INFORMACIJE O ŠTETNOSTI PUŠENJA

1. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI PUŠENJA

2. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI PUŠENJA (POVIJEST, EPIDEMIOLOGIJA, UČINCI NA ZDRAVLJE, TE MOGUĆNOSTI PREVENCIJE) Tomislavgrad, travanj 2014. godine

3. Što je to pušenje? Pušenje je uživanje duhana udisanjem dima zapaljenog duhanskog lišća u cigareti ili luli. Duhanski dim je smjesa tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem duhanskog lišća na visokoj temperaturi.

4. Povijest pušenja duhana ili kako je sve počelo? Pradomovinom duhana smatra se Sjeverna Amerika. Na arheološkim nalazima iskopanim na području gdje su obitavali Indijanci iz plemena Maja prikazani su svećenici kako za vrijeme vjerskih obreda puše lule. Među indijanskim plemenima pušila se zajednička lula za vrijeme raznih svečanosti, a osobito prilikom prestanka ratovanja i sklapanja mira (poznata “lula mira”). Kolumbo i otkriće Amerike Godine 1492. Kolumbo je otkrio sjevernoamerički kontinent, te od te godine počinje povijest duhana, njegova pušenja, šmrkanja i žvakanja, te raznih događaja i posljedica za čovječanstvo u vezi s duhanskom proizvodnjom općenito. Kolumbovi mornari i pratioci bili su prvi pušači Europljani. Oni su biljku duhan prenijeli u Europu, i to najprije u Španjolsku i Portugal, a odatle je počelo širenje po evropskim zemljama i drugim kontinentima.

5. Što se o duhanu mislilo nekad... Pet stoljeća pušenja duhana može se vremenski podijeliti u dva razdoblja s obzirom na stajališta o korisnosti i štetnosti tog fenomena. Prvo razdoblje, koje je trajalo više od četiri stoljeća, bilo je razdoblje empirije, a temeljilo se na dobrim i lošim iskustvima i pušača i nepušača. No, ni jedna strana nije imala čvrste argumente i dokaze za svoje tvrdnje bilo o štetnosti bilo o koristi od pušenja duhana. U tom periodu stavovi prema pušenju su se kretali od onih koji su duhanu pripisivali ljekovita svojstva do onih koji su zabranjivali pušenje uz najteže kazne za prekršitelje koje su uključivale tjelesne kazne, pa čak i smrt (Turska), te konfiskaciju imovine. Duhanu su se dugo pripisivala ljekovita svojstva, te se tako duhanski sok preporučavao u liječenju “francuske bolesti” - sifilisa, lišće se polagalo na rane kako bi one brže zacjeljivale ili se upotrebljavalo za otklanjanje upala i glavobolja. Duhanski klistir korišten je protiv zatvora crijeva. Sve do 1812.godine britanski vojni liječnici nosili su sa sobom sprave za primjenu duhanskog dima u medicinske svrhe, Uporaba duhana za šmrkanje predstavlja prijelazni oblik između medicinske uporabe i uporabe iz zadovoljstva. U osnovi se šmrkanje primjenjivalo za liječenje glavobolja i bolova očiju, ali u nekoliko desetljeća postalo je pomodno, s vlastitim ritualima i ceremonijama. Iako ga je pušenje cigareta, cigara i lule potisnulo u pozadinu, ljudi i danas šmrču duhan, posebice u skandinavskim zemljama. ...a što znamo danas? Početkom dvadesetog stoljeća počela su prva znanstvena istraživanja o štetnosti duhana na ljudsko zdravlje, gospodarstvo i države u cjelini, te time počinje drugo (znanstveno) razdoblje s obzirom na stav prema pušenju duhana.

6. Značajniji datumi i događaji tijekom povijesti pušenja duhana Godine 1550. Španjolci su počeli saditi duhan na San Domingu. Naziv “tobacco” nastao je po otoku Tobago, odakle su duhan uvozili prvi međunarodni trgovci. Godine 1560. francuski veleposlanik u Portugalu Jean Nicot donio je sjeme duhana na portugalski kraljevski dvor i dao ga kraljici Katarini Medici na dar kao čudotvornu i ljekovitu biljku. Po njegovu prezimenu duhan je dobio latinski naziv “nicotiana”. Oko 1828. izoliran je čisti glavni alkaloid duhana nikotin. Godine 1856, nakon završetka krimskog rata, tvornički proizvedene cigarete vrlo su se brzo proširile po cijeloj Evropi. Nakon tog vremena počinje masovna pojava pušenja cigareta koja doseže vrhunac u vremenu između dvaju svjetskih ratova. Godine 1936. objavljeni su prvi pokusi s miševima: udisanjem duhanskog dima izazvan je rak na dišnim putevima u miševa (Campbel). Godine 1953. dokazana je karcinogenost katranskih supstancija iz duhana. Godine 1960. u SAD-u izdana je naredba da na svakoj kutiji cigareta mora biti vidljivo napisano da pušenje cigareta škodi zdravlju. Godine 1964. objavljen je izvještaj američke zdravstvene službe (na kojem su radili direktor američke zdravstvene službe Luther Terry sa 150 znanstvenika različitog profila) u kojem je cigaretni dim osuđen kao glavni uzročnik niza bolesti i smrti. Taj je izvještaj u svijetu nazvan “Terryevom bombom”, jer je iznenadio svijet osudom pušenja duhana i duhanski dim proglasio uzročnikom brojnih bolesti i ranije smrtnosti. Godine 1967. održana je Prva svjetska konferencija o pušenju i zdravlju. Godine 1971. Svjetska zdravstvena organizacija odlučuje se za sustavnu borbu protiv pušenja duhana, te je pušenje definirano kao bolest ovisnosti.

7. Proširenost pušenja duhana Duhan je drugi glavni uzrok umiranja u svijetu. Smatra se da će pola od onih koji su danas redoviti pušači - njih oko 650 milijuna - vjerojatno smrtno stradati od duhana. Jednako uzbunjujući je podatak da će stotine tisuća ljudi, koji nikada nisu pušili, umrijeti od bolesti uzrokovanih udisanjem dima iz okoliša. SZO: Svjetski dan nepušenja 2007. Koliko je u svijetu pušača? Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u razvijenim zemljama svijeta puši 41% muškaraca i 21 % žena, a u zemljama u razvoju 48% muškaraca i 8 % žena, odnosno ukupno 1 milijarda i dvjesto milijuna ljudi, a godišnje umire od posljedica pušenja oko 5 milijuna ljudi. Kako je u Republici Hrvatskoj ? U Hrvatskoj je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća pušilo 57,6% muškaraca i 9,9% žena u dobi od 20 do 64 godine života, dok je 1997. postotak muškaraca pušača bio 34,1, a žena 26,6 u dobi od 18 do 64 godine. Prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete 2003. godine u Hrvatskoj je pušilo 27,4% osoba (33,8% muškaraca i 21,7% žena) u dobi od 18 i više godina što je manje od postotka pušača u Europskoj uniji (stare članice 28,4%, a nove članice 30,3%). Najviše pušača ima u Albaniji (39%), Bosni i Hercegovini (37,6%), Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji (36%), te u Ruskoj federaciji (35,8%), dok je najmanji broj zabilježen u Švedskoj (17,5%), Belgiji (20%), Finskoj ( 23%), te nama susjednoj Sloveniji (23,7%). Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja broj umrlih uz bolesti vezanih za pušenje mogao bi doseći 10 milijuna, a posebno zabrinjava sve raniji početak pušenja.

8. Pušenje i zdravlje Štetno djelovanje duhana Duhanski dim sadrži preko 4000 kemijskih sastojaka od kojih su najzastupljeniji dušik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, metali (kadmij, arsen, olovo) i cijanovodik. Nikotin Jedna od najštetnijih tvari u duhanskom dimu je nikotin koji izaziva ovisnost. U središnjem živčanom sustavu nakon početne ekscitacije (dišni centar, vazomotorni centar, centar za povraćanje) porastom doze javljaju se prvo tžremor i konvulzije, a daljnjim porastom do smrtne doze nastupa paraliza i smrt. Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, konstrikcije malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuju oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila. Kancerogeno djelovanje katrana Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da imaju kancerogeno djelovanje (sposobnost da izazivaju rak). To su pretežno tvari iz katrana (policiklički aromatski ugljikovodici, ali i niz drugih sastojaka kao što su uretan, polonij, naftilamin, vinilklorid itd.). Pušenje se danas smatra glavnim čimbenikom rizika za nastanak raka bronha i pluća, usne šupljine, ždrijela, nosne šupljine i paranazalnih sinusa, grkljana, jednjaka, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, a i planocelularni karcinom vrata maternice, rak želuca i mijeloidna leukemija češći su u osoba koje puše.

