1 / 18

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII – akademska 2013/14

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII – akademska 2013/14. Kriteriji za ( pr )ocjenu uspješnosti tečajnog režima (MMF). Pridonosi li odabrani režim ispunjavanju ciljeva makroekonomske politike, u smislu kriterija inflacije, rasta i zaposlenosti

Télécharger la présentation

POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII – akademska 2013/14

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII –akademska 2013/14

  2. Kriteriji za (pr)ocjenu uspješnosti tečajnog režima (MMF) • Pridonosi li odabrani režim ispunjavanju ciljeva makroekonomske politike, u smislu kriterija inflacije, rasta i zaposlenosti • Doprinos tečajnog režima stabilnosti bilance plaćanja • Utjecaj režima na obujam i učinkovitost sudjelovanja u međunarodnoj trgovini • Usklađivanje odabranog režima s promjenama u svjetskom gospodarstvu

  3. Utjecaj odabranog režima na uspješnost gospodarstva • Jedinstveno stajalište o vezi između odabranog režima i uspjeha gospodarstva ne postoji !!! • Fiksni režim osigurava stabilnost i povjerenje u sustav koji snižavaju inflaciju, dok su fluktuirajući režimi prilagodljivi(ji), ali i skloni(ji) inflaciji te potencijalno ulaze u začarani krug inflacija i devalvacija • Fiksni tečajni režimi rješavaju problem štetnih oscilacija tečaja, dok fluktuirajući podrazumijevaju učinkovitiju monetarnu politiku • Značajan je broj zemalja koje koriste fiksne tečajne režime, ali je njihov udio u svjetskom BDP-u razmjerno malen • itd, itd, itd

  4. Analiza učinkovitosti na IS-LM-BP grafikonu podrazumijeva utjecaj odabranog režima na monetarnu, ali i na fiskalnu politiku • Značajan dio analize je stupanj mobilnosti kapitala – kreće se u rasponu od potpune kontrole do potpuno slobodnog kretanja kapitala • Što je kapital mobilniji, pravac BP bliži je vodoravnom položaju (odnosno položaju u kojem je paralelan s osi apscise)

  5. Automatsko usklađivanje u okviru fiksnog deviznog tečaja • Raste inozemna potražnja za domaćim dobrima, time i izvoza • Pomiče se pravac IS jer zbog povećanog izvoza dolazi do više razine dohotka • Pravac BP pomiče se udesno te je nova kamatna stopa povezana s višom razinom dohotka i ne uzrokuje neravnotežu • Kako rastu i kamatna stopa i dohodak dolazi do suficita bilance plaćanja  nužna je intervencija središnje banke (otkup strane valute) kako bi se spriječila aprecijacija • Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju udesno  niža nova razina kamatnjaka uz višu razinu dohotka LM BP i0 IS Y0 Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

  6. Što bi izazvao učinak sterilizacije (prodaja državnih obveznica)? • Politika sterilizacije (kroz prodaju državnih obveznica) pomiče krivulju LM natrag u početnu poziciju  dolazi do neravnoteže u bilanci plaćanja • Ovaj scenarij je izgledan ukoliko nacionalna politika ignorira stanje bilance plaćanja te pokušavaju ostvariti (nacionalne) ciljeve koji su nekonzistentni s bilancom plaćanja LM BP i0 IS Y0 Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

  7. Monetarna politika u okviru fleksibilnih tečajnih režima Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

  8. Pri definiranju karakteristika monetarne politike u okviru fluktuirajućeg tečajnog režima od iznimnog je značaja mobilnost kapitala  što je ona viša, monetarna politika je učinkovitija • Ekspanzivna monetarna politika pomiče krivulju LM udesno što vodi višoj razini dohotka, neovisno o mobilnosti kapitala  rast ponude novca  deprecijacija valute  porast neto izvoza • Krivulje BP i IS pomiču se udesno te raste dohodak • Kada je kapital potpuno nemobilan(slučaj a)) deficit bilance plaćanja uzrokovan je porastom uvoza kao posljedice porasta dohotka. • Kako kretanje kapitala nije pod utjecajem kretanja kamatnih stopa, promjene monetarne politike neće utjecati na tijekove kapitala • Moguća deprecijacija nacionalne valute bit će ograničena uvozom  pomiču se pravci BP i IS  (nova) ravnoteža može biti uspostavljena tek na višoj razini dohotka

  9. Kada je kapital mobilan do određene razine (slučajevi b) i c)) kretanje nacionalne valute pod utjecajem je i kretanja kapitala i promjena (porasta) dohotka • U slučaju potpune mobilnosti kapitala (slučaj d)), monetarna ekspanzija vodi deprecijaciji nacionalne valute i odljevu kapitala  tečajna kretanja pogoduju izvozu čime se neutralizira odljev kapitala te, u konačnici, djeluje stimulativno na nacionalni dohodak • Nema utjecaja na kretanje nacionalnih kamatnih stopa (izjednačene su s kamatnim stopama na globalnom tržištu) – sustav je u ravnoteži

