-15-20 godina • Regionalna RazvojnaAgencija(PORIN)natemeljukoalicijskihprogramastranakakojisudobilimandatnaizborimamoradoraditi„Generalnu” StartegijuRazvojaiModelerazvojapojedinih grana privredenakonizvršenihpriprema a kojeuključuju: • Inventurasvihpostojećihintelektualnihifinancijskihresursa • RazgovorsasvimJLS-e i njihovodubinskosnimanje (Due diligence ) • RazgovorsaGospodarstvenicima ,Poduzetnicima, UdrugamaGospodarstvenikaiObrtnikainjihovodubinskosnimanje (Due diligence ) • RazgovorsaUpraviteljimaPoslovnihZonainjihovodubinskosnimanje ( Integriranje svih poslovnih zona riječkog prstena u jednu cjelinu) • RazgovorsaZnanstvenomZajednicominjenodubinskosnimanje • RazgovorsaInteresnimGrupamai Pojedincima potrebnih stručnih znanja i referenci • Razgovor sa svim Resurnim Ministarstvima

  16. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Strateškicilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja jeizbalansiranje pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%. • Nakon dubinskog snimanja svih financijskih i intelektualnih resursa PGŽ (Due diligence )razvojana agencija PORIN će pristupiti izradi planova razvoja (SWOT + strategije + modeli) i odrediti pravce i segmente privrednog djelovanja po pojedinim područjima koji će smanjiti uvoz i zamjeniti ga domaćim proizvodom, paralelno uz stimuliranje izvoza na principu ”Misli Globalno Djeluj Lokalno” • Razvojni projekti koje bi vodio Porinradili bi se u suradnji sa Znastvenom Zajednicom i na njima bi sudjelovali profesori i studenti, a u nedostatku intelektualnih kapaciteta uzimali bi se vanjski suradnici. • Ova faza zvana još i Konsolidacijska faza i jedna je od najvažnijih te od nje ovise sve ostale faze Planskog Razvoja .

  17. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Strateški cilj 5-godišnjeg inicijalnog planskog razvoja je izbalansiranje pokrivenosti uvoza izvozom u Županiji na 100%. • Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture PORIN-Znanstvena Zajednica-Gospodarstvenici-Poslovne Zone-JLS-Resorna Ministarstva gdje bi se posložila brza i učinkovita vertikalna i horizontalna komunikacija • Nakon dodošenja strategija i modela razvoja Planski razvojni projekti sastojali bi se od nekoliko faza dani u sljedećem grafičkom prilogu.

  18. GospodarskiProgram 2013 Razvojni projekti su ciljani , financijski strogo kontrolirani te orijentirani na kreativne i poduzetne pojedince i tvrdke. Priča zvana 3-maj ovdje se iskljućuje. Faze provođenja razvojnih projekata Inicijativna faza Definiranje projekta Projektiranje Priprema Realizacija Nadzor i pračenje

  19. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Osnivanje Investicijskih Fondova • Kvarner Industrijski Fond (KIF) • Kvarner Poljoprivredni Fond ( KPF) • Kvarner Turistički Fond (KTF) Stvaranjem učinkovite razvojne organizacijske strukture sa Regionalnom Razvojnom Agencijom i Investicijskim Fondovima “prisilit” ćemo ministarstva Gospodarstva,Poljoprivrede i Turizma da aktivno sudjeluju u financiranju ovih fondova. Svi žele biti sa onim koji su uspješni.

  20. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Osnivanje Investicijskih Fondova • Kvarner Industrijski Fond (KIF) Ovo je rizični fond koji bi ulagao u industrijske i tehnološke projekte a dioničari/osnivači bili bi JLS a bio bi otvoren i za privatne investicijske fondove koji se bave rizičnim ulaganjima. Fond bi ulagao na tri načina: 1. Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta 2. Ulaganja u početne industrijske i tehnološke firme koje još ne mogu biti tržišno rentabilne ali analiza tržišta i realan poduzetnički plan će im to omogućiti. 3. Zajedničko ulaganje sa stranim partnerima u proizvodne projekte