9. Ugljični monoksid Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima je i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15 % hemoglobina može biti vezano za CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pectoris. Također povećava propusnost stijenki krvnih žila za kolesterol i pospješuje stvaranje aterosklerotskog plaka. Koje se još bolesti češće javljaju kod pušača? Neka stanja koja su znatno češća u pušača su: - koronarna srčana bolest - cerebrovaskularna bolest - aterosklerotska aneurizma aorte i - aterosklerotska periferna vaskularna bolest Pušenje je uz hiperlipidemiju (povećana razina masnoća u krvi) i arterijsku hipertenziju (povećani krvni tlak) glavni rizični čimbenik bolesti krvnih žila. Iznenadna srčana smrt za 2-4 puta je češća kod mladih muškaraca pušača nego nepušača (u dobi od 35 do 54 godine).

10. Pušenje i trudnoća U trudnica koje puše ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one često rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece izložene pasivnom pušenju. Pušenje uzrokuje i brojne bolesti pluća: Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola, te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti. Smrtnost od te bolesti 6 puta je češća kod pušača nego kod nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerebraciju astme. Pušenje i reproduktivno zdravlje Pušenje također utječe i na reproduktivno zdravlje. Žene koje puše više od 20 cigareta na dan imaju veći rizik od primarne tubarne neplodnosti i izvanmaterične trudnoće. Žene koje puše tijekom trudnoće imaju i veći rizik rađanja djece male porođajne težine, fetalne smrti i prijevremenog porođaja. Žene koje puše, također, imaju češće menstrualne poremećaje (bolne, neredovite menstruacije), te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a time i raniji prestanak zaštitnog učinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.

11. Pasivno pušenje Jeste li znali da... Duhanski dim iz okoliša štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru. Nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30 % veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, a rizik za koronarnu bolest također je veći za 25-30% u nepušača koji žive s pušačima. Udisanje duhanskog dima u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, smanjene plućne funkcije, te akutne i kronične upale srednjeg uha. Najnovija istraživanja također ukazuju da izloženost duhanskom dimu iz okoliša udvostručuje rizik od makularne degeneracije u starijoj životnoj dobi - glavnog uzroka gubitka vida u EU. Studija provedena 2001-2002. godine u sedam europskih gradova pokazala je da je duhanski dim prisutan u većini javnih prostora, uključujući prostore za provođenje slobodnog vremena, ugostiteljske objekte, transport, bolnice i prostore za edukaciju. Najviše koncentracije duhanskog dima iz okoliša nađene su u barovima i diskotekama, s time da je 4-osatna ekspozicija u diskotekama slična kao i življenje s pušačem jedan mjesec.

12. Što kažu zakoni? Zbog dokazanog izrazito štetnog djelovanja duhanskog dima na nepušače, u većini zemalja doneseni su zakoni koji ograničavaju i zabranjuju pušenje na mnogim javnim mjestima. Tako je i u Hrvatskoj donesen zakon o zaštiti na radu koji zabranjuje pušenje u zdravstvenim ustanovama, ustanovama odgoja i obrazovanja, objektima slastičarnica i zdravljka, na radnom mjestu itd. U Bosni i Hercegovini takav zakon ne postoji. Također je zabranjen bilo kakav oblik reklamiranja duhanskih proizvoda, te svaki duhanski proizvod mora imati oznaku da je pušenje štetno za zdravlje. Mladi i pušenje Većina odraslih pušača svoju je prvu cigaretu upalila prije kraja srednjoškolskog obrazovanja. Što ranije mladi počnu pušiti, to su veće šanse za težu uporabu u odrasloj dobi, kao i za duži pušački staž. Zašto mladi započinju pušiti? Mnogobrojni su razlozi zbog čega mladi počinju pušiti. Jedan od najvažnijih za započinjanje pušenja je to što se pušenje doživljava kao odraz zrelosti i nezavisnosti. Takav privid koji adolescenti pripisuju odraslima koji puše duhanska je industrija brižljivo izgradila i podržava ga. Nedvojbeno je i da odrasli koji puše, kao i članovi obitelji, filmski glumci, sportaši i ostali koje djeca, a osobito adolescenti, idoliziraju i oponašaju, imaju na njih veliki utjecaj. U zemljama širom svijeta milijarde se dolara troše na vrlo suptilne, sofisticirane reklame koje ne samo da prikazuju pušače kao uspješne, zrele ,moderne i glamurozne osobe, već i na mudar, neizravan način reklamiraju cigarete, koristeći pritom popularne likove ili vješto sročene slogane, a da pritom ni ne spomenu pušenje ni cigaretu. Međutim, za početak navike pušenja u mladih su ipak od najvećeg značenja utjecaji, kako vršnjaka i grupe, tako i roditelja ili starije braće i sestara.

13. Rezultati istraživanja U posljednjem desetljeću rađeno je više istraživanja o proširenosti pušenja među mladima. Centar za kontrolu bolesti (Atlanta) i Svjetska zdravstvena organizacija osmislili su istraživanje Global Youth Tobacco Survey (Gyts) čija je svrha sagledati problematiku uporabe duhana u mladih s različitih stajališta. Ne zaboravite: Ne samo da je pušenje zdravstveni rizik sam po sebi, već su istraživanja pokazala da su pušači u adolescenciji pod većim rizikom i za uporabu alkohola i psihoaktivnih droga od nepušača. GYTS istraživanje provedeno je u Hrvatskoj 2002. i 2006. godine, a obuhvatilo je djecu od 13 do 15 godina. Rezultati pokazuju da je 67,1% učenika probalo pušiti ili je eksperimentiralo s cigaretom (59,9% u 2002. god.), a da je svaki četvrti učenik (24,8%) izjavio da trenutno puši (16,6% u 2002).

14. O težini pušačke navike među djecom govori podatak da svaki sedmi sadašnji pušač (13,6%) izjavljuje da popuši ili voli popušiti cigaretu kao prvu stvar ujutro, a da se i taj udio povećava svjedoči podatak da je to izjavljivalo 9,7% učenika pušača u 2002. god. Svakom petom učeniku (19,3%) od onih koji sada ne puše čini se vjerojatnim da će početi pušiti tijekom sljedeće godine (17.0% u 2002. god.). Zašto je važno pravilno se informirati? Edukacija i programi u školama koji se bave pušenjem i ostalim rizičnim navikama učenika mogu imati ključnu ulogu u oblikovanju navika i ponašanja djece i mladih. Tijekom prošle školske godine gotovo tri četvrtine učenika (72,5 %) izjavilo je da je u školi imalo predavanje o opasnostima pušenja (57,4% u 2002 god.). Više od polovice učenika ( 58,2%) tijekom prošle školske godine u školi je imalo prilike raspravljati o tome zašto mladi njihove dobi puše(45,8% u 2002. god.). Iako su vrlo mladi, gotovo polovica sadašnjih pušača (41,7%) želi odustati od pušenja. Tijekom prošle godine je 66,1% izjavilo da je već pokušalo prestati pušiti. Čak 50,5% je već potražilo savjet ili pomoć kako lakše prestati pušiti. Neke zablude Koliko je pušenje u toj dobi prihvaćeno kao društveno poželjno ponašanje (znak odraslosti, dobre uklopljenosti u grupu) odražavaju i stajališta učenika o utjecaju pušenja na odnose s vršnjacima.Učenici koji sada puše (i dječaci i djevojčice) procjenjuju u višem postotku nego njihovi vršnjaci koji nikada nisu pušili da dječaci koji puše imaju više prijatelja, da djevojčice koje puše imaju više prijatelja, te da pušenje i dječacima i djevojčicama daje privlačniji izgled. Jednim dijelom je to odraz upravo poželjnosti i prihvatljivosti pušenja kao društvenog ponašanja u toj ranoj i srednjoj adolescentnoj dobi, ali s druge strane i način opravdavanja osobne navike pozitivnom projekcijom u vršnjake s istim ponašanjem. Usporedba dvaju istraživanja (iz 2002. i 2006.) ukazuje na povećanje proširenosti pušenja u mladih u Hrvatskoj, ali i na povećanu skrb društva u vezi s učenjem i podučavanjem, te upozoravanja na štetnost duhana i pušenja.

