1 / 23

MORSKE TEHNOLOGIJE

MORSKE TEHNOLOGIJE. Brodovi za offshore gradnju Predavanje 10 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić. Ocean engineering The Society of Naval Architects and Marine Engineers opisalo je zadatak morskog inženjerstva :

ronald
Télécharger la présentation

MORSKE TEHNOLOGIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MORSKE TEHNOLOGIJE Brodovi za offshore gradnju Predavanje 10 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

  2. Ocean engineering The Society of Naval Architects and Marine Engineers opisalo je zadatak morskog inženjerstva: Ocean engineers study the ocean environment to determine its effects on ships and other marine vehicles and structures. Ocean engineers may design and operate stationary ocean platforms, or manned or remote-operated sub-surface vehicles used for deep sea exploration.

  3. Odobalna gradnja (eng. offshore construction) Brodovi postoje razni tipovi: • jaružala, • dizalice, • brodovi za teške terete, • brodovi za polaganje podmorskih cjevovoda i kabela: • Derrick barge (DB), • Pipelay barge (LB) i • kombinacija Derrick/Lay barge (DLB), Ronioci: se koriste do dubina od 120ft – ronioci ulaze u more iz metalne košare i spušta se sa palube broda do razine mora, Ronilačka zvona (eng. Diving Bells): koriste se do dubina od 1500ft, uglavnom od 400 do 800ft,

  4. 1. Brodovi dizalice (eng. crane vessels) Oni specijalizirani za dizanje teških tereta. Najveći su uglavnom poluuronjivog tipa (eng. semi-submersibles) ili konvencionalni jednotrupci (eng. conventional monohulls).

  5. Povijest 1920 ratni brod USS Kearsarge (BB-5) preuređen je u brod dizalicu Crane Ship No. 1 , te je korišten kao skladište za municiju i druge teške terete s brodova. 1949 J. Ray McDermott sagradio je Derrick Barge Four - pojava ovog tipa plovila promijenila je odobalnu gradnju i omogućio je konstrukciju naftnih platformi u dijelovima (spajanje modula). 1963 tvrtka Heerema preuređuje norveški tanker the Sunnaas u brod dizalicu Global Adventurer (300 tona), koji je najbolje je odgovarao za rad u teškim uvjetima na Sjevernom moru. 1978 Heerema je izgradila dva poluuronjiva broda dizalice (2000 i 3000 tona) za teška mora velike stabilnosti i kapaciteta,

  6. 1986 tvrtka Micoperi gradi M7000 s dvije dizalice kapaciteta 7000 tona svaka. 1985 brod dizalica poluuronjivog tipa SSCV Thialf konstruiran je kao DB-102 za tvrtku McDermott u Mitsui Engineering & Shipbuilding Co., Ltd. Heerema preuzima brod 1997 preimenuje ga u Thialf. 2000 je nadograđen: kapacitet dvije dizalice od 7100 tona. To je najveći brod dizalica na svijetu, opremljen s Class III Dynamic Positioning System i sa šest 5500 kW retractable azimuthing thrusters za duboke vode i 12 Flipper Delta sidara za plitke vode.

  7. Length overall 201.6 meters Breadth 88.4 meters Max. Draught 31.6 meters Depth to workdeck 49.5 meters Height crane above workdeck 144.0 meters Lightship weight 72,484 t Max. Displacement 198,750 t Accomodation 742 persons Trošak gradnje ovakvih dizalica 2006: 1 milijardu US$ Thialf lifting a founation pile

  8. 2. Brodovi za prijevoz teških tereta Vrste brodova za teške terete: • klasični brodovi za prijevoz teških tereta, • poluuronjivi i uronjivi brodovi za prijevoz teških tereta, • superklasa brodova za prijevoz teških tereta. Neki od klasičnih brodova imaju jednu ili dvije dizalice za teške terete s mogućnosti istodobnog zajedničkog rada.

