1 / 31

MORSKE TEHNOLOGIJE

MORSKE TEHNOLOGIJE. Spašavanje i tegljenje na moru Predavanje 12 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić. Spašavanje Definicija: Čin ili djelatnost poduzeta da se pomogne brodu ili imovini u opasnosti bez obzira gdje se brod ili imovina nalaze.

xylia
Télécharger la présentation

MORSKE TEHNOLOGIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MORSKE TEHNOLOGIJE Spašavanje i tegljenje na moru Predavanje 12 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

  2. Spašavanje Definicija: Čin ili djelatnost poduzeta da se pomogne brodu ili imovini u opasnosti bez obzira gdje se brod ili imovina nalaze. Subjekti: spašavatelj, vlasnik broda, osiguravatelj, predstavnici države. Uvjeti: dobrovoljnost, pogibelj, uspjeh. Temeljno načelo: “No cure, no pay” osim u slučaju umanjivanja štete okolišu.

  3. Podjela spašavanja: • spašavanje oštećenog broda ili jedinica za istraživanje i iskorištavanje podmorja, • spašavanje nasukanog broda, • podizanje potonulog broda (podrtina, potonulih i oštećenih objekata), • spašavanje tereta ili dijela opreme, • sprečavanje onečišćenja.

  4. Međunarodna konvencija o spašavanju (London, 1989) Zamijenila je Međunarodnu konvenciju za izjednačenje nekih pravila o pružanju pomoći i spašavanju na moru iz 1910. Tradicijski postulat no cure – no pay (ne dobiva se nagrada ako je akcija spašavanja prošla bez rezultata) odvraćao je spašavatelje od akcije spašavanja broda ako prijeti rizik neuspjeha. 1979 u području Kariba sudar Atlantic Empress i Aegean Captain koji su prevozili oko 470000 tona sirove nafte). Spašavatelji su potpisali LOF (Lloyd's Open Form) i dva tjedna spašavali brodove – pokušali su tegliti Atlantic Empress na Atlantik, međutim on je potonuo zajedno s opremom spašavatelja, pa su spašavatelji izgubili su pravo na nagradu.

  5. Po novoj Konvencijispašavatelj,i u slučaju da spašavanje nije uspješnomože, zahtijevati od vlasnika broda u opasnosti posebnu naknaduu visini troškova koje je imao za pokušaj sprječavanja ili umanjivanja štete na okolišu – to je minimum koji će pripasti spašavatelju čak i ako zbog spleta okolnosti nije uspio spasiti imovinsku vrijednost, niti umanjiti štetu za okoliš. Ako je spašavatelj svojim operacijama stvarno spriječio ili umanjio ekološku štetu, posebna naknada može dodatno povisiti se čak i do 100% od troškova koje je imao. Konvencija se ne odnosi na učvršćene ili plutajuće platforme ili pokretne pučinske uređaje i opremu za bušenje, jer drži se da su same posade najbolje izvježbane i specijalizirane za postupanja u kriznim situacijama.

  6. Nesklonost obalnih država da dozvole potencijalnim brodovima potencijalnim onečišćivačima (eng. leper ships) uplovljenje u njihovo obalno more (eng. maritime leprosy) pokušala se ukloniti tako da se u Konvenciji odredio pojam štete na okolišu zbog zagađenja, požara, eksplozije i slične nezgode, te se obalnim državama priznaje šteta na okolišu nastala u priobalju, unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu (luke zakloništa).

  7. Obilježja tržišta spašavanja: • nepredvidljivost mogućnosti pružanja usluge, • nepredvidljivost troška usluge, • nepredvidljivost prihoda, • konkurencija (osim profesinalnih spašavatelja - trgovački brodovi, lučki peljari, lokalni spašavatelji). Načini ugovaranja: • standardni oblik ugovora (LOF), • dnevni najam, • dnevni najam + bonus, • ukupno ugovorena suma (lumpsum).

  8. Vremenska organizacija spašavanja: • zaključivanje ugovora, • priprema spašavanja, • postupak spašavanja – vraćanje u plovno stanje, • predaja spašene imovine. Djelatna organizacija spašavatelja: • voditelj, • ljudstvo, • logistička i tehnička podrška, • sustav komunikacija.

  9. Brodovi/brodice za traganje i spašavanje – spasilačke bodice (search and rescue SAR boats) Najčešće se nalaze u putničkim lukama. Dužina im može biti preko 17 metara, brzina 25 čvorova i imaju samo par članova posade.