15. Najprofinjenija droga Nikotin je najprofinjenija i uvjetno rečeno najmoćnija od svih droga. Nema dvojbe da je nikotin onaj duhanski sastojak koji uvjetuje ovisnost. Pušenje počinje iz radoznalosti, zbog utjecaja vršnjačke grupe, kasnije prelazi u zadovoljstvo i naviku, a razvija se i fenomen samomedikacije. Pušač, naime, nastoji stalno držati koncentraciju u krvi: kada ona padne, pripali novu cigaretu, a ako to ne učini javlja se intenzivna potreba za cigaretom uz razvoj apstinencijskih simptoma (razdražljivost, poteškoće koncentracije, umor i depresivno raspoloženje, te povećanje teka i debljanje). Kako pomoći? I na kraju kako pomoći da se smanji broj regrutiranih pušača među mladima? Uz informiranje o štetnim posljedicama pušenja, te promjena stavova prema zdravlju u smislu usvajanja zdravijih načina ponašanja, najvažnije je stjecanje vještina za prepoznavanje i odupiranje društvenim utjecajima. Važno je kod mladih razvijati socijalne vještine kako bi uspješno izašli na kraj s različitim društvenim utjecajima koji zagovaraju pušenje, a to su najčešće: -lažna procjena kako svi ljudi puše -društveno poželjni «image» pušača -uvjerljivost utjecaja vršnjaka koji su pušači -sofisticirano reklamiranje cigareta

16. Što može učiniti društvo? • Prema Europskoj strategiji za nadzor nad duhanom (SZO 2002) treba provoditi: • Mjere za smanjenje potražnje duhana koje uključuju: • - u okviru porezne politike povećanje poreznih stopa, a time i cijene duhanskih proizvoda, što izravno utječe na smanjenje potrošnje duhana, osobito u mladih; • -zaštita nepušača, posebice djece, od duhanskog dima iz okoliša uz osiguranje radnih i javnih prostora bez duhanskog dima; • - zabranu svih oblika direktnog i indirektnog reklamiranja duhanskih proizvoda uključujući promociju i sponzorstva; • - trajno informiranje stanovništva i provođenje edukacijskih programa usmjerenih ka sprečavanju i suzbijanju pušenja; • - osiguranje stručne medicinske i psihološke pomoći onima koji žele prestati pušiti; • - nadzor nad toksičnim i kancerogenim tvarima u duhanskim proizvodima i pravilno informiranje stanovništva o njihovom sadržaju uključujući zdravstvenaupozorenja i zabranu uporabe naziva koji asociraju da se radi o manje štetnim proizvodima. 2. Mjere za smanjenje opskrbe duhanskim proizvodima obuhvaćaju: - sprečavanje krijumčarenja duhanskih proizvoda; - zabranu prodaje duhanskih proizvoda maloljetnim osobama, - zabranu prodaje putem automata, displeja u samoposluživanjima, elektronske prodaje itd.; - uz licenciranje trgovaca i poticanje alternativnih aktivnosti

18. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI ALKOHOLA

19. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI ALKOHOLA Tomislavgrad, travanj 2014. godine

20. Alkohol ili “narodna droga” Iako nije previše uobičajeno, priču o alkoholu započet ćemo objašnjenjem o pojmu alkohola kao o najstarijem i najraširenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kućnoj ili narodnoj drogi. Naime, droga je svako sredstvo u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duševnih promjena. Psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati mišljenje, osjećaje i ponašanje onoga koji ih uzme. Pijenjem alkohola mijenja se raspoloženje, osjećanje i ponašanje čovjeka, dakle, alkohol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo korištenje može imati ozbiljne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje osobe koja pije. Zašto nije popularno govoriti o štetnosti alkohola? 1. Alkoholna industrija svakodnevno ulaže velika sredstva u promidžbu pijenja alkoholnih pića i velikim medijskim kampanjama uvjerava javnost da alkohol nije štetan, te da je njegovo korištenje zapravo korisno. Misleći samo na svoj profit, poruke o tome da je alkohol čak i koristan svakodnevno se odašilju u javnost, a nerijetko su takve poruke usmjerene upravo prema mladima. 2. Pijenje alkohola u svim prigodama sastavni je dio naše tradicije i „kulture“. Alkohol je prisutan i u prigodama kad se slavi i u prigodama kad se žaluje, a jako je teško mijenjati uvriježene stavove i navike sveukupnog društva. Zato je i u radu na prevenciji ovisnosti lakše ljude uvjeriti u štetno djelovanje cigareta i naročito ilegalnih droga, a puno teže uvjeriti ih da šteta koju izaziva pijenje alkoholnih pića višestrukopremašuje štetu izazvanu zlouporabom npr. ilegalnih droga. Dakle, ne postoje alkoholna pića koja nisu štetna, a stupanj njihove štetnosti ovisi o količini i koncentraciji alkohola koji sadrže. Male količine alkohola manje su štetne, veće količine alkohola više su štetne.

21. Iz povijesti Povijest pijenja alkoholnih pića stara je gotovo koliko i povijest čovjeka jer su ljudi vrlo rano primijetili da i male količine alkohola djeluju na duševno stanje čovjeka i mijenjaju njegovo ponašanje. Postojeći arheološki nalazi govore da su ljudi već prije 30 000 - 40 000 godina proizvodili i pili alkoholna pića od meda, mlijeka, voća i žitarica . Smatra se da je vinogradarstvo i selektivan uzgoj grožđa u svrhu proizvodnje vina započelo u planinama između Crnog i Kaspijskog mora (6000 - 4000. g. prije Krista). Vino i ostala fermentirana pića pili su se i u vrijeme egipatskih faraona, a i stari Grci i Rimljani bili su poznati kao uživaoci vina. U različitim povijesnim periodima alkoholnim pićima pripisivala se i različita uloga (prehrambena, zdravstvena, religijska, kulturalna, itd.), a vrlo brzo su ljudi shvatili da alkohol ima i niz štetnih djelovanja, tako da neke civilizacije i zabranjuju njegovo konzumiranje. Muhamed npr. svojim sljedbenicima u Kuranu zabranjuje konzumiranje alkoholnih pića. Mojsije: „Vino i silovito piće nemoj piti ti ni sinovi tvoji s tobom. To neka ti je uredba vječna s koljena na koljeno.“ Prema Bibliji vino je dar Božji kao i svi plodovi zemlje, ali može voditi u pijanstvo i idolopoklonstvo. „Neumjerenost u vinu, pijanstvo, izlaže čovjeka ruglu i sramoti, pijan čovjek gubi obraz, vlast nad sobom, zaboravlja naum Božji (Iz 5,12), nagrđuje u sebi sliku Božju, napušta potrebnu budnost i put spasenja, ostaje izvan gozbe kraljevstva nebeskog (Mt 24, 45-51; 1. Kor 5,11). Alkoholu je ime dao Paracelsus u 16. stoljeću prema arapskoj riječi „al-kuhl“ što u prijevodu znači jako fin. 1606. god. Engleski Parlament donio je odluku o sprečavanju odbojnog i gnjusnog grijeha pijanstva. 1906. god. u SAD donesen je zakon koji regulira obavezno označavanje proizvoda koji u sebi sadrže alkohol, kokain, kanabis i opijate. 1917. u SAD- u je objavljen Zakon o prohibiciji koji stupa na snagu od 1920. godine, a rezultira protuzakonitom, ilegalnom trgovinom alkohola.

