1 / 52

XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine

Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO. XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine. Džanana Jatić. Dnevni red.

raphaela
Télécharger la présentation

XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine Džanana Jatić

  2. Dnevni red • Novosti iz porodične medicine – 20 min • Predavanje sponzora – 15 min • Diskusija – 30-40 min • Osjveženje

  3. Najvažniji lijek za naše pacijente Džanana Jatić

  4. Koji je najvažniji lijek za naše pacijente?

  5. Mi smo porodični ljekari • Različit spol • Dob • Različiti problemi • Različite i brojne bolesti • Kontinuitet tokom dužeg vremena • Odgovornost • Stres na poslu Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!

  6. Njavažniji uzrok oboljevanja i smrti Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  7. KVO • Preventibilna oboljenja • Ulaganje u prevenciju je najprikladnije sredstvo za borbu protiv epidemije KVO • U razvijenim zemljama pada poboljevanje i smrtnost od KVO zbog ulaganja u prevenciju Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  8. Kardiovaskularni rizici • Bihejviroalni rizici • Metabolički rizici • Drugi rizici Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  9. Kardiovaskularni rizici Bihejviroalni rizici: • Pušenje • Tjelesna neaktivnost • Nezdrava ishrana (bogata sa kuhinjskom soli, mastima i kalorična) • Štetna upotreba alkohola Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  10. Kardiovaskularni rizici Metabolički rizici: 5. Povišen krvni pritisak (HTA) 6. Povišena glukoza u krvi (dijabetes) 7. Povišeni lipidi u krvi (npr. cholesterol) 8. Prekomjenra težina i gojaznost Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  11. Kardiovaskularni rizici Drugi rizični faktori: 9. Siromaštvo i nizak nivo obrazovanja 10. Dob 11. Spol 12. Nasljedna (genetska) predodređenost 13. Psihološki faktori (npr. stres, depresija) 14. Drugi rizici (npr. povišen homocistein) Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  12. Kardiovaskularni rizici Najznačajniji su bihejvioralni i metabolički rizici. Nasreću, na njih možemo najviše i da djelujemo! Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.

  13. Prevencija je moćna

  14. 10 najvažnijih rizika koji uzrokuju smrt

  15. Kontrola kolesterola Presanak pušenja Kontrola TT Manji KVO rizik Kontrola HTA Kontrola GUK-a Više fizičke aktivnosti Manje stresa

  16. Šta je starije? Kokoš ili jaje?

  17. ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE PACIJENTE? ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA NAŠE PACIJENTE?

  18. ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ? ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT INVESTICIJE?

  19. ŠTA NAJVIŠE UTIČE NA ZDRAVLJE NAŠIH PACIJENATA?

  20. Najbolji pojedinačni postupak /lijek/ Tjelesno vježbanje

  21. Kontrola kolesterola Prestanak pušenja Kontrola TT Manji KVO rizik Kontrola HTA Kontrola Guk-a Više fizičke aktivnosti Manje stresa

  22. Definicija dovoljne tjelesne aktivnosti • >5x20 min/sedmično umjerene tjelesne aktivnosti • >3x30 min/sedmično intenzivnije tjelesne aktivnosti

  23. Prevalenca tjelesne neaktivnosti • 31, 1% starijih od 15 godina su tjelesno neaktivni • 28,2% muškaraca • 34,4% žena

  24. Prevalencija nedeovoljne fizičke aktivnosti u svijetu

  25. Uticaj tjelesne aktivnosti 150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje • 30% rizik za ishemičnu bolest srca • 27% rizik za dijabetes World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

  26. Uticaj tjelesne aktivnosti • Poboljšava endotelnu aktivnost • Povećava vazodilataciju i vazomotornu funkciju krvnih sudova Cornelissen VA, Fagard RH. Effects of endurance training on blood pressure, blood pressure-regulating mechanisms, and cardiovascular risk factors. Hypertension, 2005, 46(4):667–675.

  27. Uticaj tjelesne aktivnosti • Smanjuje oksidativni stres – poboljšava antioksidativnu odbranu (osobito umjereno vježbanje) Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

  28. Uticaj tjelesne aktivnosti • Antiinflamatorno djelovanje Stabilizira plakove Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

  29. Potencijalni mehanizmi djelovanja tjelesnog vježbanja • Pojačana antioksidativna odbrana • Povećana dostupnost NO • Cikličan krvni pritisak • Smanjen stres • Smanjena aktivnost simpatičnog nervnog sistema • Smanjen vaskularni tonus Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;

  30. Uticaj tjelesne aktivnosti • Smanjenje tjelesne težine • Poboljšavanje glikemičke kontrole • Smanjuje inzulinsku rezistenciju • Regulira krvni tlak • Poboljšava lipidni profil • Cornelissen VA, Fagard RH. Effect of resistance training on resting blood pressure: A meta-analysis of randomized controlled trials. Journal of Hypertension, 2005, 23(2):251– 259. • Kelley GA, Kelley KS, Vu Tran Z. Aerobic exercise, lipids and lipoproteins in overweight and obese adults: A meta-analysis of randomized controlled trials. International Journal of Obesity Related Metabolic Disorders, 2005, 29(8):881–893.

