MORSKE TEHNOLOGIJE

1. MORSKE TEHNOLOGIJE Iskorištavanje živih bogatstava mora Predavanje 12 Doc.dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić

2. Ribarstvo – ribolov i marikultura Ribarstvo je organiziran napor ljudi da love i uzgajaju ribe i druge vodene organizme. Akvakultura je grana ribarstva; bavi se uzgojem organizama koji žive u vodi (djelomična ili potpuna kontrola čovjeka). Marikultura je dio akvakulture i bavi se uzgojem morskih organizama. Ribolov (morski i slatkovodni) obuhvaća ulov ribe i vađenje drugih vodenih organizama. Dijeli se na: • gospodarski ribolov, • ribolov za osobne potrebe, • sportsko - rekreacijski ribolov, • industrijski ribolov - nije namijenjen direktno ljudskoj ishrani.

3. Kretanje svjetskog ulova i proizvodnje iz akvakulture (1950-2002) Ribarstvo je u opadanju (svijet bez Kine), jedino u Kini raste (Kina krivotvori podatke zbog političkih razloga). Izvor: FAO (Food and Agriculture Organization of the UN),http://www.fao.org/docrep/009/A0699e/A0699e00.htm: STATE OF WORLD FISHERIES AND AQUACULTURE 2006

4. Ribolov • Obilježja: • ograničenost ribolovnog bogatstva (pravno i biološki), • raznolikost i nepredvidivost strukture ulova, • mala trajnost sirovine, • sezonski karakter ribolova, • udaljenost lovišta.

5. Prosječni svjetski ulov ribe po glavi između 1950 i 2000 Kretanja svjetskog ulova (1950-2002) Ulov zadnjih 20ak godina stagnira, bez obzira na povećana ulaganja u ribolov jer je dostignut biološki maksimum. Vrijednost ribolova je oko 60 milijardi USD, a troškovi ribolova oko 120 milijardi USD, što je ekonomski neisplativo, no vlade da bi očuvali radna mjesta subvencioniraju ribolov (gradnju plovila, plavi diesel, zajamčena otkupna cijena…)

6. Potrošnja ribe u Svijetu 2003: • svjetski prosjek: 16.3 kg/po glavi, • razvijene zemlje: 28.6 kg/po glavi, • Hrvatska: 10.0 kg/po glavi. Rastuće potrebe za ribom zbog: • rasta populacije čovječanstva, • ekonomskog rasta, te podizanja svijesti o zdravstvenom aspektu i drugim čimbenicima. FAO procjene: • 2015 deficit za ribom i ribljim proizvodima će iznositi 11 milijuna tona, cijene će rasti, a zbog povećanog pritiska i prelova doći će do smanjenja udjela najvažnijih gospodarskih vrsta; • 2030 potrebe za ribom bit će 160 milijuna tona, a prosječna potrošnja 20kg/po glavi.

7. Daljnji porast ulova ribe u Svijetu može se postići: • pomicanjem eksploatacije na niže trofičke stepenice (mala plava riba), • intenzifikacijom ulova na područjima koja do sada nisu bila pristupačna za eksploataciju - uspješnijim iskorištavanjem otvorenog oceana, • uvođenjem novih vrsta, poribljavanje priobalnih područja, razvoj marikulture.

8. Vodeće zemlje u ribolovu 2002 Ovih deset zemalja daje 60% svjetske proizvodnje

9. Područja svjetskog ribolova

11. Glavne vrste u ribolovu 2002

12. Ribolovni alati • povlačni (pridnene i lebdeće koće) – eng. trawls • okružujući (plivarice) – eng. seines • zaplečući (poponice) – eng. entaglingnets • zaglavljujući (prostice) – eng. gillnets • poklopni – eng falling gears • nadizni – eng. lift nets • procjedni • probodni – eng. grappling and wounding • udičarski – eng. hooks and lines • klopkasti – eng. traps • ribolovni strojevi – eng. harvesting machines • aktivni (povlačne mreže – koće) i pasivni alati (mreže stajaćice i plivarice)

13. The following classification is based upon the "International Standard Statistical Classification of Fishing Gear (ISSCFG)"

14. Ribarska flota Broj ribarskih plovila je stabilan, međutim ukupna tonaža se drastično smanjuje u posljednjih 10 godina. Srednja starost plovila se povećava: 1990 samo 6% plovila starije je od 30 godina, a 2003 28%. Sigurnost na moru je u izravnoj korelaciji sa povećanjem starosti plovila ribarstvo postaje jedno od najopasnijih zanimanja.