22. Malo kemije Alkoholna pića sadrže u sebi etilni alkohol ili etanol (špirit ili žesta) čija je kemijska formula C2 H5 OH . Etanol je bezbojna, bistra, lako zapaljiva tekućina, karakterističnog mirisa i okusa čije je vrelište 78,4 °C. Miješa se s vodom u svakom omjeru uz kontrakciju volumena. Dobiva se vrenjem otopine šećera uz pomoć kvasca. Kvasac stvara kompleks enzima koji razgrađuju prirodne šećere na etilni alkohol i ugljični dioksid. Etanol se izdvaja destilacijom. Još je u 13. stoljeću papin liječnik Alderatti destilacijom dobio 90% -tni alkohol. Jakost alkoholnih pića određuje se prema koncentraciji etanola koju sadrže. Primjena alkohola Izvana služi spiritus dilutus (70% vol.) kao antiseptik, za čišćenje kože ili nekih drugih površina. U prošlosti se etilni alkohol koristio i u druge medicinske svrhe, no u današnje vrijeme nije opravdano korištenje alkohola u liječenju, jer postoje drugi, puno efikasniji, a manje štetni preparati. Vrste alkoholnih pića Pivo – proizvodi se fermentacijom iz zrna ječma (3-7% alkohola). Vino - proizvodi se fermentacijom voća (najčešće grožđa), a sadrži od 12 do čak 20% alkohola. Žestoka pića – nastaju destilacijom vina, sadrže od 40-50% alkohola.

23. Sudbina alkohola u tijelu Alkohol u želucu uzrokuje hiperemiju i pojačanu sekreciju što zapravo ubrzava resorpciju te se brzo resorbira iz želuca i krvlju dolazi u sve dijelove tijela. Resorpcija alkohola moguća je i preko pluća i kože, ali radi se o neznatnim količinama ili je potrebna duža izloženost. Iz želuca se brzo resorbira i dolazi u krv, zatim u mozak na kojega djeluje opojno. Resorpcija je brža ako: -ako se piju koncentrirana pića -ako se pije na prazan želudac (maksimalna koncentracija u krvi postigne se za 10-20 min.) -ako se piju topla pića -ako se pije brzo -uz ugljični dioksid i bikarbonate (pjenušci) -kod ljudi s težom ozljedom glave i oboljenjima jetre -kod određenih genetskih poremećaja. Kad jednom dospije u krv, alkohol se uvijek razgrađuje istom brzinom i na to se ne može utjecati, zato su jako opasna brza ispijanja velikih količina alkohola i posljedično trovanje alkoholom. 98% alkohola razgradi se u jetri, ostatak se izlučuje mokraćom i izdahnutim zrakom, te znojenjem. Resorpcija alkohola u organizmu je jako brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena. Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom čašom piva jetri treba najmanje 1 sat! Za dvije čaše piva potrebna su 3 sata. Za tri čaše piva potrebna su 4 sata. Za četiri čaše piva potrebno je 6 sati. Za pet čaša piva potrebno je 8 sati!

24. Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su česte nesreće, pogotovo u prometu jer vozač motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesreću nekom svojom krivom procjenom. Nakon resorpcije, alkohol se nalazi u krvi u najvećoj koncentraciji oko jedan sat nakon uzimanja, a nakon toga se razgrađuje. Važno je spomenuti da je koncentracija alkohola u cerebrospinalnom likvoru (moždana tekućina) veća nego u krvi!!! Djelovanje Nakon prethodne stimulacije zapravo umanjuje radnu snagu mišića. Budući da otklanja osjećaj umora pijanom čovjeku, čini mu se da može izdržati veće napore, a zapravo mu je efikasnost jako umanjena. Dakle, ne alkohol i treninzi!!! Već male količine alkohola ubrzavaju rad srca - oprez kod fizičkih napora!!! Veće količine alkohola toksične su za srčani mišić i značajno usporavaju njegov rad. Etanol širi krvne žile u koži i mozgu, a kontrahira ih u trbuhu pa toplina odlazi iz unutrašnjosti tijela na površinu te čovjek ima lažni osjećaj topline. Budući da veće količine alkohola inhibiraju centar za termoregulaciju, pijan čovjek se lako i često smrzne. Alkohol podražuje centar za disanje, a pojačava i diurezu (mokrenje). Kao posljedica jednokratnog uzimanja veće količine alkohola javlja se AKUTNO PIJANSTVO.

25. Stadiji djelovanja alkohola LAGANA OBUZETOST: do 0.5 promila – veselo raspoloženje, osjećaj da brže misli, a zapravo su usporeni refleksi i smanjena oštrina vida PRIPITO STANJE: od 0,5 do 1.5 promila – popuštaju moralne kočnice, osoba je slobodnijeg ponašanja, usudi se reći i napraviti ono što se trijezna ne bi usudila PIJANO STANJE: od 1.5 do 2.5 promila – osoba je vidno pijana, neusklađenih pokreta, otežanog kretanja, otežanog govora, velikih i naglih oscilacija raspoloženja. TEŠKO PIJANO STANJE: od 2.5 do 3,5 promila - javlja se pospanost, agresivnost, teško disanje, povraćanje, nekontrolirano mokrenje i defekacija NESVJESNO STANJE: od 3.5 do 5 promila VEĆ IZNAD 3 PROMILA ALKOHOLA U KRVI ČESTO SE JAVLJA NESVJESNO STANJE. POGOTOVO KOD MLAĐIH OSOBA TAKVO NESVJESNO STANJE MOŽE BITI UVOD U ALKOHOLNU KOMU KOJA NERIJETKO ZAVRŠAVA SMRĆU. Smrt u alkoholnoj komi događa se zbog paralize centra za disanje, ugušenja povraćenim sadržajem, ozljeda glave i drugih prikrivenih komplikacija uzrokovanih pijanstvom, naročito često zbog konzumiranja alkohola u kombinaciji s drugim sredstvima ovisnosti. Alkohol će na svaku osobu drugačije djelovati. Ista količina popijenog alkoholnog pića izaziva različite stupnjeve alkoholiziranosti svakog čovjeka ponaosob, ovisno o spolu, težini, radu probavnih organa, trenutnom stanju, čak i raspoloženju, dobu dana itd. Dakle, ne postoji pravilo koliko se smije popiti da se ne manifestira obuzetost alkoholom, kod nekoga pijanstvo izazovu već vrlo malene količine alkohola. U prosjeku, kada osoba popije 10 g alkohola (a to je količina koja se nalazi u 0,3 dl žestokog pića ili u 1 dl vina ili u 2,5 dl piva) u krvi će imati: -muškarac težine 75 kg - 0,2 promila alkohola -žena težine 60 kg - 0,3 promila alkohola

26. Koliko ljudi piju? Procjena se vrši prema potrošnji alkoholnih pića po glavi stanovnika te prema broju umrlih od ciroze jetre. Bosna i Hercegovina je prema jednoj i drugoj procjeni visoko iznad europskog prosjeka. U susjednoj Hrvatskoj je zabilježeno oko 250 000 alkoholičara te posredno dolazimo do podatka da zbog posljedica prekomjernog pijenja trpi više od 1 milijun ljudi. Procjenjuje se da je 7,5 % odraslih osoba ovisno o alkoholu, tj. oko 4 % žena i 10 % muškaraca. Prema podacima HZJZ u 2004. godini bolnički je liječeno 8.637 osoba zbog problema s alkoholom s prosječnim trajanjem hospitalizacije 22.5 dana. To naravno ni blizu nije sve jer se alkoholičari liječe i zbog drugih bolesti koje nastaju kao posljedica alkoholizma (ciroza jetre, pankreatitis, itd.) i zapravo svaki četvrti bolnički krevet zauzima osoba koja se liječi zbog neke alkoholom uzrokovane bolesti. Alkoholizam je uzrok raspada oko trećine brakova. Očekivano trajanje života alkoholičara je od 10 do 12 godina kraće. Stopa smrtnosti alkoholičara je 2.5 puta veća od prosjeka. U Europi postoje tri alkoholne tradicije: -vinski pojas (Mediteran) -pivski pojas (Srednja Europa) -rakijski pojas (Skandinavske zemlje,Poljska, Rusija)