  10. FIKSNI TEČAJNI REŽIM – UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE • Ekspanzivna monetarna politika nema utjecaja na bilancu plaćanja • Dohodak se vraća na početku razinu, neovisno o stupnju mobilnosti kapitala, uz jedini učinak smanjenja deviznih rezervi • Učinkovitija je fiskalna politika …

  11. Izbor tečajnog režima nije u međuutjecaju samo s monetarnom, nego i s fiskalnom politikom • Kod fiksnih tečajnih režima monetarna politika je pasivna te je fiskalna politika praktično jedini instrument kojim se može utjecati na gospodarska kretanja • Kod intermedijarnih i fluktuirajućih režima, kod kojih je monetarna politika aktivn(ij)a, dvije politike moraju funkcionirati usklađeno • Ipak, uglavnom je jedna od njih (i to najčešće monetarna) dominantna • Ukoliko je monetarna politika fiskalno dominantna očekuje se monetizacija duga u budućnosti, uz inflatorne pritiske i deprecijaciju tečaja nacionalne valute

  12. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE

  13. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) Savršena nemobilnost kapitala (slučaj a)) • ekspanzivna fiskalna politika rezultira povećanjem potražnje i uvoza, tečaj deprecira, a središnja banka prodaje devizne rezerve kako bi smanjila obujam novčane mase (LM pravac pomiče se ulijevo) i održala ravnotežu • više kamatne stope destimuliraju investicije  nova ravnoteža izjednačava smanjenje investicija i snažniju državnu potrošnju • dohodak se vraća na početnu razinu  ali državna potrošnja uzrokovala je i istiskivanje investicija s tržišta (crowdingout učinak)  nisu se povećali ni dohodak ni zaposlenost • Savršena mobilnost kapitala (slučaj d)) • nacionalna kamatna stopa jednaka je onoj na globalnim tržištima • fiskalna ekspanzija rezultira suficitom bilance plaćanja  aprecijacijski pritisak na tečaj  središnja banka povećava obujam novčane mase • nova ravnoteža uspostavlja se uz viši dohodak, privatni investitori nisu istisnuti s tržišta

  14. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (3) Stupanj mobilnosti kapitala do određenog stupnja (slučajevi b) i c))  razina mobilnosti vidi se iz nagiba BP pravca  niska mobilnost kapitala održava pravac BP iznad LM pravca i obrnuto Niska mobilnost kapitala (slučaj b)) • Fiskalna ekspanzija vodi porastu dohotka i kamatnih stopa, ali uz deficit salda bilance plaćanja  središnja banka osigurava stranu valutu, ali i smanjuje novčanu ponudu što dovodi do dodatnog porasta kamatne stope  nova ravnoteža je na nižoj razini dohotka, djelomično se istiskuju privatni investitori s tržišta  politika djelomično učinkovita Visoka mobilnost kapitala (slučaj c)) • Fiskalna ekspanzija rezultira novom ravnotežom uz viši dohodak i više kamatne stope te suficit bilance plaćanja  središnja banka otkupljuje višak strane valute što snižava kamatnu stopu (zbog povećanja novčane mase)  dohodak se povećava, a privatni investitori nisu istisnuti s tržišta  politika je učinkovita

  15. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE

  16. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) I OVDJE VRIJEDI - Stupanj mobilnosti kapitala do određenog stupnja (slučajevi b) i c)) razina mobilnosti vidi se iz nagiba BP pravca  niska mobilnost održava pravac BP iznad LM pravca i obrnuto • Fiskalna ekspanzija u uvjetima nemobilnog kapitala (slučaj a)) rezultira porastom dohotka i višom kamatnom stopom  deprecijacijski pritisak na tečaj i deficit bilance plaćanja  ravnoteža se ponovno uspostavlja kroz pozitivan učinak deprecijacije na izvoznu konkurentnost, ali dodatno rastu dohodak i kamatna stopa • U suprotnom slučaj (potpuna mobilnost kapitala, d)) dolazi do priljeva kapitala što rezultira aprecijacijom  reakcija središnje banke vraća sustav u ravnotežu, te nema dugotrajnih učinaka na dohodak i kamatnu stopu, ali dolazi do preraspodjele u korist uvoza (kao posljedica aprecijacije)

  17. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) • Ukoliko je mobilnost kapitala niska (slučaj b)), dolazi do porasta kamatne stope na koju snažnije reagira domaće novčano tržište  porast državne potrošnje uzrokuje deprecijacijski pritisak  pozitivan učinak na izvoz (drugi pomak pravca IS), pravac BP se pomiče u desno, rastu dohodak i kamate • Kada je mobilnost kapitala visoka (ali ne i savršena, slučaj c)) porast državne potrošnje vodi suficitu bilance plaćanja (zbog priljeva kapitala)  aprecijacija tečaja nacionalne valute • Promjena tečaja poskupljuje izvoz, pravci BP i IS pomiču se ulijevo te je nova ravnoteža na nižim razinama kamatne stope i dohotka (ali višim od početne razine) • Dio fiskalne ekspanzije poništen je smanjenom izvoznom konkurentnošću

  18. DODATNA LITERATURA ZA OVU TEMU • Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

More Related