  10. Plovila za spašavanje (eng. life boats) na brodovima dijele se na: • brodice za spašavanje • otvorene brodice za spašavanje • poluzatvorene brodice za spašavanje • potpuno zatvorene brodice za spašavanje • moderne brodice za spašavanje • splavi za spašavanje

  11. Brodice za spašavanje Moraju ih imati svi brodovi zajedno s uređajem za spuštanje i dizanje. Svaka brodica obavezno mora imati dizelski motor zbog pouzdanosti, dva sistema za startanje s vožnjom (naprijed, natrag i ler) i radio uređaj. Spuštanje brodice za preživljavanje je najsloženija operacija kod napuštanja broda i samo zapovjednik može narediti da se brodice mogu spustiti u more radi evakuacije ljudi sa broda. Ukoliko se brod kreće, a oko njega je više čamaca istovremeno, moraju se udaljavati jedan po jedan i to od krme prema pramcu.

  12. Inventar brodice za spašavanje: • orijentacija – kompas, • motor - alat za manje popravke, rezervni dijelovi, • komunikacija i signalizacija - vodootporna svjetiljka, radar reflektor, EPIRB, zviždaljka, 6 ručnih baklji, 4 rakete sa padobranima, reflektor za traganje, • preživljavanje - hermetička posuda za vodu kapaciteta 3 litre vode po osobi, odnosno 2 litre ako ima destilator, hrana od 10000kJ po osobi, pribor za ribolov, kutija prve pomoći, termo-zaštitna sredstva dovoljno za 10% osoba u čamcu.

  13. a)Otvorena brodica za spašavanje na gravitacionim sohama

  14. b) Poluzatvorene brodice Najmanje 20% od pramca i krme prema sredini je od čvrstog materijala, a na središnjem dijelu postavlja se pokrov od dvostrukog materijala sa nosačima. Dvije osobe mogu ga postaviti za manje od 2 minute. Pokrov potpuno zatvara čamac i zaštićuje osobe u njemu, a na pokrovu mora biti osiguran način sakupljanja kišnice.

  15. c) Potpuno zatvorene brodice Nalaze se na krmi broda na koso položenoj platformi s kotačima, a spuštaju se gravitacionim sohama, slobodnim padom i samo-oslobađanjem. Kod spuštanja slobodnim padom manevar otkačenja vrši samo jedan čovjek, a sigurna visina spuštanja je 26 metara. Samo-upravljajuće su i vodonepropusne najmanje 8 minuta.

  16. d) Moderne brodice za spašavanje Ovakve brodice napravio je U.S. COAST GUARD još 1980 godine. Od standardnih brodica razlikuju se po tome što imaju radar, jači motor i osobe u njemu mogu biti puno sigurnije po nevremenu. U more se spuštaju putem soha.

  17. 2. Splavi za spašavanje Osiguravaju boravak na moru barem 30 dana za najmanje 6 osoba. Aktiviraju se slobodnim padom, ali i bacanjem, dizalicama i hidrostatskom kukom, a moraju izdržati pad s najmanje 18 metara visine. Nemaju pogon i tegle se brzinom od 3 čvora. Na trgovačkim brodovima vrijeme ukrcaja u splav ograničeno je na 3 min.

  18. Pneumatske splavi za spašavanje napravljene su od gumiranog platna crvene boje, pakirane su u krutim plastičnim kontejnerima ili u vrećama od gumiranog platna. Smještene su na postoljima ili kosim rampama na palubi, zasebno ili u setovima (jednim potezom u more se baca čitava grupa splavi). Napuhavanje se vrši iz boce koja se nalazi na dnu splavi kroz bespovratni ventil komprimiranim neotrovnim plinom u roku kraćem od 1 minute. Pneumatska splav ima dobar stabilitet zbog nisko postavljenog centra težine i poda, kao i zbog četiri stabilizatora na dnu.

  19. Tegljenje U slučaju tegljenja sklapa se ugovor o djelu, radu ili prijevozu stvari tegljenjem: • na putovanje, • na vrijeme, • do okončanja ugovorenog posla. Tegljač u službi tegljenog broda – važna pitanja: • pravna fikcija jedinstva prema trećima; • pitanje početka i kraja tegljenja.