27. Zašto ljudi piju alkohol ? Uz to što je pijenje alkoholnih pića kod nas usađena navika i ustaljen obrazac ponašanja u raznim prilikama, mnogi pronalaze svoje razloge i motive zašto posežu za čašom. Neki od navedenih razloga su i: -Poboljšava im se raspoloženje. -Bijeg iz nepodnošljive životne situacije. -Usamljena osoba misli da će tako biti manje usamljena. -Kod već razvijene navike pijenja, piju da bi izbjegli apstinencijsku krizu. JEDNOSMJERNI PROMET S OBALE DRUŠTVENIH POTROŠAČA NA OBALU ALKOHOLIČARA „Ovisnici i umjereni pilci stoje na dvije obale razdvojene rijekom, a povezane mostom. Preko mosta odvija se velik promet, ali samo u jednom smjeru: od obale društvenih potrošača do obale alkoholičara. Do sada nije poznat drugi smjer. I jedni i drugi, međutim, razmišljaju na način koji njima odgovara. Umjereni pilci misle da nikada neće stići na onu drugu obalu, a alkoholičari misle da nikada nisu ni prešli most. Teško je društvenom potrošaču približiti mišljenje da je njihovo pijenje rizično ponašanje i da je jednom nogom već na mostu, a alkoholičaru da mora prijeći dosta nizvodno da nađe obale nepijenja - apstinencije.„ S obzirom na korištenje alkoholnih pića ljudi se dijele na: -apstinente ili nepilce koji ni u jednoj prilici ne konzumiraju alkohol -umjerene potrošače koji piju alkohol u nekim prigodama, rjeđe ili češće i misle da su u stanju kontrolirati svoje pijenje -alkoholičare, tj. ovisnike o alkoholu, ljude koji imaju potrebu piti svaki dan i ne mogu kontrolirati količinu alkohola koju će popiti -nepovratne alkoholičare, tj. one kod kojih su -nastupila nepovratna psihoorganska oštećenja zbog pretjeranog pijenja

28. Štetni učinci alkohola Nakon resorpcije u želucu alkohol vrlo brzo putem krvi dolazi do svih stanica ljudskog tijela i na njih štetno djeluje. Prekomjerno pijenje uzrokovat će brojna organska oštećenja i duševne poremećaje. Oštećenje živčanog sustava -odumiranje moždanih stanica u kori mozga te posljedično moralno, umno propadanje, promjena osobnosti, nekritičnost, zaboravljivost -oštećenje malog mozga: smetnje ravnoteže i drhtanje prstiju -oštećenje perifernih živaca (polineuropatija): nesiguran hod, grčevi u potkoljenicama, gubitak osjeta, paraliza -oštećenje vidnog živca, slabovidnost i gubitak središnjeg vida Oštećenja probavnog sustava 1. Usna šupljina: češće se javlja karijes i paradontoza (propadanje zubnog mesa), a kod alkoholičara je primijećena i veća učestalost karcinoma jezika, grla i grkljana. 2. Jednjak: česte upale sluznice, slabost donjeg sfinktera i refleksni ezofagitis, a 5 puta se češće javlja karcinom jednjaka nego u osoba koje ne piju. 3. Želudac i crijeva: najčešće se javlja gastritis i oštećenje sluznice želuca i crijeva pa su uobičajena jutarnja povraćanja i mučnine kod alkoholičara. 4. Ciroza jetre: najpoznatija i vrlo česta komplikacija alkoholne bolesti jetre, često letalnog ishoda, naročito kod mlađih žena. Kod alkoholičara je i učestalije javljanje karcinoma jetre. 5. Alkoholni pankreatitis: opasna upalna bolest gušterače, česta komplikacija alkoholizma. Oštećenje srčano-žilnog sustava Alkohol izravno oštećuje srčano-žilni sustav, a zbog nedostatka vitamina B 1 javlja se alkoholna kardiomiopatija (oštećenje srčanog mišića). Alkoholičari češće boluju od bolesti visokog krvnog tlaka (hipertenzije).

29. Oštećenje kože Kod dugotrajnog uzimanja alkohola javlja se plavkasta boja lica zbog proširenja malih vena lica, naročito na nosu i obrazima, a posebno je to izraženo na hladnoći (facies aethylica). Pelagra (bolest kože izazvana nedostatkom vitamina grupe B, nikotinske kiseline i nikotinamida) češće se javlja kod alkoholičara. Tuberkuloza se često javlja kao komplikacija alkoholizma. Oštećenje reproduktivnog sustava i poremećaj seksualnih funkcija: Alkohol pojačava spolni nagon, ali smanjuje spolnu moć (snižava sposobnost erekcije). Dugotrajna upotreba dovodi do nepovratnog propadanja tkiva testisa i smanjenja fertilne sposobnosti muškarca. Kod žena često je uzrok promiskuitetnom ponašanju, a u trudnoći često uzrokuje spontane pobačaje. Trudnice koje prekomjerno konzumiraju alkohol često rađaju djecu s oštećenjima (alkoholni fetalni sindrom) koji uključuje i mentalnu retardaciju djeteta. Duševni poremećaji Pretjerano konzumiranje alkohola dovodi do trajnih poremećenih međusobnih odnosa u obitelji, na poslu i komunikaciji s prijateljima. Česte su neobjašnjive promjene raspoloženja, nervozno i grubo reagiranje. Kod alkoholičara se često javlja i depresija koju on ne prepoznaje pa simptome lošeg raspoloženja, tuge i bezvoljnosti „liječi“ alkoholom, što još više pogoršava depresiju. Bolesno pijano stanje ozbiljan je duševni poremećaj suženja svijesti, nemira i agresivnosti. Delirium tremens je najčešća alkoholna psihoza, a u akutnom stanju javljaju se psihomotorni nemir, strah, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru, te karakteristične halucinacije sitnih životinjica ili insekata („bijeli miševi“). U 10 % slučajeva je smrtonosan. Korsakovljeva psihoza obilježena je najprije djelomičnim, a poslije potpunim gubitkom pamćenja, te bježanjem u izmišljenu stvarnost. Psihoza ljubomore češća je kod muškaraca, a povezana je s vrlo čestom impotencijom kod kroničnih alkoholičara.

30. Alkoholizam Alkoholizam je jedna od najraširenijih bolesti ovisnosti koja se iskazuje vladanjem koje uključuje potrebu za alkoholom i slabu kontrolu pijenja uz razvoj ovisnosti, te pojavu zdravstvenih oštećenja i socijalnih poteškoća. Faze alkoholizma 1. Faza društvene potrošnje Organizam se privikava na alkohol. Ponavljanim pijenjem sve se više povećava količina alkohola potrebna da bi se osjetio isti učinak. 2. Faza alkoholizma Obilježena je prestankom rasta podnošljivosti, to je tzv. faza baždara, a karakterizirana je stalnom potrebom za pijenjem kako bi se izbjegla apstinencijska kriza. 3. Faza nepovratnih oštećenja Obilježena je padom tolerancije, tj. podnošljivosti alkohola. Alkoholičaru je na kraju dovoljna jedna čaša da se potpuno opije. Ova faza karakterizirana je brojnim tjelesnim, duševnim i socijalnim simptomima propadanja alkoholičara. Jelinekov trapez Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholičar je: “…osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pića, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu i koja pokazuje najčešće poremećaje ponašanja te dolazi do oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja i gospodarskog stanja.U pojam alkoholičara uključuje se već i onaj tko pokazuje početke poremećaja u tom smislu.”

