440 likes | 1.95k Vues
MENADŽMENT U SESTRINSTVU. KATEGORIZACIJA BOLESNIKA GRUPA 4. Vedrana Iveta Sanja Kleflin Natalija Hadžić Ivana Gusar. Milka Grubišić Jasminka Horvatić Melita Jurić Nevenka Ivek. GRUPA 4. Procjena bolesnika kod prijema. prvi korak u procesu zdravstvene njege je procjena
E N D
MENADŽMENT U SESTRINSTVU KATEGORIZACIJA BOLESNIKA GRUPA 4
Vedrana Iveta Sanja Kleflin Natalija Hadžić Ivana Gusar Milka Grubišić Jasminka Horvatić Melita Jurić Nevenka Ivek GRUPA 4
Procjena bolesnika kod prijema • prvi korak u procesu zdravstvene njege je procjena • standard zdravstvene njege American Nurses Association (ANA) • kriteriji za procjenu
Kriteriji za procjenu • prioritetno prikupljanje podataka određeno je klijentovim stanjem ili potrebama • relevantni podaci prikupljaju se upotrebom odgovarajućih tehnika procjene • prikupljanje podataka uključuje klijenta, određene preporuke i druge zdravstvene djelatnike koji mogu pružiti određene informacije
Kriteriji za procjenu II • proces prikupljanje podataka je sistematičan i traje tijekom boravka klijenta • relevantni podaci dokumentirani su u lako dostupnom obliku Standards of Clinical Nursing Practice, 1991 ANA
“Nursing documentation” A Nursing Process Approach (second edition) • “Accreditation Manual for Hospitals (AMH)” • Joint Commission standards (1991g.) revidirano poglavlje koje se odnosi na sestrinske intervencije • Šest osnovnih parametara koji moraju biti uključeni u procjenu bolesnika prilikom prijema u bolnicu
Faktori procjene (6) 1. Biofizikalni profil - uključuje procjenu velikih tjelesnih sistema i odgovarajuće fiziološke parametre 2. Biopsihološkosocijalni profil – uključuje relevantne informacije psihosocijalnih suportivnih sistema (strah, anksioznost ili drugi faktori direktno povezani s hospitalizacijom)
Faktori procjene (6) II 3. Okolina (iz koje bolesnik dolazi)uključuje svaku posebnost okoline u/s bolesnikovih potreba u planiranju zdravstvene njege (stepenice kod kuće, nedostatak tekuće vode ili sl.) ili posebni pribor koji bolesnik treba (slušni aparat, naočale ili sl.) 4. Samonjega uključuje procjenu potreba i mogućnosti za obavljanje osnovnih aktivnosti kroz 24 sata samostalno 5. Edukacija
Faktori procjene (6) III 6. Planirani otpust uključuje procjenu gdje se bolesnik planira otpustiti nakon završenog bolničkog liječenja 1994. AMH uključuje zasebno poglavlje koje se odnosi na procjenu bolesnika Napušta se pravilo o šest osnovnih faktora procjene. Tri osnovna parametra:fizički, psihosocijalni i socijalni status. (Planirani otpust),
JCS-1994 • Liste za procjenu bolesnika ovisno o specifičnost medicinske dijagnoze odnosno ovisno o prijemu na pojedini specifični odjel • Dva osnovna modela • Model koji se odnosi na procjenu tjelesnog stanja po sustavima • Procjena na osnovu modela otvoreni, zatvoreni, fizička procjena
Kategorizacija bolesnika • svrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebnoj količini zdravstvene njege • pojam prva spominje F. Nightingale • 50 i 60 god prošlog stoljeća počinje se spominjati termin “progresivna njega” • “progresivna njega” je usmjerena na pacijenta, maksimalno se vodi računa o zahtjevima i promjenama koje nastaju kod bolesnika
Progresivna njega • pacijenti se grupiraju ovisno o potrebi za zdravstvenom njegom • upotrebljavaju se određeni medicinsko-tehnički zahvati • zahtijeva rad stručnog osoblja s određenom stručnom spremom i radnim iskustvom
Klasifikacija progresivne njege • I. stupanj – intenzivna njega • II. stupanj – poluintenzivna (intermedijalna) njega • III. stupanj – minimalna (standardna) njega
Warstler 1927 • 5 kategorija pacijenata ovisno o potrebi za zdravstvenom njegom • 1.samonjega 1-2 sata za pacijenta kroz 24 sata • 2.minimalna njega 3-4 sata • 3.intermedijalna njega 5-6 sati • 4.modificirana intenzivna njega 7-8 sati • 5.intenzivna njega 10-14 sati
Razlozi za kategorizaciju pacijenta Utvrđivanje stanja pojedinog pacijenta Potreban broj medicinskih sestara na odjelu Brzi uvid u težinu stanja pacijenta na odjelu Ukazuje na potrebu za zdravstvenom njegom koju treba pružiti
Pristupi kategorizaciji • Opis čimbenika karakterističnih za pojedinu kategoriju • Zasebno bodovanje pojedinih čimbenika i izračunavanje prosječne vrijednosti koja onda predstavlja kategoriju pacijenta
Kritični čimbenici • Indikatori koji predstavljaju aktivnosti koje najviše utječu na vrijeme potrebno za pružanje zdravstvene njege • V. Henderson – 14 osnovnih ljudskih potreba • Orem – ideja samozbrinjavanja, ovisno o pomoći med. sestre - kompenzatorni sustav - djelomično kompenzatorni - suportivno - edukacijski
Kategorizacija u Hrvatskoj • Pacijenti se svrstavaju u 4 kategorije, ovisno o potrebnoj pomoći za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba te dijagnostičkim i terapijskim postupcima koje se provode
Čimbenici 8. Rizik za pad • Morseova skala za procjenu rizika od pada - Prethodni padovi - Druge medicinske dijagnoze - Pomagala pri kretanju - Infuzija - Stav – premještanje - Mentalni status Više bodova – veći rizik, 25-44 umjeren rizik, iznad 45 visok rizik za pad
10. Rizik za nastanak dekubitusa • Braden skala - Senzorna percepcija - Vlažnost - Aktivnost - Pokretljivost - Prehrana - Trenje i razvlačenje Manje bodova, veći rizik (15 prisutan, 9 i manje vrlo visok rizik)
Četiri kategorije 1. samonjega 1-2 sata 2. minimalna njega 3-5 sati 3. intermedijalna njega 6-9 sati 4. intenzivna njega 10 i više sati
Zaključak 1 • Kategorizacija pacijenata je nužna zbog uvida u težinu stanja pacijenata na odjelu • Samo kategorizacijom i vođenjem sestrinske dokumentacije možemo uvidjeti potrebnu količinu zdravstvene njege, a time i sestrinskog rada
Zaključak 2 • Broj potrebnih sestara na taj način nije više stvar “paušalne” procjene, već dokumentiranih činjenica o količini potrebne zdravstvene njege