  21. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Osnivanje Investicijskih Fondova • Kvarner Poljoprivredni Fond (KPF) • Ovo nije rizičan fond pa bi osnivači uz JLS mogli bili i financijske institucije i mirovinski fondovi. Hrvatski proizvođači hrane su totalno nekonkurentni pa bi ovaj fond prišao razvojnim projektima na principu modela razvoja zvanih ”gotovi paketi“. • Županijska projektna grupa zajedno sa općinama/gradovima Gorskog kotara i Otoka PGŽ pripremili bi investicijske projekte do te mjere da sadržavaju lokacijsku dozvolu, zaokruženo gospodarsko zemljište, odabranu tehnologiju proizvodnje sa kompletnim izvedbenim nacrtom, osigurano tržište te zaokruženu financijsku konstrukciju. Projektna grupa bi pružala i stručnu obuku na temelju odabrane tehnologije te pratila i usavršavala njihov rad. • Ovaj Fond je jako bitan u strategiji razvoja Prehrambeno-preradivačke industrija PGŽ i u nekim razvojnim projektima bi usko surađivao sa KIF

  22. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Osnivanje Investicijskih Fondova • Kvarner Turistički Fond (KTF) • Ovaj investicijski fond ulagao bi u sadržaje koji bi produljivali turističku sezonu na cijelu godinu. U suradnji s jakim turističkim kućama radilo bi se na projektima Aqua Parkova i drugih infrastrukturnih projekata koji bi sezonu produžili bez obzira na vremenske prilike. • Participacija u ovom fondu bila bi otvorena i za druge financijske institucije i Invest fondove koji su specijalizirani u turizmu • Iskustava Skandinavskih zemalja i Singapura je pokazalo da se sistemom zatvorenih i poluzatvorenih ulica, podzemnih i nadzemnih prostora te u kombinaciji sa Aqua parkom i svim ostalim turističkim sadržajima u njima mogu kreirati uvijete za cjelogodišnji turizam. • Fond bi se orjentirao na razvoj turističke denstinacije kao jednog od najvažnijih faktora odabira mjesta godišnjeg odmora.

  23. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Osnivanje Investicijskih Fondova • Izlazak fonda iz participacije • Kada poslovni subjekt/ poduzetnik nakon nekog vremena može sam brinuti o financijskim obavezama fond se povlači iz participacije. • Sva tri fondaimajuciljbiti”revolver“. To znači da kapital koji dolazi natrag od prodaje participacije ili isplatom glavnice kredita ponovo se stavlja u službu financiranja drugih novih poduzeća. • Duljina participacije bila bi cca. 5 a 7godina. • Cilj Fonda je dakle tržišna prodaja participacije unutar adekvatnog termina. • Prodaja može biti ostvarena prema menađmentu poduzeća,prema drugom participantu ili prema novom investitoru ili prema strategijskom partneru . • Upravitelji fonda su plaćeni na temalju kamate koja se plaća na izdane kredite ili dividente (dobiti)koja se prima od participacije u poduzeću. • 7g x 400m= 2800 mHRK assets ( društvenogkapitala)

  24. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Pozitivnom diskriminacijom pravnih i fizičkih subjekata i ciljanim razvojnim projektima stimulirati domaću proizvodnju • To je veoma bitan segment za uspjeh provedbe kompletnog Master Plana Industrije PGŽ. • Kombiniranim mjerama kako kod JLS u javnim poduzećima, ministarstvima, komunalnim firmama u procesu javne nabave i razvojnim projektima pozitivno diskriminirati vlastite industrijske proizvode kako bi ih osposobili za ravnopravnu tržišnu utakmicu sa konkurencijom. • Razvoj Riječke Luke i Marišćine upravo pokazuje način na koji se društveno bogastvo trensferira u strane zemlje te se na taj način podiže tuđi BDP i osiguravaju tuđa radna mjesta a ne naša domaća. • Nabava oprema u svim KD koja su pretežno orjentirana na strane proizvođače isto tako urušava domaća radna mjesta.