31. Liječenje alkoholizma -Medikamentozno (nema specifičnog lijeka, daju se lijekovi za smirenje, vitamini i druga sredstva za liječenje pratećih bolesti, tetidis koji zbog kemijske interakcije s eventualno popijenim alkoholom sprečava alkoholičara da započne piti). -Psihoterapijsko (grupna i individualna psihoterapija) - smatra se da alkoholizam nije bolest pojedinca nego cijele obitelji pa se provodi i obiteljska terapija. -Socijalno medicinsko – vrlo je važno ponovno socijalizirati liječenog alkoholičara, tj. pomoći mu da obnovi narušene odnose u obitelji, na poslu i svojoj drugoj životnoj okolini. Suvremeni pristup liječenju alkoholičara sve manje se oslanja na dugotrajno i skupo bolničko liječenje. Sve više se uočava važnost rehabilitacije alkoholičara u njegovoj obiteljskoj i radnoj sredini pri čemu sve veću ulogu dobivaju klubovi liječenih alkoholičara kao udruge samopomoći. Klubovi liječenih alkoholičara su neprofitabilne udruge, višeobiteljske zajednice, grupe samopomoći koje pomažu bivšem alkoholičaru u održavanju apstinencije, uspostavljanju povoljnijih odnosa u njegovoj obitelji i široj društvenoj zajednici. U terapiji ovisnosti lijekovi imaju tek pomoćnu ulogu, važno je postići dobar odnos između apstinenta, njegove obitelji, njegovog liječnika i terapeuta i ostalih članova grupe samopomoći. KLA obiteljskom terapijom postižu i do 60 % apstinencije članova tijekom prve godine liječenja, a gotovo 40 % apstinira pet godina od početka liječenja. Europska povelja o alkoholu -Svi ljudi imaju pravo na zaötitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica uporabe alkohola. -Svi ljudi imaju odmalena pravo na vjerodostojnu i cjelokupnu obavijeötenost i poduku o posljedicama pijenja alkohola na zdravlje, obitelj i druötvo. -Sva mladež, djeca i adolescenti, ima ju pravo odrasti u sigurnoj sredini, slobodnoj od negativnih posljedica pijenja alkohola i biti zaštićeni od promidžbe alkoholnih pića. -Svi ljudi koji rizično prekomjerno piju alkohol, kao i članovi njihovih obitelji, imaju pravo na dostupnu skrb i liječenje. -Svi ljudi koji ne žele piti alkohol, ili koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga, imaju pravo da ih se ne nagovara na pijenje alkoholnih pića. I treba ih pomagati u njihovom apstinencijskom ponašanju. (Pariz, 1995.)

32. CAGE UPITNIK Posljednjih je godina u zapadnom svijetu vrlo popularan i jednostavan upitnik za samodijagnostiku alkoholizma, pojednostavljeni CAGE upitnik. (Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.) Sam izraz CAGE dolazi od početnih slova četiri riječi, koje stoje umjesto četiri pitanja na koje se traži odgovor: Cut down (smanjiti). Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja vlastitog pijenja? Annoyed (ometan). Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali ometani primjedbama iz okoline o vašem pijenju i preporukama da smanjite ili napustite pijenje? Guilty (kriv). Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s vašim pijenjem? Eye opener (otvarač za oči). Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro da biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao? Na osnovu iskustva možemo reći da ako osoba srednje dobi potvrdno odgovori samo na dva od gornjih pitanja, riječ je o tzv. problemskom potrošaču ili alkoholičaru, dok je u mlađim dobnim skupinama indikativan samo jedan pozitivan odgovor.

33. SAMODIJAGNOSTIKA ALKOHOLIZMA TEST DVADESET PITANJA Gubite li od radnog vremena zbog pijenja? Kvari li pijenje vaš obiteljski život? Pijete li zbog sramežljivosti u društvu? Oštećuje li pijenje vaš ugled? Jeste li ikada osjećali kajanje poslije pijenja? Jeste li došli u financijske poteškoće zbog pijenja? Krećete li se u manje vrijednom društvu ili okolini kad pijete? Slabi li pijenje vašu skrb za obitelj? Jesu li vaše ambicije oslabile otkad pijete? Težite li za alkoholnim pićem u određeno doba dana? Poželite li piće i ujutro nakon pijenja prethodnog dana? Izaziva li pijenje u vas smetnje sna? Je li vaša produktivnost oslabila otkad pijete? Ugrožava li pijenje vaš posao ili djelatnost? Pijete li da biste izbjegli brige ili neprilike? Pijete li sami? Jeste li ikada potpuno izgubili sjećanje na vrijeme dok ste pili? Jeste li se liječili zbog pijenja? Pijete li da osjetite samopouzdanje? Jeste li bili hospitalizirani radi pijenja? Pozitivan odgovor makar na jedno pitanje shvatite kao upozorenje, jer bi se moglo raditi o alkoholizmu. No, pozitivan odgovor na dva pitanja ukazuje da su svi izgledi da ste alkoholičar. Pozitivni odgovor na tri i više pitanja ukazuje na sigurni alkoholizam. .

34. Alkohol i promet Od ukupno 608 osoba koliko ih je 2004. god. smrtno stradalo u prometu, njih 20.6% bilo je pod utjecajem alkohola. Od toga je bilo 328 stradalih vozača (pod utjecajem alkohola njih 25.6%). Teško ozlijeđenih u prometnim nesrećama pod utjecajem alkohola bilo je 15.2%, a lakše ozlijeđenih pod utjecajem alkohola 8.23%. U nesrećama sa samo materijalnom štetom, od ukupnog broja sudionika njih 4.64% bilo je pod utjecajem alkohola. Zašto je to tako? Već i kod malih količina alkohola u krvi vozač ima teškoće u vožnji, ali ih najčešće nije svjestan jer mu alkohol daje lažni osjećaj sigurnosti pa precjenjuje svoje, zbog alkohola zapravo smanjene, sposobnosti. - Alkohol usporava reflekse i zbog toga se produžava vrijeme reagiranja. Npr. osobi koja ima 0.8 promila alkohola u krvi treba oko 0,5 sekundi više vremena za reakciju nego potpuno trijeznoj osobi, što znači da će ako mu pred auto netko izleti, zakočiti pola sekunde kasnije, a za to vrijeme će prijeći dodatnih 10 m puta i neće moći izbjeći nesreću. - Pod utjecajem alkohola teže je procijeniti udaljenost, predmeti izgledaju udaljenije nego što su u stvarnosti. - Teže se podnose noćna zasljepljenja svjetlima ostalih sudionika u prometu. - Alkohol smanjuje vidno polje, osoba vidi kao da je u tunelu. Mladi i alkohol Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se najčešće prvi put susretnu u obiteljskom domu gdje im alkohol nerijetko bude i ponuđen nagovorom roditelja ili druge rodbine. Vrlo su alarmantni statistički podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod mladih. Prema ESPADOVOM istraživanju od 2003. god: Bosna i Hercegovina je među 12 zemalja u kojima mladi piju više nego prije 4 godine. Značajan je porast prekomjernog pijenja kod djevojaka.

35. Djevojčice piju 10 puta češće nego prije 8 godina, a dječaci dva puta više. Kontinuirani porast pijenja među mladima: Adolescencija je vrijeme burnih psihičkih i fizičkih promjena u mladom čovjeku koji se ponaša kao dijete, a traži da ga se tretira kao odrasloga, pri čemu dominira jaka nestabilnost. Osobitosti pijenja mladih: -kombiniranje više vrsta alkoholnih pića ili pijenje s drugim psihoaktivnim supstancama -pijenje u posebnim emocionalnim stanjima (radost, tuga, bolest) -brzo ispijanje alkoholnih pića u “rundama” ili čak takmičenje u tome -pijenje na prazan želudac -pijenje alkohola da se utoli žeđ -pijenje više dana bez pauze -neobaziranje na moguće posljedice -pijenje radi postizanja nekog efekta, npr. smanjenja treme

36. Što mladi navode kao razloge zašto piju: -Roditelji premalo kontroliraju, a alkohol je vrlo dostupan i jeftiniji od soka. -Na zgodan se način reklamira pijenje alkohola, a misli se da u 7. razredu “nije više fora samo pušiti”, popularan si ako piješ. -Alkohol ih opušta, “lakše se upucavaju komadima”, lakše podnose roditeljske kritike. -Piju i drugi, ne žele biti različiti. -Nemaju razlog ili piju iz dosade, misle da je to OK. -Svi su sigurni da drže pod kontrolom svoje pijenje i da će moći prestati kad god budu htjeli, dakle nitko ne planira postati alkoholičar. Svima je zajedničko da ne razmišljaju o mogućim posljedicama. VAŽNO: Oko 10% mladih koji učestalo piju kroz vrijeme adolescencije postaju ovisnici o alkoholu, tj. alkoholičari. Sve teže komplikacije izazvane alkoholom češće su kod mladih: -koji počnu ranije piti (pogotovo prije 15-te godine) -čiji su roditelji ili netko drugi iz obitelji alkoholičari -koji su skloni naglom i agresivnom reagiranju -koji su u društvu onih koji puno piju ili se drogiraju -kod djece s lošijim vladanjem Alkohol je česti uzrok stradanja mladih -kod raznih namjernih i nenamjernih ozljeđivanja -zbog agresivnih ispada (kriminal) -u slučajevima spolnog zlostavljanja -samoubojstvima mladih ljudi -trovanja alkoholom ili predoziranja nekim drugim sredstvom ovisnosti