15. Tipovi ribarskih brodova: • koćari, • plivaričari, • brodovi za lov udicom, parangalom, panulom, • kitolovci, • višenamjenski brodovi, • brodovi hladnjače, • brodovi tvornice (riblje ulje, riblje brašno, konzerve).

16. Koćari (eng. Trawlers) Koćarenje čini najveći dio svjetskog ulova. Koćari variraju u veličini od čamaca do velikih brodova tvornica. Nadgrađe s nastambom za posadu obično im je na pramcu. Ukupna tonaža koćara na Svijetu 1970-1996

17. Podjela koćara: po mjestu povlačenja: • pelagične (lebdeće) koće • pridnene koće po načinu povlačenja: • po krmi (krmeno podizanje), • s izbačenih soha (eng. outrigger trawler - bočno podizanje) • podizanje u paru, pomoću dva broda

18. Plivaričari (eng. Seiners)  Mogu biti od malih otvorenih brodova do velikih brodova za otvorena mora (eng. ocean going vessels). Uglavnom im je nadgrađe na pramcu, a radna paluba na krmi ili im je nadgrađe na krmi, a radna paluba po sredini. Opremljeni su vitlima, Puretić-blok (vitlo za podizanje mreže), opremom za skladištenje, sonarom i track plotters. Ukupna tonaža plivaričara na Svijetu 1970-1996

19. Štetni učinci ribolova • prelov (eng. overfishing) - prekomjerni izlov, • prilov (eng. by-catch) - ulov neciljanih organizama koji se ona bacaju u more, • uništavanje kompletnih biocenoza pridnenim koćama (nastojanje Greenpece da proglase moratorij (zabranu) na koćarenje (eng. deep-sea trawling) 2006).

20. 1. Prelov Prelov je takvo stanje riblje populacije pri kojoj se ulov smanjuje iako se povećavaju ili poboljšavaju ribolovna sredstva. Prelov se očituje: • smanjivanjem veličine populacije - opadanjem ukupnog ulova (i ulova po jedinici napora), • strukturalnim promjenama stoka – opadanje prosječne dužine ekonomski važnih vrsta riba Crni scenarij - na konferenciju u Kobeu je istaknuto da će do 2048 nestati divljih populacija zbog prevelikog ulova.

21. Primjeri prelova: 1970 u Peruu se dogodio krah ulova inćuna zbog prelova i El Niño. Kolaps ribolova atlantskog bakalara

22. Pokazatelj održivost ulova za neke gospodarski važne vrste Izvor: Strategic research priorities for the CFPwith regard to global commitments(MSY, EAF, MSFD) Philippe Gros –– Ifremer

23. Reguliranje prelova - koncept kontrole ulova(eng. concept of Harvest Control Rule HCR - Konvencija semafora (eng. The Traffic Light Colour Convention) – loviti samo u sigurnoj (zelenoj) zoni precautionary reference points (mjere opreza) biomasa stocka - obnavljanje ribolovna smrtnost - ribolov limit reference points (granična vrijednost) Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Precautionary_principle

24. Određivanje održivog ulova (max. sustainable yield MSY): Biološki -najveći prosječni ulov koji možemo trajno uzimati iz populacije u određenim uvjetima okoliša bez štetnih posljedica Ekonomski – optimalan omjer između vrijednosti ulova i uloženog napora (minimalni troškovi)

25. Rješenje prelova Da bi postigli održivi ribolov (sustainable fishing) vrlo je važno: • izvršiti procjene količina gospodarski važnih vrsta riba, • odrediti utjecaj jačine ribolova na riblju populacije, • odrediti pravce razvoja oblika reguliranja ribolova i njihove zaštite.