  25. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Modeli Razvoja • Aktivni modeli razvoja 1. Praćenje domaćih tvrtki u realizaciji njihove poslovne strategije/vizije 2. Praćenja stranih tvrtki u realizaciji greenfield investicija • Proaktivni modeli razvoja 1. Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda 2. Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne Proaktivno ponašanje je, u najširem smislu, svaki oblik ponašanja koji ima za cilj stjecanje poslovne dobrobiti za sebe i okolinu u situacijama kada nadređenima i poslovnoj okolini nije evidentna jasna potreba za tom aktivnosti i nije jasnije izražen poslovni pritisak da se upravo ta aktivnost treba obavljati, ali postoje opravdani razlozi da bi takav oblik ponašanja mogao donijeti dobrobit u budućnosti. Proaktivnost uključuje adekvatnu analizu postojećeg stanja, kvalitetnu prognozu budućih ishoda te rješavanje problema koji bi se mogli pojaviti u budućnosti. Proaktivnost traži odgovornost, dodatnu motivaciju, inicijativu, poznavanje situacije, jasno komuniciranje s nadređenima, podređenima i suradnicima oko ciljeva u budućnosti. (Zoran Tučkar, psiholog)

  26. Prikaz Osnovnog Modela Razvoja Porin -Vizija - Strategijski ciljevi - SWOT analiza za odabir strategija - Donošenje strategija razvoja - Razrada Modela Razvoja - Razvojni programi 1.Inicijativna faza 2.Definiranje projekta 3.Projektiranje 4.Priprema 5.Realizacija 6.Nadzor i pračenje KIF -Model Financiranja Znastvena Zajednica -Model Suradnje Za svaku proizvod i tehnologiju trebamo referentnog profesora. Za početak ne trebaju nam nove zgrade i kampus nego oprema sa kojom bi se profesori i studenti uključili u razvoj proizvoda i tehnologija. ”Education on job ” modelima studenti i učenici se brzo osposobljavaju za tržište rada. GospodarskiProgram 2013

  27. Aktivni Modeli Razvoja • Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg posicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta • To su tvrtke koje uspješno posluju i imaju vlastitu viziju i strategiju razvoja koja se je dokazala u praksi. • Naglasak leži na smanjenju ulaznih troškova kako kod nabavke potrebne opreme i sirovina te potrebnih marketinških djelatnosti (prodaje) • U ovom modelu razvoja KIF aktivno sudjeluje u daljnem razvoju tvrtke u cilju generiranja većih primanja i veće zaposlenosti. GospodarskiProgram 2013

  28. Aktivni Modeli Razvoja • Ulaganja u postojeće industrijske i tehnološke firme radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu i ekspanzije/rasta • Mišljenja smo da će kad tad doći do zasićenje robom koja se proizvodi u jeftinim prekomorskim zemljama i da će se EU potrošači morati okenuti vlastitoj kvalitetnoj proizvodnji jer u konačnici ne mogu biti svi inžinjeri i doktori znanosti. • U ovakvim slučajevima pronalazili bi se najbolji modeli proizvodnje i prodaje kako bi se uspješno konkuriralo multinacionalnim kompanijama koje rade mega profite samo zbog brand-a. GospodarskiProgram 2013

  29. Aktivni Modeli Razvoja • Pračenja stranih tvrdki u realizaciji greenfield investicija • Za svaka 3€ Greenfield investicija KIF će uložiti 1 € . • Ovisno o investitoru i njegovoj strategiji i viziji Fond i PORIN bi ulazili kao partneri iz razloga participacije u razvoju tehnologija i novih proizvoda kako bi bili u mogućnosti uključiti vlastitu Znanstvenu Zajednicu i ostale hrvatske firme. GospodarskiProgram 2013

  30. PROAktivni Modeli Razvoja • Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda • Zbog trenutnih uvjeta i složenosti problema u gospodarstvu PGŽ odabrali smo organizacijsku strukturu ”Task Force Group” koja se formira u jakim tvrtkama sa ciljem razvoja novih proizvoda ili tehnologija. Tu strukturnu organizaciju smo raširili na više firmi uključujuči tu Znastvenu Zajednicu i Voditelja Projekta koji je postavljen od strane Razvojne Agencije.Ciljje iz ove organizacijske strukture poslije prijeći na Cluster ali onda smo već razvili proizvode, tehnologiju i obradili tržište. TaskForce Grupa GospodarskiProgram 2013 Znanstvena Zajednica Kvarner Industrijski Fond + Porin Razvoj Novih Proizvoda Tvrtka 2 Tvrtka 3 Tvrtka 1 Obrtnik2 Obrtnik3 Obrtnik1