  31. Smanjue smrtnost od karcinoma digestivnog trakta 1: Peel JB et al. Cardiorespiratory fitness and digestive cancer mortality: findings from the aerobics center longitudinal study. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2009 Apr;18(4):1111-7

  32. Uticaj na karcinom dojke • Tjelesno vježbanje (30-60 min/dan) smanjuje rizik kod pre- (20%) i postmenopauzalnih žena (15- 30%), kao i žena koje su preživjele Ca dojke kod kojih povećava procenat preživljavanja. • 5 h/sedmično brzog hoda je dovoljno da smanji rizik za nastanak karcinoma dojke. Eliassen AH et al. Physical activity and risk of breast cancer among postmenopausal women. Arch Intern Med. 2010 Oct 25;170(19):1758-64. PubMed PMID: 20975025; PubMed Central PMCID: PMC3142573. Ballard-Barbash R, Physical Activity, Weight Control, and Breast Cancer Risk and Survival: Clinical Trial Rationale and Design Considerations. JNCI J Natl Cancer Inst (2009)101 (9): 630-643.

  33. Drugi karcinomi • Redukcija rizika za Ca pluća – 20% • Redukcija rizika Ca prostate, usporavanje progresija nastalog Ca • Redukcija rizika endometrijalnog Ca – 30-40% • Lee I, Oguma Y. Physical activity. In: Schottenfeld D, Fraumeni JF, editors. Cancer Epidemiology and Prevention. 3rd ed. New York: Oxford University Press, 2006. • Giovannucci EL, Liu Y, Leitzmann MF, Stampfer MJ, Willett WC. A prospective study of physical activity and incident and fatal prostate cancer. Archives of Internal Medicine 2005; 165(9):1005–1010. 

  34. RR od svih uzroka smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS) P<0,001 najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

  35. RR od KVO smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS) P<0,001 (M) P<0,005 (Ž) najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.

  36. Gojaznost + Neaktivnost =

  37. Gojaznost + Tjelesna aktivnost =

  38. Sistematski pregeld 36 istraživanja • Podaci ukazuju da je rizik za smrt od svih uzroka, uključujući i KVO, bio manji kod osba koji imaju povišen ITM i dobru kardiorespiratornu spremnost od osba s normalnim ITM ali sa lošim kardiovaskularnom spremnošću. • Ovi rezultati nisu primjenljivi za osobe s ITM > 35. Fogelholm M. Physical activity, fitness and fatness: relations to mortality, morbidity and disease risk factors. A systematic review. Obes Rev. 2010 Mar;11(3):202-21.

  39. Ako je tjelesno vježbanje lijek • Koja je doza? • Koliko često? • Koji intenzitet?

  40. Uticaj tjelesne aktivnosti 150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje • 30% rizik za ishemičnu bolest srca • 27% rizik za dijabetes World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.

  41. U principu što više to je bolje! • Minimum je umjerena doza >20 min/dan ili viša doza >30 min/2-3 dan 10 min 10 min +10 min =30 min 1x30 min =30 min ili Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

  42. Hodanje do posla i hpertenzija 0-10 min 11-20 min >21 min RR za HTA Smanjen rizik za HTA 1,0 0 0,88 12% 0,71 29%

  43. Hodanje do posla i HTA Povećanje vremena hodanja na posao za svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12% smanjuje rizik za HTA!!! Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.

  44. Perkutana koronarna angioplastika (PTCA) nasuprot vježbanja (Njemačka) AP pacijenti 51 20 min/dan bicikl ili 60 min aerobik/sedmično AP pacijenti 50 - stent Dr. Mike Evans:23 and ½h: What is the best single thing we can do Dostupno na http://minnesota.publicradio.org/display/web/2011/12/21/hallberg/

  45. Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

  46. Perkutana koronarna angioplastika nasuprot vježbanja • Nakon 12 mjeseci, CCS klasa angine pektoris i miokardijalna perfuzija su bili unaprijeđeni u obje grupe u sličnom stepenu, ali su samo pacijenti u grupi koja je vježbala imali signifikantno veći kapacitet za tjelesno vježbanje. • Sama intervencija (PTCA) kod KSO nije dovoljana da pacijenti napuste sjedeći način života. Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378

  47. Puno nauke da dokaže ono što je dobro poznato HODANJE JE NAJBOLJI LIJEK ZA ČOVJEKA! 460– 370 pne

More Related