37. Naši zakoni ČLANAK 29. ZAKON O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE: Roditelj ili staratelj mlađeg maloljetnika koji se od strane ovlaštene službene osobe Ministarstva zatekne u vremenu od 23,00 do 05,00 sati uugostiteljskom objektu u kojem se konzumira alkohol ili na javnom mjestu u vremenu od 23,00 do 05,00 sati, bez nadzora roditelja ili staratelja, kaznit će se novčanom kaznom od 200,00 do 400,00 KM. Roditelj ili staratelj starijeg maloljetnika koji se od strane ovlaštene službene osobe Ministarstva zatekne u vremenu od 23,00 do 05,00 sati u ugostiteljskom objektu u kojem se konzumira alkohol ili na javnom mjestu u vremenu od 23,00 do 05,00 sati, bez nadzora roditelja ili staratelja ili druge osobe kojoj je roditelj ili staratelj povjerio maloljetnika na čuvanje, kaznit će se novčanom kaznom od 100,00 do 300,00 KM. ČLANAK 13. ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI FBIH: Zabranjeno je posluživanje odnosno dopuštanje konzumiranja alkoholnih pića uugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina.U ugostiteljskom objektu u kojem se poslužuju alkoholna pića, mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani posluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. ČLANAK 10. ZAKON O UNUTARNJOJ TRGOVINI FBIH 1) U trgovini na malo zabranjuje se trgovcu da prodaje alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanske proizvode osobama mlađim od 18 godina.  2) Na svim prodajnim mjestima, na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol, duhan i duhanski proizvodi, mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina.3) Trgovac je dužan uskratiti prodaju robe iz stavka 1) ovoga članka kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dragovoljno ne dokaže da je stariji od 18 godina davanjem na uvid trgovcu svoj identifikacijski dokument sa slikom.

38. Gdje potražiti pomoć? - U školi se javiti razredniku ili pedagogu, - Djelatnost školske medicine (ako postoji), - Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Rekli su o alkoholu: Čovjek najprije uzme čašu, a onda čaša čovjeka. Čuvaj se makar i male čaše, ona ubija i tijelo i dušu. Gdje se troši alkohol, tamo se gubi sram. Mladi pijanci, stari prosjaci. Pijanstvo otvara vrata zlu. Tko mnogo pije, za drugo nije. U čaši se više ljudi utopi nego u moru. Trijeznost je prekrasno svojstvo. Bolje trijezan gledati malo ružniji svijet, nego pijan malo ljepši, al’ potpuno lažan i nestvaran svijet… Jezikom mladih o nepijenju: „Zabavljamo se bez alkohola, jer nam je svima u društvu alkohol bez veze…“ „Alkohol je štetan, jer potrošiš novce i onda više nemaš…“ „Zato jer vidim po tati kako je kad se previše pije, kakvi su problemi, ne želim piti jer ne želim biti kao on.“ „Ne pijem jer kad sam poželio kušati alohol tata mi je rekao jesi li ti normalan, to je za tebe prerano…“ „Pijanca sam vidio na svoje oči, nije mi se dopalo kako hoda, kakve su mu oči, ne bih htio tako izgledati.“ „Da mladi manje piju pomogla bi i istraživanja kao ovo, različita predavanja i skupovi.“ „Danas mladi žele samo piti, ne žele se uključiti u nikakve aktivnosti. Ja imam ples, meni je to cool.“

40. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI DROGA

41. INFORMACIJE O ŠTETNOSTI DROGA Tomislavgrad, travanj 2014. godine

42. Je li droga «babaroga»?!? Problem zlouporabe droga, njezin negativni utjecaj na društvo i pojedinca, posebno kad se radi o mladom čovjeku, problem je s kojim se susreću sva društva i sve civilizacije. Ono što nas treba brinuti porast je zlouporabe droga, čemu smo svjedoci. Droga je postala sveprisutni problem, a njezine žrtve nisu više negdje drugdje, nego upravo tu, među nama. Za većinu današnjih roditelja pojam droga predstavlja pojam za neku tajnovitu opasnost, nešto nepoznato, nešto čega se strašno moramo bojati i o čemu čak nije dobro previše razgovarati da ne bismo razgovorom o tome izazvali znatiželju djece i poriv da to onda probaju. S druge strane, oni koji zarađuju od prodaje droge šalju mladima iskrivljene informacije o drogama izbjegavajući govoriti o štetnom djelovanju, a drogiranje prikazuju kao pozitivno i bezopasno. Početkom trećeg tisućljeća trgovina drogom jedan je od najprofitabilnijih «bussinesa», donosi veću zaradu od prodaje oružja i od prodaje nafte i zato je jasno zašto oni koji od toga imaju korist nastoje prikazati drogiranje u pozitivnom svjetlu. Reći istinu o drogama ne znači zagovarati drogiranje, nego upravo suprotno - znači informirati mlade da jedan kratki trenutak mogućeg «užitka» nije vrijedan rizika kojem ih izlaže, jer ih može odvesti na put bolesti, propadanja i teške muke.

43. Kako definiramo droge? Prema Međunarodnoj konvenciji droge se definiraju kao tvari: - koje imaju psihoaktivni učinak i djelo vanje kojih može smanjiti osjet boli, utjecati na stanje budnosti i izazvati halucinacije ili smetnje u motoričkim funkcijama, mišljenju, ponašanju, zapažanju ili raspoloženju -čija kontinuirana zlouporaba potiče razvoj bolesti ovisnosti -koje dugoročno uzrokuju i druge zdravstvene i socijalne probleme Pojmovi koje je dobro znati: Ovisnost je psihičko, a katkad i fizičko stanje koje karakterizira promjena ponašanja te razne psihičke reakcije koje uključuju prisilno povremeno ili trajno konzumiranje sredstava ovisnosti kako bi se, ako se konzumacija prekine, postigao njihov psihološki učinak ili izbjegla apstinencijska kriza. Tolerancija je stanje u kojem pojedinac mora uzimati sve veće količine droge da bi postigao željeni učinak. Apstinencijska kriza je skup znakova (fizičkih i psihičkih simptoma) koji se javljaju nakon prekida uzimanja sredstva o kojem je netko ovisan.

44. Podijela droga A. S obzirom na način kako se tretiraju pred zakonom dijelimo ih na : 1. Legalne («kućne») droge: - duhan - alkohol - sredstva za smirenje - inhalacijska sredstva 2. Ilegalne droge B. S obzirom na način djelovanja na mozak dijelimo ih na: - umirujuća sredstva (deprimirajuća) - psihostimulirajuća sredstva - sredstva koja izazivaju poremećaje opažanja (halucinacije, iluzije) Postoji jako puno vrsta droga i jako puno njihovih podjela, ali svima je nešto zajedničko: NE POSTOJE BEZOPASNE DROGE, SVAKO UZIMANJE PREDSTAVLJA VEĆI ILI MANJI RIZIK ZA ŽIVOT I ZDRAVLJE. Zašto je adolescencija rizično razdoblje za uzimanje droge? Pojava zlouporabe opojnih droga je usko vezana za adolescentnu dob od 13. do 21. godine života. Adolescencija je burno razdoblje odrastanja i sazrijevanja mlade osobe koja je još uvijek u potrazi za svojim identitetom, sklona dokazivanju svoje «odraslosti» i s jasnom potrebom odmicanja od utjecaja roditelja i drugih osoba koje sudjeluju u njenom odgoju. Iako nastoje ostaviti drugačiji dojam, mladi su u razdoblju adolescencije često nesigurni, skloni popuštanju pritiscima svojih vršnjaka, te su kao takvi najzanimljiviji onima koji dobro zarađuju od prodaje droge.