  31. JLS Županije Ministarstva Razvojne agencije Voditelj Projekta GospodarskiProgram 2013 Task Force Grupa Kvarner Industrijski Fond Riječki Tehnički Fakultet Zelene Tehnologije INDUSTROPLAN VARGON SOLARIS PK KONČAR BIMONT Primarna Sel.Otpada MRF Postrojenja Organski Reaktori Solarna Elektrana Specijal. Vozila Generatori Oprema

  32. Pregled Postrojenja za Jednosmjernu Reciklažnu Instalaciju Otpada Sa Automatskom Linijom Za Baliranje, Granuliranje Plastike i Mljevenje Stakla GospodarskiProgram 2013

  33. GospodarskiProgram 2013 klik zaX film Naša vizija budućeg hrvatskog MRF postrojenja kao Industrijskog Branda

  34. GospodarskiProgram 2013

  35. GospodarskiProgram 2013

  36. PROAktivni Modeli Razvoja • Razvoj domaćih industrijskih brandova, tehnologija i proizvoda • Tehnološki Inkubator • Zbog flexibilnosti i smanjenju ulaznih troškova u inicijalnoj fazi više tehnoloških tvrtki bi djelilo manufakturnu halu sa različitim strojevima potrebnim za finalnu proizvodnju. • Vlasnik bi bio KIF a nakon razvoja proizvoda firme koje su uspješno prošle inkubaciju premještale bi se dalje u Industrijsku Zonu. • Zajednički Markenting i Upravno/Administrativni Odjel za smanjenje ulaznih troškova. Razlika izmedu STEP 1 i STEP 2 je u tome što je ovo inkubator proizvoda i tehnologija . Način na koji je osmisljen STEP je za dinamička tržišta razvijenih zemalja i za nas još nije učinkovit. GospodarskiProgram 2013 Strojarski Inžinjering Procesni Inžinjering Hidraulični Inžinjering Control System Inžinjering Konstrukcijski Inžinjering E & I Inžinjering Manufaktura Centralni Marketinški Odjel Centralni Upravni Odjel

  37. PROAktivni Modeli Razvoja • Planski razvoj industrija koje su geo-privredno kompatibilne • Ovaj kompleksni model razvoja koji se odnosi na preradivačku industriju u svom razvojnom segmentu zahvaća područje proizvodnje hrane, preradu i finalnu prodaju. U sebi sadrži 4 strategije. • Strategiju Modernog Obiteljskog Gospdarstva PGŽ • Strategiju Prerađivačke Industrije PGŽ • Strategiju Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom • Strategiju Prodora Na Strana Tržišta TaskForce Grupa Znanstvena Zajednica Kvarner Poljoprivredni Fond + Porin Moderno Obiteljsko Gospodarstvo GospodarskiProgram 2013 Kvarner Agro Centralna Agencija PIK Znanstvena Zajednica Kvarner Industrijski Fond + Porin Širenje Tržišta i Povečanje Proizvodnje Turistčki Subjekti Javne Ustanove Hotelske kuće Domaći Trg.Lanci Hr. Trgovački lanci u Inoz. Strane Agro Centralne Ag

  38. Razvoj uslužnih firmi Preseljenje Mljekare u Delnice Centralna Klaonica za PGŽ Proizvodnja bio-plina na bazi stajskog gnjojiva Proizvodnja humusa na bazi stajskog gnjojiva Razvoj Prerađivacke Industrije PORIN Strategija Razvoja Modernog Obitelskog Gospodarstva Turistčki Subjekti Javne Ustanove Hotelske kuće Domaći Trg.Lanci Hr. Trgovački lanci u Inoz. Strane Agro Centralne Ag GospodarskiProgram 2013 PIK PGŽ -Farma 30+ -Farma 50+ - Farma 100+ Hrvatski Trgovački Lanac Po Modelu Aldi/Lidel Širenje Tržišta i Povečanje Proizvodnje PORIN Strategija Razvoja Industrije PGŽ Model Razvoja ”Gotovi Paketi” Kvarner Agro Centralna Agencija PGŽ Obiteljska Gospodarstva Voće i Povrće PORIN Strategija Ovladavanja Vlastitog Tržišta Hranom PORIN Strategija Prodora Na Starna Tržišta