  20. Vrste tegljenja prema području i vrsti rada: • oceansko “tegljenje” (eng. ocean going tug) – uglavnom se koristi za opskrbu platformi; • obalno i lučko tegljenje: • potiskivanje plovila koja nemaju vlastiti pogon, • pružanje pomoći pri manevriranju plovila koja imaju vlastiti pogon. Podjela tegljača prema području i vrsti rada: • lučki tegljači: 15 – 30 m, 1 000 – 3 000 kW, • oceanski tegljači: 70 – 80 m, 10 000 – 15 000 kW, • tegljač-gurač, • tegljač-ledolomac.

  21. Lučki tegljači

  22. Oceanski tegljači

  23. Tegljači, remorkeri (tugboats and towboats) Postoje brodovi za manevriranje guranjem (eng. tow) i vučenjem (eng. tug) drugih brodova. Snažni su za svoju veličinu: 750 do 3000 KS - 500 do 2000 kW, a veliki remorkeri i do 25 000 KS - 20 000 kW. Karakterizira ih velika sposobnost manevriranja, uglavnom imaju konvencionalnu propeller/rudder (vijak/kormilo) konfiguraciju koja je efikasna za port-to-port towing. Umjesto uobičajenih propelera Schottel propulsion system koristi se Voith-Schneider propulsion system.

  24. Pogonski stroj: • Diesel-motor, • Diesel-električni, • redukcijski sklop. Poriv: • jedan ili dva fiksna vijka, • jedan ili dva vijka s prekretnim krilima, • Kortova sapnica (eng. the Kort nozzle) - cilindrična struktura u kojoj je smješten posebni propeler minimalno udaljenih krila vijka od unutarnje stjenke cilindra, pa je omjer potisak:snaga uvećan jer voda ulazi u propeler linearno i isto ga tako napušta, • cikloidni i azimutalni porivnici.

  25. Protupožarna oprema: • crpke, • protupožarni topovi, • spremište pjene. Oprema za tegljenje: • kuka, • vučno vitlo, • bitve, pramčana uporna koljena, • užad, lanci.

  26. Tipovi remorkera prema načinu tegljenja: a) vučom (eng. tug) • standardni, koji tegle pomoću duge čelične sajle ili konopa; • eng. notch tug, koji imaju urez na krmi kojim se zakače za tegljeni objekt, što je opasno za tegljenje barži koje nisu u balastu; • eng. integral or integrated unitsu posebno dizajnirani brodovi koji se s tegljenim brodom “zaključaju” zajedno u čvrstu strukturu. Cijela struktura ima sposobnost manevriranja, ali ne i pojedini dijelovi. Klasificirani od klasifikacijskih društava i pravno se smatraju brodovima. Barže u sklopu tega moraju imati prikladnu posadu i moraju istaknuti navigacijska svjetla koja se zahtijevaju za brodove; • eng. carousel tug su novi tip remorkera (prototip u Nizozemskoj) kod kojeg je efektivnost i fleksibilnost manevriranja postignuta ne propelerima već čeličnom konstrukcijom na palubi - dva čelična prstena od kojih je unutarnji fiksno učvršćen dok se drugi slobodno okreće i nosi kuku ili vitlo. Remorker može manevrirati neovisno o tegljenom brodu.

  27. b) potiskivanjem, guranjem (eng. tow) - brodovi dizajnirani za guranje barži. Imaju četvrtasti pramac za guranje i snažne motore (od 600 KS do 10 000 KS). Mogu gurati 50 veliki barži. Najduži tegljači imaju preko 200ft.

  28. The towboat Angelina pushes a barge in New Orleans Towboat and mixed cargo barges on the Chang Jiang (Yangtze)

  29. Tegljači u line-haul service rade 24 sata na dan 7 dana u tjednu i opremljeni su najsuvremenijom navigacijskom opremom (radar u boji, GPS, elektroničke karte i specijalizirana radio komunikacija). Posada se sastoji od dva zapovjednika, jedan do dva strojara, 3 do 5 mornara i kuhara, koji su ukrcani 30 dana - 6 sati rade 6 sati odmaraju i rijetko silaze s broda.

  30. Pitanja za ponavljanje • Značajke spašavanja i obilježja tržišta? • Nova konvencija o spašavanju iz 1989 – koju novinu donosi? Na koga se konvencija ne odnosi? • Objasnite poajam maritime leprosity. • Vrste tegljenja prema području i načinu rada i podjela tegljača? • Tipovi remorkera prema načinu tegljenja? • Osnovne karakteristike tegljača?

  31. Hvala na pažnji!

More Related