  9. Način rada: Brodovi su balastirani do samog kraja ukrcaja, ali kad se teret ukrca balast se većim dijelom isprazni. Na ovom principu, nekoliko je oštećenih brodova transportirano u matične luke, što je bilo manje riskantno nego operacija tegljenja.

  10. Zahtjevi koji se postavljaju pred takve brodove: • 1. moraju biti dovoljno veliki s obzirom na teret koji će se prevoziti, • 2. moraju zadovoljiti u pogledu ograničenja gaza, • 3. stabilnosti broda u momentu kada je teški teret u zraku podignut dizalicom. Kod nekih brodova problem se rješavao krcanjem tankova balasta na suprotnim stranama od tereta, dok je kod drugih problem riješen postavljanjem: • hidrauličke stope na stranu doka, • vanjskog tanka ispunjenog morem na morskoj strani (kontra-teret).

  11. 4. konstrukcijski moraju biti izvedeni: • s dodano ojačanim dnom broda, • ojačanom palubom, • tako da imaju dobra hidrodinamička svojstva, naročito glede ponašanja pri različitim stanjima mora i vjetra, • dovoljnim brojem balastnih tankova s jakim balastnim pumpama velike snage protoka, te • masivnim dizalicama za teret. Računalni hidrodinamički model broda za teški teret Računalni model brodskog dna i ojačanja

  12. OCEAN BUILDER 1 Oil-bulk-ore brod 1978 pretvoren u brod za teški teret. Ima dizalicu od 2000 tona, a služi kod instaliranja platformi u Trinidadu.

  13. SHEARLEG 5000 Ima mogućnost plovidbe u plitkim zaljevskim vodama koje vode do Morgan City, srca off-shore operacija u Meksičkom zaljevu.

  14. DB 50

  15. M/V INDUSTRIAL CHALLENGER Nosivost mu je 8000 tona, kapacitet dizalica 400 tona, brzina 16.5 čv, LOA119.80 m i širina 20 m, prevozio je razne dijelove električnih postrojenja, željezničke lokomotive i brodove američke obalne straže.

  16. THE VESSEL REVIVAL dug je 300 stopa. Posjeduje rampu za ukrcaj na prednjem dijelu broda i teške dizalice koje omogućuju ukrcaj-iskrcaj opreme za bušenje i kontejnera u neizgrađenim lukama. Ima plitak gaz što mu omogućuje pristup mjestima gdje drugi brodovi ne mogu doprijeti.

  17. M/V HAPPY RIVER jedan je od 4 sestrinska broda. Dužina mu je 138.04 m, širina 22.80 m, nosivost 15634 tone i gaz 9.5 m. Na desnoj strani ima dvije dizalice od kojih je svaka sposobna dignuti 350 tona u radijusu 20.5m ili 400 tona u radijusu 18 m. Može krcati teret u skladišta i na palubu.

  18. M/V AMERICAN CORMORANT je primjer je poluuronjivog (Float-on/Float-off) heavy-lifta. Stoji potopljen 15 stopa ispod vodene linije, čekajući da teški teret američke vojske bude 'naplavljen' na njega. Nakon što je teret ukrcan, brod se debalastira a teret se na kraju osigurava čeličnim lancima na palubi.

  19. M/V BLACK MARLIN Postiže brzinu od 14,5 čvorova, ima palubu dužine 178 m i širine 42 m, 4 balastne pumpe kapaciteta 12 000 MT na sat, pa 36 balastnih tankova se može potpuno ispuniti u 20 minuta s promjenom gaza od 1 metra. Svi parametri ukrcaja se računaju sa visokom preciznošću pomoću računala, a moguća je i simulacija balastiranja pomoću istog računala.

  20. NEPTUN HEAVY LIFT

  21. NEPTUN HEAVY LIFT velikog je kapaciteta, a njegovo korištenje relativno ne košta mnogo u usporedbi sa drugim mogućnostima. Barže su spojene u obliku slova U i imaju brojne mogućnosti.

  22. Hvala na pažnji!

More Related