45. Postadolescencija ili produžena adolescencija To je fenomen s kraja dvadesetog stoljeća. Pojavio se u zapadnim razvijenim društvima, u posljednjih godina uhvatio je i duboke korijene i kod nas. Velik broj mladih uzima pravo „kasnijeg sazrijevanja“ i na taj način produžuje sebi bezbrižnu mladost. Sve više je mladih koji ne žele slijediti tradicionalne trendove i izbjegavaju obaveze odrastanja - zapošljavanje, brak, roditeljstvo. U kasnim dvadesetim i početkom tridesetih godina života, njihove su temeljne odrednice: bezbrižan život, odbijanje obaveza, produžena mladenačka zabava s cjelonoćnim provodima (špica događanja je noć petka na subotu, ali se može početi „partyati“ od četvrtka pa sve do nedjelje) – i droga!! Što mladi navode kao razlog za uzimanje sredstava ovisnosti? DJEČACI DJEVOJČICE Da se osjećam “haj” 28,4% 24,7 % Da se ne razlikujem od grupe 11,1 % 6,8 % Bilo mi je dosadno 6,0 % 4,1 % Zbog znatiželje 60,3 68,9 % Da zaboravim probleme 7,6 % 17,1 % Ostali razlozi 5,0 % 10,2 % Ne sjećam se 5,8 % 6,1 % aci e ESPAD99 Nemoguće je opisati sve vrste droga koje se pojavljuju jer se svakodnevno na našim prostorima djelovanjem narkomafije pojavljuju nove i sve opasnije droge, pa ćemo u sljedećim poglavljima spomenuti neke najpoznatije i neke koje se još uvijek najčešće susreću.

46. Inhalacijska sredstva (sredstva za «snifanje») - organska otapala (aceton, benzin, razrjeđivači) - plinovi (anestetici, butan, propan) - organski spojevi (lakovi, boje za zidove, automobilski lakovi) - aerosoli (lakovi za kosu, freoni) - nitriti Marihuana Radi se o biljci šiljastih listova koja se naziva konoplja, a latinski joj je naziv Cannabis sativa. Naziv marihuana dolazi od portugalskog naziva maraguango, što označava omamljujuću biljku. Ima još mnoštvo imena: žiža, trava, mara, marica, joint, grass, smoke, pot, mez, boo ya, doobie, herb, itd. Marihuana je zelena, siva, smeđa ili tamnosmeđa mješavina osušenih i usitnjenih stabljika, listova, cvjetova i sjemenki bogatih opojnom smolom, većinom ženske biljke u cvatu ili poslije cvjetanja. Njihov glavni aktivni kemijski sastojak, najodgovorniji za promjenu stanja svijesti, je delta-9-tetrahidrokanabinol (THC). Najčešći način uporabe je pušenje jointa. Njihova zlouporaba može biti iznimno opasna. Nakon kratkotrajne vrtoglavice, glavobolje, mučnine mogu se javiti poremećaji svijesti i halucinacije. Može se javiti akutno trovanje s prestankom rada srca i disanja te nagla smrt. Dugotrajna zlouporaba izaziva trajna oštećenja mozga i svih živaca.

47. Posljedice konzumiranja i štetno djelovanje: - pad odgovornosti - gubitak motivacije za obaveze - zaboravljivost - pojačana sklonost zabavi - bahatost u komunikaciji s autorite tom - opasnost u prometu - povećan rizik od plućnih bolesti - smanjenje imuniteta - smanjenje testosterona - neredovitost menstrualnog ciklusa - smanjenje plodnosti - povećan rizik prelaska na opasnije droge - napadaji tjeskobe - stanje općeg straha i nelagode - oslabljena koncentracija, pospanost i 24 sata nakon konzumacije - trajno oštećenje pamćenja zbog razaranja sinaptičkih veza između moždanih stanica PSIHIČKE POSLJEDICE MOGU BITI, UZ BEZVOLJNOST, I GUBITAK KONCENTRACIJE I POVLAČENJE U SEBE. MOGUĆE JE POGORŠANJE POSTOJEĆIH EMOCIONALNIH TEŠKOĆA, RAZVOJ KRONIČNE TJESKOBE, DEPRESIJE I PARANOJE, TE SHIZOFRENIJE, KRONIČNE DOŽIVOTNE DUŠEVNE BOLESTI. MARIHUANU NAZIVAJU “LAKA DROGA”, ALI NAŠEM SE MOZGU NE SVIĐA PREVIŠE TAJ NAZIV. KAO I BILO KOJA DRUGA DROGA, MOŽE NA MOZAK OSTAVITI DOŽIVOTNE I TRAJNE POSLJEDICE!!

48. Ecstasy (MDMA) MDMA (3,4 metilendioksi-metamfetamin) je sintetička psihoaktivna droga, po kemijskom sastavu slična metamfetaminu i halucinogenom meskalinu, a spada u dance ili tzv. plesne droge. Nazivi koji se najčešće koriste su ecstasy, bombon, bonkas, eks… itd. Obično se nalazi u kapsulama, tabletama koje najčešće na površini imaju utisnut neki lik (ptica, srce, avion, supermen, smajlić, itd. ili u prahu. Najčešće se konzumira gutanjem ili ušmrkavanjem. Djeluje psihostimulativno - pobuđuje živčanu aktivnost i rad kardiovaskularnog sustava, iskrivljuje osjećaj za vrijeme te pojačava osjetilne doživljaje. Kad se ecstasy uzima oralno, efekti se javljaju oko 30-45 minuta kasnije. Ušmrkavanje ili ubrizgavanje uzrokuju brže djelovanje. Posljedice uzimanja i štetno djelovanje - razdražljivost - razgovorljivost (neprestano pričanj, često bez logične povezanosti) -gubitak apetita, nesanica, iscrpljenost organizma - izrazito dobro raspoloženje nakon čega slijedi izrazita depresija - moguća pojava psihoze – kronične doživotne duševne bolesti - pojačano znojenje i opasnost od dehidriranja - dokazano oštećuje moždane stanice Intravensko uzimanje izlaže ovisnika riziku zaraze hepatitisom B ili C ili HIV-om. Osim trenutnog štetnog djelovanja, dokazano je da ova droga uzrokuje mutacije i oštećenja na nasljednom materijalu te ima i dugoročne štetne posljedice. NAIZGLED MALA “SIMPATIČNA TABLETICA” ZAISTA MOŽE BITI PRAVI UBOJICA.

49. Speed (metamfetamin) To je sintetički stimulans mozga koji uzrokuje promjene mentalnih i motoričkih funkcija. Izraz speed odnosi se na razne derivate amfetamina. Najčešće se pojavljuje u obliku bijelog praha ili tableta bez mirisa i gorkog okusa, a rjeđe u kapsulama i kristalima. Posljedice uzimanja i štetno djelovanje -nesanica - neishranjenost - smanjeni imunitet, pojava čireva - srčani i moždani udar - trajno oštećenje mozga LSD Lyserg Saure Diaethylamid, trip, acid, papir ili sličica, halucinogena je droga s najjačim djelovanjem na čovjeka, najmanje 100 puta jačem od kokaina ili pejotla. Dobiva se iz lizerinske kiseline jednog parazita s raži. Najčešća uporaba je u obliku tableta i malih šarenih “markica”, papirića sa sličicom.

50. Posljedice uzimanja i štetno djelovanje • - trajno oštećenje funkcije mozga • - paranoja, strah, panika • - hladnoća • - povećani rizik stradanja nesretnim slučajem • flashsbacks (naknadne halucinacije) • Promijenjeno je doživljavanje stvarnosti, svi osjeti poprimaju drugu dimenziju, npr. boje se čuju, a zvukovi vide. • Osoba doživljava sebe kao da je netko drugi - druga osoba ili životnja ili neživi predmet . Uzimanje može dovesti do razvoja teške duševne bolesti, halucinogene psihoze. • Poznati su brojni slučajevi samoubojstava izazvanih psihozom ili halucinacijama zbog uzimanja LSD-a.