26. Nakon izvršenih procjene stoka i poznavanja preciznih bioloških podataka o vrsti, pristupa se usmjeravanju ulova. To je moguće: • Limitiranjem ulova • Određivanjem intenziteta ribolova • Ograničenjem djelovanja ribolovnih jedinica • Reguliranjem ribolovnih alata i načina njihove upotrebe • Ograničenjem veličine jedinki ulovljenih organizama • Zabranom ribolova na pojedinim područjima i u određenim sezonama • Zabranom ulova pojedinih vrsta (zaštićene vrste) • Umjetnim poribljavanjem

27. A. Limitiranje ulova je određivanje točnih količina koje se smiju loviti ukupno i za pojedine vrste (eng. fishing quotas). Najracionalniji, ali i najdrastičniji način. U nas postoje kvote samo za plavoperajnu tunu. B.Određivanje intenziteta ribolova koji omogućuje da se ostvari godišnji ulov blizak optimalnom. On ovisi o: • broju brodova, • njihovoj tehničkoj spremnosti i opremljenosti, • broju sati koćarenja,...

28. C.Ograničenje djelovanja ribolovnih jedinica određuje se: • broj ribolovnih jedinica ili • veličina i tip brodova, jačina pogonskih strojeva, kojima se smije loviti u pojedinim područjima. Ovaj bi način bio efikasan za koćarenje u našim kanalima, u kojima bi se uz vremensko ograničenje koje se danas primjenjuje poboljšalo stanje naselja pridnenih vrsta.

29. D. Reguliranje ribolovnih alata i načina njihove upotrebe u nas je uobičajen i njime se zabranjuje ili ograničava upotreba pojedinih vrsta alata, propisuje namjena i načini njihov upotrebe, te određuju konstrukcijsko-tehničke osobine alata (npr. veličina oka mreže, broj udica na parangalima...). Određivanjem minimalnih veličina oka na ribolovnim alatima – nije u potpunosti efikasna, posebice kod koća i potegača. Svi ribolovni alati koji se upotrebljavaju u našem morskom ribolovu imaju propisane minimalne veličine oka ispod kojih se ne smiju primjenjivati. E. Ograničenje veličine jedinki određivanje minimalne veličine (eng. minimum lending size MLS) koje se smiju loviti i stavljati u promet. Nekim se alatima dopušta postotak tolerancije ulova nedoraslih vrsta ribe. Ovaj vid je teško provoditi u morima gdje obitavaju različite vrste i primjenjuju se najraznovrsniji ribolovni alati.

30. F. Zabrana ribolova na pojedinim područjima i u određenim sezonama Lovostaj može biti djelomični (vrijeme, vrsta, alat) ili potpuni (trajna zabrana lova svih vrsta svim alatima). Zabrana na određeno vremensko razdoblje omogućava obnovu u periodu zabrane. Postoji potpuna zabrana ribolova u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim djelovima prirode (ribolovni rezervati) - eng. no-go zones. G. Zabranom ulova pojedinih vrsta Lovostaj za pojedine vrste i zabrana njihovog stavljanja u promet trajno ili u sezoni mrijesta. H. Umjetnim poribljavanjem mora

31. 2. Prilov - slučajan ulov pri ribolovu Prilov čine gospodarski nevažne vrste riba i beskralježnjaka, ali i neke zakonom zaštićene vrste – kornjače, morski sisavci...koje se nakon ulova bacaju u more jer nemaju tržišnu vrijednost. Ulov neželjenih vrsta drastično je smanjen kao posljedica povećanja selektivnosti alata, no problem je namjerno bacanje u more manjih jedinki radi povećanja cjene ribe (eng. High grading). Dolphin Tuna case - 1970ih uz lov na tune bila je vezana velika smrtnost dupina.Kasnije je pod pritiskom javnosti zabranjen lov tuna određenim ribolovnim alatima i ona tuna koja se prodaje mora imati oznakuDolphin Safeili Dolphin Friendly što ne znači da niti jedan dupin nije ubijen tijekom lovaveć da se nije namjerno lovilo dupine s pretpostavkom da je u blizini tuna.

