1 / 35

REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA HRVATSKE

REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA HRVATSKE. SADRŽAJ regija vs. država suvremena regionalna politika između tržišta i države neke činjenice o regionalnoj ekonomsko-razvojnoj geografiji Hrvatske regionalni razvoj u dokumentima Vlade i Sabora

randall-baxter
Télécharger la présentation

REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA HRVATSKE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA HRVATSKE Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  2. SADRŽAJ • regija vs. država • suvremena regionalna politika između tržišta i države • neke činjenice o regionalnoj ekonomsko-razvojnoj geografiji Hrvatske • regionalni razvoj u dokumentima Vlade i Sabora • procjena mogućnosti ostvarenja navedenih ciljeva i politike • regionalna politika EU • prijedlog statističke regionalizacije Hrvatske na NUTS II regije Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  3. Regija vs. Država Regija je otvorenija (nema barijera) Rad i kapital su mobilniji među regijama Nema pravnih, jezičnih, kulturnih i političkih zapreka Visok stupanj međuregionalne ovisnosti (trgovinska razmjena, transfer dohotka...) Regija – dio državnog teritorija koju karakteriziraju određena obilježja koja je čine jedinstvenom i različitom od drugih područja. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  4. Suvremena regionalna politika između tržišta i države • Regionalni problem – odstupanje od nacionalnog prosjeka: visoka i trajna nezaposlenost, niska razina i spor rast BDP – a per capita, neodgovarajuća opremljenost infrastrukturom,... • Politiku regionalnog razvoja podrazumijeva izgradnju i definiranje koncepcija, strategija, ciljeva, zadataka i tekućih mjera ekonomske politike i njihovo ostvarivanje na različitim teritorijalnim razinama. • U Hrvatskoj postoje bitne regionalne razlike; postoje dva stava (teorije) o tome jesu li te razlike problem ili ne: 1.) Teorija konvergencije (neoliberalni koncept) 2.) Teorija divergencije (kejnezijanski koncept) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  5. povijest hrvatske regionalne strategije: teorija polova (policentrični razvoj koji se zasnivao na stvaranju i lociranju velikih industrijskih pogona kao nositelja razvoja pojedinih regija) • aktualna regionalizacija: politički utjecaji a manje ekonomski kriteriji • važnost decentralizacije: prijenos političke moći sa središnjih na subsredišnje jedinice vlasti; čemu u prilog idu sljedeći čimbenici: -tehnološki napredak, koji smanjuje značenje ekonomije razmjera i olakšava učinkovitu opskrbu unutar užih tržišta i lokalnih sredina -lokalne i regionalne razine vlasti lakše utvrđuju prioritete, izbor tehnologije, količinu i kakvoću usluga i dobara; -decentralizacijom raste odgovornost donositelja odluka; -kontrola odnosa cijena, količina i kakvoća usluga, te kontrola donositelja odluka od strane birača olakšana je decentralizacijom Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  6. -gubitak makroekonomske kontrole od strane kreatora i nositelja središnje državne politike -gubitak makroekonomske stabilnosti -preuzimanje zakonskih ovlasti od strane lokalnih stranki i skupina -povećanje ekonomskih i socijalnih tenzija • moguće zamke decentralizacije: • Model fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj nije uspješan te je došlo do zastoja u učinkovitom korištenju sredstava koje je država prenijela lokalnim jedinicama. Razlozi neučinkovitosti jesu slabo utvrđen model fiskalnog izravnanja koji se temelji na nedovoljno jasno utvrđenim kriterijima dodjele državnih dotacija te komplicirani sustav dijeljenja poreza. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  7. U Hrvatskoj postoje tri razine vlasti: središnja država, županije te lokalne jedinice (općine i gradovi). Županije su, osim što imaju status lokalne samouprave, bile i upravne jedinice. Od 2001. godine upravne i samoupravne funkcije mogu obavljati sve lokalne jedinice te su jasnije utvrđene ovlasti i djelokrug lokalnih jedinica. • Hrvatski sustav financiranja lokalnih jedinica može se podijeliti na dva razdoblja: prvo, od 1994. do 2001. godine, te drugo, od 2001. do danas. Dobar pokazatelj dinamike promjena u ta dva razdoblja jest veličina lokalnih jedinica odnosno udio rashoda/prihoda lokalnih jedinica u BDP-u te u ukupnim rashodima opće države. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  8. Udio proračuna lokalnih jedinica u BDP-u i u proračunu opće države od 1999. do 2003. godine (u %) Unatoč povoljnoj financijskoj poziciji, ostaje otvoreno pitanje koliko su lokalne jedinice fiskalno autonomne, odnosno do koje su razine odgovornosti i izvori sredstava preneseni u djelokrugu lokalnih jedinica. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  9. Na temelju grupiranja regija po nekim zajedničkim ekonomskim karakteristikama danas se često rabe termini jezgra i periferija. • Suvremeni gospodarski dinamizam povezan je s dominantnom ulogom malog i srednjeg poduzetništva. Na lokalnoj razini se stoga stvaraju mreže koje pretpostavljaju istodobno postojanje suradnje (partnerstva) i konkurencije. • Bez obzira na velike globalizacijske promjene, posljednjih godina oživljava zanimanje za regionalnu politiku u stvaranju proizvodnih i uslužnih teritorijalnih kompleksa, koji pružaju stabilne uvjete života, te kvalitetnu i jeftinu ponudu raznovrsnih usluga (industrijski distrikti, tehnološki parkovi, centri istraživanja i razvoja i sl.) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  10. Neke činjenice o regionalnoj ekonomsko-razvojnoj geografiji Hrvatske • dva podrazdoblja dosadašnjeg regionalnog razvoja Hrvatske: 1.) do 1990.- specifična regionalna politika bržeg razvoja nedovoljno razvijenih krajeva (Fond za razvoj nedovoljno razvijenih krajeva) 2.) od 1990. do 2000. - nekonzistentna i parcijalna strategija regionalnog razvoja (pojedinačni zakonski akti i elementi fiskalne politike- porezna oslobođenja i sl.) - činjenice gospodarskog i ukupnog društvenog razvoja Hrvatske upućuju na nastavljanje divergentnih kretanja Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  11. Izvor: Popis stanovništva 2001., DZS, Zagreb; Informacija o poslovanju poduzetnika RH u 2000., ZAP, Zagreb; SLJH, razna godišta Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  12. tendencije: a) povećanje divergencije u razini gospodarskog razvoja b) centralizacija gospodarskih i inih funkcija u jednom centru (monocentrični razvoj) BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u županijama 2001 Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  13. Društvene i gospodarske prilike variraju među hrvatskim regijama. Poteškoće s kojima se pojedine regije susreću u svom društveno-gospodarskom razvoju uvelike se razlikuju, kompleksne su i rezultat su specifičnih okolnosti. Neke od tih poteškoća izrazito su specifične i povezane s položajem regije ili njezinom nedavnom prošlošću. Posljedica toga je da različite regije imaju različite razvojne potrebe. • Specifične okolnosti u pojedinim regijama u Hrvatskoj zahtijevaju specifična rješenja i "bottom up" pristup, tj. pristup odozdo. Sukladno tome, regionalni razvoj, uz sektorski razvoj, ima središnje značenje u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju zemlje. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  14. Pojedina tradicionalna industrijska područja suočavaju se s ozbiljnim problemima kao što su dugotrajna nezaposlenost, siromaštvo i socijalna isključenost. Područja pogođena ratom suočena su s gubitkom osnovne i proizvodne infrastrukture. Razvojne potrebe brdsko-planinskih područja proizlaze iz specifičnih nedostataka koji su rezultat prirodnih i geografskih uvjeta. Pogranična područja, posebice ona pogođena ratom, obilježava nedostatak ulaganja privatnog sektora kao i polarizirane lokalne zajednice te depopulacija. Specifične potrebe otoka također proizlaze iz specifičnih prirodnih i geografskih uvjeta i razlikuju se od otoka do otoka. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  15. Regionalni razvoj u dokumentima Vlade i Sabora • Koncepcija regionalnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske (1999., Ekonomski institut Zagreb): "... regionalna politika u Hrvatskoj treba biti decentralizirana i implementirana na razini Županija..." • Načela razvitka Republike Hrvatske (2001.): decentralizacija uz državno ulaganje u infrastrukturu koje će dodatno poticati razvoj planinskih, graničnih i depopulacijskih područja... (8.7.2003 Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću" - Znanost) • Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.-2004.: osnivanje Fonda za regionalni razvoj(27.2.2003 Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2003. godina) • Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (2005.), (http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/Strategija%20regionalnog%20razvoja%20RH.pdf) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  16. Procjena mogućnosti ostvarenja navedenih ciljeva i politike • U dokumentima su prihvaćeni stavovi da je: - potrebno donijeti Program regionalnog razvoja - potrebno voditi politiku "ujednačenog regionalnog razvoja RH" - potrebno smanjivati "regionalne razlike u gospodarskom razvoju" - ... Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  17. U pogledu kvantifikacija nekih ciljeva regionalnog razvoja, moguće je uputiti na sljedeće: - cilj da se razlike između najviše i najmanje razvijene regije do 2010. smanje na omjer 1:2 zasada izgleda uglavnom neostvariv, naime, da bi Ličko-senjska županija došla sa Zagrebom u omjer 1:2, morala bi imati stopu rasta od više od 21% (!), a Zagrebačka bi stopa rasta bila skromnih 3% - slična opaska o realnosti vrijedi i za drugu kvantifikaciju (poticanje područja koja ostvaruju manje od 65% BDP-a per capita), jer toj kategoriji prema trenutno dostupnim podacima pripada čak 51,7% stanovništva i oko 73% površine Hrvatske (14 županija) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  18. U svakom slučaju, može se zaključiti da Vlada i Sabor postupno mijenjaju odnos prema koncepciji, strategiji i politici regionalnog razvoja, što je povoljna okolnost. • Nužno je ovim pitanjima pristupiti znatno kompleksnije, s puno više senzibiliteta i pozornosti jer se doista radi o jednom od sudbonosnih pitanja za budući gospodarski i društveni razvoj. Potreban je očito kombinirani pristup koji uključuje sva dosadašnja vlastita iskustva i osobito iskustva EU-a, gdje je razvijen veoma sofisticiran model regionalnog razvoja koji u nekim zemljama daje očigledne rezultate. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  19. Regionalna politika EU Četiri generacije modela regionalnog razvitka I. generacija (1950-1960) - Fordistički pristup proizvodnji - Utjecaj nacionalnih vlada na lokacijske odluke korporacija (vertikalna – geografska dezintegracija) - Centralizirani pristup ili pristup “odozgo” (top-down approach) II. generacija (kraj 1970-tih) - Regionalno-diferencirani rezultati - Zaostajanje starijih industrijskih regija i pojava novih, dinamičnih regija (sjeverna Italija, jugozapadna Njemačka, zapadna Danska i sl.) - Razvojni proces u velikoj mjeri potaknut iz samih regija (bottom-up: poticanje inovacija, promocija mreža i klastera...) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  20. III. generacija (tijekom 1990-tih) - Sve manje razlikovanje egzogenih i endogenih pristupa regionalnom razvoju - Neopipljivi čimbenici: unaprjeđenje inovacija, razmjena informacija, “best practices”: u managementu, dizajnu, kvaliteti, tehnologijama... - Razvoj socijalnog kapitala: kolaborativni pristup i razvoj partnerstva na svim razinama - Sve značajnije mjesto kvalitativne komponente razvoja IV. generacija (druga polovina 1990-tih) - “Knowledge economy” i “Učeće regije” s visokim inovacijskim potencijalom (koncept regionalnih inovacijskih sustava) - Veći naglasak na institucije, organizaciju i socijalni kapital (kolaboracija, partnerstvo javnog i civilnog sektora sa sektorom gospodarstva, povjerenje i uzajamnost) - Razvoj “kolaborativnih prednosti”, poticanje lokalnih veza, umrežavanje i socijalna kohezija Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  21. Danas... • EU integracije potiču koncentraciju industrija u superiornijim područjima (bolja infrastruktura, kvalitetnija radna snaga, blizina većih tržišta i manji transportni troškovi). Periferna područja su u podređenom položaju. • EU integracije potiču ekspanziju “globalnih” igrača i istiskivanje (potpuno ili djelomično) lokalnih igrača... • EU integracije jačaju značaj “ekonomije obujma” i potiču (regionalnu) specijalizaciju, ali i aglomeraciju. Rezultat su, kako eksterne ekonomije (koncentracija tehnologija, radne snage, fin. Institucija, administrativne strukture) tako i disekonomije (zagađenje i prenapučenost). Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  22. < 50 50 - 75 75 - 90 90 - 100 100 - 125 >= 125 No data Index EU 25= 100 Izvor: Eurostat RegionalniGDP 2001 Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  23. Regionalni dispariteti u izabranim zemljama Izvor: Eurostat Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  24. Odgovor: Zajednička razvojna politika bazirana na integriranim ciljevima i managementu integriranog područja! • Posljedice: Regije nisu homogene. Regionalni utjecaj “zajedničke politike” različit za različite regije. Opasnost od produbljivanja regionalnih dispariteta!!! • Nacionalni problemi regionalnog razvoja postaju “zajednički” problemi EU! • Postojeća Nacionalna regionalna politika (NRP) može postati neefikasna (usljed rasta međuovisnosti zemlje i EU) ili pak inkompatibilna (npr. zatečeni instrumenti NRP djeluju protiv pravila tržišnog natjecanja). • NRP može ponovno postati efikasna i kompatibilna institucionalizacijom zajedničke regionalne politike EU (kao dopune NRP)!!! Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  25. Ekonomska i socijalna kohezija Koordinacija nacionalnih politika i politika zajednice Koordinacija financijskih instrumenata zajednice Prioritetne regije Koordinacija nacionalnih regionalnih politika Ciljevi i metode strukturnih fondova Europski fond za regionalni razvoj Koordinacija politika zajednice Inicijative zajednice Model zajedničke regionalne politike EU Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  26. STRUKTURNI FONDOVI Alokacija 2000-2006 195 milijardi € ERDF- Europski fond za regionalni razvoj Ujednačeni gospodarski i socijalni razvoj u EU te smanjivanje razlika među regijama EAGGF- Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi Promicanje ruralnog razvoja i poboljšanje poljoprivredne infrastrukture ESF-Europski fond za socijalni razvoj Suzbijanje nezaposlenosti & razvoj ljudskih potencijala radi integriranja u tržište rada FIFG- Financijski instrument za usmjeravanje na području ribarstva Restrukturiranje ribarstva i održivo korištenje ribljih resursa Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  27. Prioriteti i raspodjela EU15 fondova u razdoblju 2000-2006 Ostali ciljevi: Odnosi se na regije koje su opterećene strukturnim teškoćama i koje se nalaze u procesu ekonomske i socijalne konverzije; razvoj ljudskog kapitala. Objective 1: NUTS II regije koje zaostaju u razvoju i koje trebaju strukturne prilagodbe (GDP per capita PPP<75% prosjekaEU) Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  28. Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku – NUTS Nomenclature of Territorial Units for Statistics - tzv. NUTS – osigurava jedinstvenu klasifikaciju teritorijalnih jedinica zemalja članica EU, primarno za potrebe prikupljanja, diseminacije i publiciranja statistike, zbog čega se govori i o “statističkim regijama” usklađenim s kriterijima EUROSTAT-a. U skladu sa ekonomskim, socijalnim, povijesnim, geografskim i drugim kriterijima uspostavlja se temeljna regionalna hijerahijska struktura na tri razine:NUTS I, NUTS II i NUTS III, te lokalna hijerarhijska struktura da dvije razine: LAU1 i LAU2. Dok statistički podaci na razini NUTS I služe analizi stanja regionalne kohezije EU, sama politika regionalnog razvoja, odnosno sredstva sufinanciranja usmjeravaju se većinom na statističke regije NUTS II i III. NUTS nomenklatura je kreirana i razvijena na temelju sljedećih načela: a) NUTS favorizira postojeću administrativno-institucionalnu podjelu (strukturu), b) NUTS favorizira regionalne jedinice generalnog karaktera i c) NUTS je hijerarhijska organizacija teritorija. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  29. NUTS regije u novim zemljama članicama EU Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  30. Prijedlog statističke regionalizacije Hrvatske na NUTS II regije (Ekonomski institut Zagreb) Varijanta 1 Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  31. Varijanta 2 Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  32. Varijanta 3 Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  33. Što je nedvojbeno jasno, a što sporno glede konačne varijante izbora regionalizacije Hrvatske? • Nedvojbeno je jasno da Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sve županije koje imaju pristup moru, prema svim kriterijima predstavlja dobro rješenje za formiranje zasebne NUTS II regije. Ovako definirana regija zadovoljava Eurostatove kriterije min. i max. broja stanovnika, gospodarska struktura je u velikoj mjeri homogena, a prema dosegnutoj razini razvoja u terminima BDP p.c. PPS imat će pravo na financijsku potporu iz fondova EU u okviru programa konvergencije ne samo do projicirane 2015. god., već puno duže razdoblje. • Grad Zagreb prema svim karakteristikama predstavlja područje značajno različito od svog užeg i šireg okružja. Razina razvijenosti, struktura gospodarstva, visoki fiskalni potencijal i financijska neovisnost, obrazovna struktura i karakteristike velikog grada ključna su obilježja koja govore u prilog izdvajanju Grada Zagreba kao samostalne NUTS II regije (varijanta 1), iako je po broju stanovnika trenutno blago ispod preporučene min. granice koju Eurostat postavlja. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  34. Pri grupiranju županija Kontinentalne Hrvatske preostaju dvije mogućnosti: a) grupiranje svih ostalih županija u jednu NUTS II regiju, čime se zadovoljavaju kriteriji broja stanovnika, homogenosti i mogućnost korištenja fondova EU u okviru programa konvergencije (varijanta 1) i b) razdvajanje na dvije regije (Središnju i Istočnu Hrvatsku) gdje je interregionalna heterogenost i intraregionalna homogenost manja. • Ukoliko se naglasak u potpunosti stavi na očekivane financijske učinke, a zanemare kriteriji homogenosti i mogućnosti vođenja konzistentne regionalne politike, već se ustrajava u potpunosti na bottom up pristupu, utoliko se varijanta 2 nameće kao rješenje • Razvidno je da postojeća varijanta regionalizacije (varijanta 3) ne osigurava optimalan financijski učinak u odnosu na strukturne fondove, niti zadovoljava uvjet homogenosti kao osnovicu za vođenje regionalne politike. • Varijanta 1 ima bolji očekivani financijski učinak od postojeće varijante regionalizacije, ali zahtijeva određeni napor u smislu pregovora s Eurostatom oko ishođenja Gradu Zagrebu statusa NUTS II regije. Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

  35. Hvala na pažnji! Gospodarstvo Hrvatske, 28.03.2007.

More Related