  39. Potpisivanje Deklaracija o Konstruktivnoj suradnji, suzbijanju Političkog Klijentelizma i Političke Korupcije te odgovorne Finacijske Discipline (Političke Stranke PGŽ) Regionalizacija i Preustroj JLS-e Županijska Skupština Osnivanje Investicijskih Fondova Restrukturiranje Županija-a i JLS-e A Regionalizacija i Preustroj JLS-e JLS-e Restrukturiranje KD-a i Agencija JLS-e Županija Ministarstva GospodarskiProgram 2013 Regionalizacija i Preustroj JLS-e Vlada i Sabor Restrukturiranje RRA PORIN JLS Vizija Strateški Ciljevi PORIN SWOT,Strategije Razvoja Modeli Razvoja PORIN Aktivni Modeli Razvoja A PORIN Projektne Grupe Monitoring Strateških Ciljeva PORIN Inkubator Proizvoda i Tehnologija PGŽ/Regija Vizija Strateški Ciljevi Ministarstva Strategije Razvoja Makro-Ekonomska Politika PORIN PRO-Aktivni Modeli Razvoja Vlada Vizija Strateški Ciljevi On page Off page Legenda: Flow Chart Donošenja Odluka Strucna Odluka Politicka Odluka Politicka I Strucna Odluka

  40. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Stroga regulacija tržišnih procesa gospodarskim zakonodavstvom i neposrednom upravom (npr. području osnivanja gospodarskih institucija,rješavanje radnih odnosa,planiranje korištenja prostora,nadzora izvršenja obveza sudionika na tržištu • U trenutku kada se krene sa razvojnim projektima moramo imati definitivno nadzor izvršenja obaveza svih sudionika na tržištu. • Tržište treba biti zaštićeno od sive ekonomije i ilegalne konkurencije. • Ako želimo razvijati modernu poljoprivredu onda ne možemo dopustiti prodaju proizvoda onome tko za to nije registriran u PGŽ. • Veliko sivo tržiste potkopava financijske temelje javne uprave i samouprave te uništava konkurentnost kao jedan od temelja modernog poduzetničkog društva. • Veletržnica Ribe je upravo jedan od primjera kako se ušlo u razvojni projekt bez temeljne pripreme tržišta.

  41. GospodarskiProgram 2013 1.2 Planski razvoj privrede i stvaranje zdrave poduzetničke klime u PGŽ • Zašto služe razvojne agencije • U razvoju ovog Master Plana Industrije proanalizirali smo nizozemsku razvojnu agenciju ”OMFL” koja se brine o razvoju provincije Flevoland te Innobasque Razvojne agencije koja se brine o razvoju modernih tehnologija i inovacija u Španjolskoj provinciji Baskiji. • PORIN je aktivan od 1996 a kao razvojna agencija radi od 2004 godine te sve ove godine nije izašao sa niti jednim modelom razvoja koji bi bio adekvatan postojećoj gospodarskoj situaciji i problemima. • PORIN-ova uloga se je svela na izdavanje brošura i organiziranje seminara za poduzetnike a u zadnje vrijeme bave se i povlačenjem sredstava iz pretpristupih fondova. • Prioriteti investicija koji su izneseni na nivou Županije i Grada Rijeke govore o ozbiljnosti rada ove agencije i o shvaćanju problema i uzroka gospodarskog potonuća PGŽ.