32. 3. Uništenje biocenoza koćama Fizička šteta staništa - izraženija je kod koća koje se upotrebljavaju u plićim vodama, nego u dubljim vodama. Utjecaj na bentoske životne zajednice - pridneni koćarski ribolov negativno utječe na bentosku faunu beskralježnjaka koji se love kao prilov (trpovi, mješčićnice, zvjezdače, ježinci). Neizravno mijenjanje dinamike u hranidbenom lancu - izlovom većih predatorskih riba na višoj trofičkoj razini mijenja se sastav i struktura vrsta u ekosustavu - porast udjela manjih vrsta (ekspanzija meduza u svjetskim morima) i porast udjela nedoraslih i gospodarski neznačajnih primjeraka u ulovu. Negativni učinak imaju i u moru izgubljeni ribolovni alati ili njihovi dijelovi (mreže, vrše i sl.) u koje se organizmi ulove i ugibaju (eng. ghost fishing)

33. Marikultura • početci u Kini 2500 pne • boom 1960 kao odgovor na porast cijene ribe zbog iscrpljenosti ribljeg stoka • 2003 od 132.2 milijuna tona iz akvakulture je 41.9 (31%) • cilj joj je djelovanjem na 3 čimbenika: • razmnožavanje – umjetni (inducirani) mrijest • rast – dodatna ishrana • prirodnu smrtnost - reducirana je selekcijom i lijekovima, te odgovarajućim uvjetima uzgoja

34. Razlozi za: • preko 4 milijarde ljudi loše se hrani (riža, kruh); 1/3 ljudi je gladno, a 1000 ljudi umire od gladi svakog sata • proizvodnja hrane na kopnu zauzima 11% obradivih površina – erozija tla glavni je problem • ribe brže rastu jer ne troše energiju na zagrijavanje jer su hladnokrvni organizmi već samo na rast i razmnožavanje • bolja iskoristivost riblje sirovine - kod riba jestivi dio je 80%, kod goveda 60%, peradi 50 - 60%, svinja 35% • ...no marikultura ekonomski nije opravdana jer za uzgoj 1 kg uzgajane ribe treba 5 kg sitne plave ribe.

35. Udio akvakulture u ukupnom ribarstvu: svijet (1), Kina (2), svijet bez Kine (3)

36. Podjela prema vrsti uzgajanih organizama Piscikultura - uzgoj riba (komercijalno vrijedne vrste – lubin, komarča, tunj, gof, losos, pastrva, jegulja, jesetra) Krustacikultura - rakovi Ostreikultura - kamenice Mitilikultura - dagnje Algokultura - alge Uzgoj različitih vrsti organizama 2002 (po količini i vrijednosti)

37. Podjela prema intenzitetu uzgoja: • ekstenzivni uzgoj • poluintenzivni uzgoj – dodavanje riblje mlađi, dopunsko hranjenje • intenzivni uzgoj – umjetna produkcija mlađi, prehranjivanje, prozračivanje i pročišćavanje vode, regulacija temperature, lijekovi... Podjela prema mjestu uzgoja: • na kopnu (ribnjaci, protočni kanali, silosi, bazeni) • na moru: • mrežne pregrade (zaljevi, kanali) • kavezi (uz obalu, off-shore ili semi off-shore) • ocean ranching (puštanje riba da rastu u divljini i njihovo kasnije izlovljavanje)

38. Metode i tehnologija uzgoja u Mediteranu: • Hrvatska i Grčka-kaveska proizvodnja u priobalju • Malta i Cipar, Francuska i Španjolska-off- shore or semi off-shore tehnologije • Egipat,Maroko,Italija-lagunarni tip uzgoja - zarobljavanje prirodne mlađi mrežnim predgradama

39. Štetni učinci marikulture: • Utjecaj na divlje populacije (za predatore se mora hvatati riba u divljini, bijeg uzgajanih organizama i miješanje genetskog materijala, širenje bolesti...) • Velika koncentracija uzgajanih organizama – utjecaj na kvalitetu vode (nepojedena hrana, fekalije, lijekovi) i na zajednice u vodi - pogotovo bentos (na dnu)

40. Prerada Obuhvaća: soljenje, sušenje, dimljenje, mariniranje, fermentiranje, konzerviranje, paštete, konfekcionioranje, riblje brašno Nije za ishranu Konzervirano Obrađeno Smrznuto Svježe

41. Sušena, soljena i dimljena riba Konzervirani rakovi i školjkaši Konzervirana riba Svježi rakovi i školjkaši Pothlađena i smrznuta riba Riblje ulje Riblje brašno

42. Stanje ribarstva u HrvatskojUkupan godišnji ulov morskih organizama u RH 1997-2002 • Ribarstvena statistika ulova i ribolovnog napora kojim je on ostvaren nedovoljno je vjerodostojna. • Nekontrolirano i nerazumno iskorištavanje jadranskih živih resursa dovelo je do prelova, što se očituje kroz: • smanjenje ukupnog ulova, • velikoj zastupljenosti nedoraslih primjeraka u lovinama, • smanjenju veličine ribe pri dostizanju prve spolne zrelosti, • povećanom udjelu gospodarski beznačajnih vrsta u lovinama.

43. Ribarska flota Stalan rast broja snage i kapaciteta ribarskih brodova nije rezultiralo razmjernim povećanjem ulova, zbog udjela brodova koji nisu prikladni za eksploataciju na otvorenome moru, a zbog zaštitnih mjera ne love u unutrašnjim vodama.

44. Gospodarski najznačajnije vrste u Jadranu

45. Ukupni godišnji ulov plave ribe u RH 1997-2002 Ukupni godišnji ulov srdele u RH 1997-2002

46. Ulov tuna je gotovo isti iz godine u godinu, kao posljedica ulova sustavom kvota Ukupan ulov bijele ribe pokazuje dugogodišnji negativni trend (najviše kod skupine hrskavičnjača)

47. I drugi morski organizmi koji se love pridnenom koćom prema podacima DZS (Državnog zavoda za statistiku) pokazuju silazni trend: rakovi glavonošci

48. U nekoliko posljednjih desetljeća provedeno je nekoliko projekata: EU-MEDITS, Phare, DeMon. Ekspedicija EU-MEDITS (Mediterranian International Trawl Survay). u hrvatskome teritorijalnom moru: • kod šest gospodarski najznačajnijih vrsta, indeks biomase koleba iz godine u godinu • situacija je najnepovoljnija kod škampa u otvorenom srednjem Jadranu najvjerojatnije kao posljedica visokog intenziteta ribolova Kretanje indeksa biomase pridnenih organizama 1996-2003

49. Pitanja za ponavljanje • Što je ribarstvo? • Stanje ribarstva u svijetu: trend u ribolovu (rastući ili padajući) i trend u akvakulturi, područja svjetskog ribolova, vodeće zemlje, najčešća lovina? Zašto je marikultura neodrživa s ekonomskog i socijalnog stajališta? Zašto države subvencioniraju ribarstvo iako je ono neprofitabilno? • Kako se može postići daljnji porast ulova? • Štetni učinci ribolova? Primjer prelova? Objesnite razliku između biološkog i ekonomskog održivog ulova (sustainable yield)? • Kako je moguće zaštiti živa bogatstva mora? • Što je to prilov? • Prednosti marikulture? Utjecaj na okoliš? Podjela prema mjestu i intenzitetu uzgoja? Prema vrsti uzgajanih organizama? Koji tip uzgoja prevladava u Hrvatskoj? • Stanje ribarstva u RH? Koje su vrste najviše opterećene prelovom? Kako se po stanju populacija može zaključiti da je došlo do prelova važnih gospodarskih vrsta u Jadranu?

50. Hvala na pažnji!