  42. Zašto investirati u hrvatsku tehnologiju i proizvode • Pokrivenost uvoza izvozom < 60% Tendencija smanjivanja BDP jer se društveni kapital odlijeva u strane zemlje i povećava njihov BDP. Samim tim uništavaju se hrvatska radna mjesta i uništava se intelektualna baza hrvatskog društva. Kao društvo ćemo sve manje zarađivati a potkopavanje financijskih temelja društva dolazi do iseljavanja stručnog kadra i nemogućnosti da se financira socijalna država. • Pokrivenost uvoza izvozom veća od 100% Tendencija rasta BDP jer novac ostaje u Hrvatskoj te se tim novcem stvaraju nove vrijednosti ,razvijaju nove tehnologije a to pozitivno utječe kreiranje novih rentabilnih radnih mjesta. GospodarskiProgram 2013

  43. GospodarskiProgram 2013 Razlike u gospodarskoj politici SDP i njihove koalicije Lista za Rijeku Jasna Vizija,Strategija i Starteški Ciljevi Modeli Razvoja:Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika Znanstvena Zajednica: Software,Oprema,Instrumenti Studenti :Rad na razvojnim projektima (oprema) RRA Porin :Voditelj Aktivna&Proaktivna Gosp. Politika Inkubiranje proizvoda i tehnologija ( razvoj tržišta) Agencije: Restrukturiranje ili ukidanje ( ovisi o strategiji) Modeli Financiranja : Restrukturiranje i oslobadanje financijskih sredstava za razvoj Intelektualni modeli: Vraćanje povjerenja u vlastitu pamet razvojem vlastitih proizvoda i tehnologija Odjeli uprave: restrukturiranje ( zadani ciljevi ) KD : Restrukturiranje i tergetiranje ciljeva ( jačanje standarda građana i konkurentnosti naših proizvoda. KD i Javne Tvrtke: kordinirana razvojna politika sa RRA • Nema Vizije,Strategije i Starateških ciljeva • Modeli Razvoja: Zgrade,Inkubatori,Tehnološki Parkovi • Znanstvena Zajednica: Zgrade • Studenti: Edukacija bez direktne veze sa privredom • RRA Porin: Pasivni promatrač uništenog tržišta • STEP1/STEP2: Inkubator tvrdki na uništenom tržištu • Agencije:Uhljebljavanje stranačkog nestručnog kadra • Modeli Financiranja: Zaduživanje i prebacivanje duga na buduće generacije • Intelektualni Modeli : Hrvatski gradani predodređeni za radno intezivnu industriju stranih vlasnika , niske plaće • Odjeli uprave: totalno neefikasni i stranačko obojani • KD: razvojna politika = rušenje standarda građana i konkurentnosti naših proizvoda • KD i Javne Tvrtke: uništavači domače industrije Nastavljaljanje SDP-ove gospodarske politike znači totalno urušavanje cijelog sistema i egzodus radno sposobnog stanovništva

  44. GospodarskiProgram 2013 Glavni prioriteti PGŽ i Liste Za Rijeku • Glavni prioritet Liste Za Rijeku je razmontirati SDP-ov model Političke Korupcije i Političkog Klijentelizma koji nas je i doveo u ovu situaciju • Glavni prioriteti Liste Za Rijeku su Radna Mjesta za građane PGŽ i povećanje prihoda JLS-e isključivo kroz jačanje privrednih aktivnosti a ne kroz poreznu i komunalnu presiju koja je uzrokovana preinvestiranjem JLS-e i njihovih KD, koja nisu ekonomski opravdana • Glavni prioritet Liste Za Rijeku je vraćanje povjerenja građana PGŽ u vlastite mogućnosti i vlastitu pamet temeljen na strogoj podjeli između Politike i Struke. Lista Za Rijeku će kroz svoj program djelovanja koje je prezentirano biračima, mobilizirati najbolje od najboljeg što ovaj grad i županija mogu ponuditi u ovom trenutku i staviti u službu razvoja bez ikakvog stranačkog predznaka

  45. Pitanja? Vizijaje potrebaipredispozicijauspjehajermorateznatikamoideteakoželitetamostići. Da bismo uistinu mogli kreirati viziju, moramo stvari vidjeti pod pravim svjetlom, a to se događa kada izoliramo svu našu pohlepu i strahove. GospodarskiProgram 2013 Moramo ponovo krenuti iz početka, ali moramo se usuditi misliti na velika dostignuća. To smo obavezni prema svima onima koji su nekad ovaj grad napravili velikim ali i prema budućim generacijama.

  46. GospodarskiProgram 2013

More Related