1 / 14

Stanje i perspektive srpske sportske infrastrukture

Stanje i perspektive srpske sportske infrastrukture. dr Sretenka Dugalić. Stanje infrastrukture u Srbiji je loše. MREŽA OBJEKATA JE NEFUNKCIONALNA, NERAVNOMERNO RASPOREĐENA. INVESTICIONO-TEKUĆE ODRŽAVANJE SE NE SPROVODI REDOVNO; NEKI GRADOVI UOPŠTE NEMAJU SP. OBJEKTE;

sheri
Télécharger la présentation

Stanje i perspektive srpske sportske infrastrukture

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Stanje i perspektive srpske sportske infrastrukture dr Sretenka Dugalić

  2. Stanje infrastrukture u Srbiji je loše • MREŽA OBJEKATA JE NEFUNKCIONALNA, NERAVNOMERNO RASPOREĐENA. • INVESTICIONO-TEKUĆE ODRŽAVANJE SE NE SPROVODI REDOVNO; • NEKI GRADOVI UOPŠTE NEMAJU SP. OBJEKTE; • NEDOSTAJU TURISTIČKIM MESTIMA GDE SU DOPUNA PONUDE I KORISTAN PRIHOD ZA DRUŠTVO; • ČESTO NE ZADOVOLJAVAJU NI PROJKETOVANE PARAMETRE VEZANE ZA BEZBEDNOST. • NEDOSTAJU ADEKVATNI PARKINZI; • NEDOVOLJNO JE TOALETA ZA GLEDAOCE; • NEADEKVATAN PRATEĆI PROSTOR ZA KORISNIKE; • ČESTO NEMA ADEKVATNE („ČISTE") VEZE IZMEĐU SVLAČIONICA I SALA; • NEMA JEDINSTVENOG REGISTRA INFRASTRUKTURE.

  3. Potrebna je intervencija države: • Strategiju bazirati na izvorima konkurentske prednosti: • OBUCI I OBRAZOVANJU (sadašnjih i bivših sportista); • ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU (kompenzacije za osvojena EP; SP I OI, nacionalne penzije...usmeriti u projekte, ostvariti uštede u budžetu, sportiste podsticati da povećaju vlasničke udele dokupom deonica, da bi podstakli njihovu motivaciju i posvećenost razvoju sportskih grana u okviru kojih su postigli nadprosečne rezultate); i • INFRASTRUKTURI.

  4. TREBA

  5. Prednosti privatne inicijative 1/ SMANJUJE FINANSIJSKI DEFICIT; 2/ PRUŽA BOLJA USLUGA POSETIOCIMA; 3/ MOGUĆNOST DA RIZIKUJU I ULAŽU KAPITAL KOD DOGAĐAJA; 4/ POVEĆAVA BROJ I KVALTET PROGRAMA; 5/ UVEĆAVA BROJ KONTAKATA/UGOVORA SA IND. SP. OPREME; 6/ POSTIŽE VRHUNSKI PROFESIONALIZAM U UPRAVLJANJU; 7/ POBOLJŠAVA FELKSIBILNOST STRATEGIJE I POSLOVNE STRUKTURE POVEZANIH DISCIPLINA.

  6. Ovako je u evropskim zemljama Italija: Klubovi (u privatnom vlasništvu, u formi udruženja građana/privatnih kompanija), koriste gradske (opštinske) stadione (pr. FK Roma i Lacio: koriste isti – Olimpijski stadion u Rimu. Oba kluba plaćaju zakupninu, a poseduju sopstvene, manje reprezentativne sportske objekte koji služe za svakodnevne treninge. Societa Sportiva Lazio, poznato po fudbalskoj selekciji, i drugim i još drugih 37 sportskih disciplina, slično SD C. Zvezda i Partizan; Lacio je transformisan u AD. Klaudio Lotito poseduje 61,312% akcija Lacija, a ostalih 38,688% drugi akcionari.Poseduje veliki sportski centar, sa pratećim sadržajima; a nije započeo izgradnju svog stadiona, i pored prihoda od čak 83 mil. € u sezoni 2004/05, jer su troškovi izgradnje i održavanja preveliki. Prema podacima za sezonu 2006/07 godina, Lacio više nije na listi 20 najbogatijih FK sveta, pa je vizija o stadionu ostala san. Osim akcijama Lacija, na italijanskoj berzi se trguje i akcijama Juventusa i Rome. FK Milan koristi gradski stadion pod nazivom San Siro, kojeg koristi i FK Inter. Milan, jedan od najbogatijih klubova sveta, nije AD, već oblik privatne kompanije koju poseduje samo 1 vlasnik, S. Berluskoni od 1986.g., te akcije nisu u prodaji na berzi. Pre jeseni 2008.g. klub je bio 6. po bogatstvu na svetu i najbogatiji klub u Italiji, ali nije započeo izgradnju svog stadion, jer da bi bio sagrađen prema kriterijumima UEFA košta 600-800 mil. €. Danas je Milan na 8. mestu po bogatstvu među FK Evrope sa god. prihodom od 256,9 mil. €. FK Juventus: svoj stadion Delle Alpi (Torino). U vreme renoviranja, igrao na Olimpijskom stadionuu koji je vlasništvo grada, a taj stadion kao zakupac koristi i FK Torino.

  7. ŠPANIJA: NAJVEĆI BROJ FK i KK (U SVOJSTVU UDRU-ŽENJA GRAĐANA) IMA OBJEKTE U SVOM VLASNIŠTVU FK Real Madrid i Barselona (FK Barselona poseduje najveći stadion u Evropi - Camp Nou, kapaciteta 98.787 sedišta, kategorizacije 5*; koji zbog izgleda, veličine, i značaja brenda tokom godine privuče hiljade posetilaca i van toka održavanja utakmica, što donosi prihode kojima se finansira održavanje). FK Espanjol iz Barselone igra na stadionu koji je vlasništvo grada, na osnovu ugovora o zakupu. Ali, uprava kluba došla je do zaključka da je znatno isplativije, organizaciono i logistički jednostavnije, pa je klub sagradio novi stadion Estadi Cornellá – El Prat, otvoren 2009.g. izvan gradskog centra. Renta državnog-opštinskog objekta je opteretila obe strane: 1/ grad je iz godine u godinu podizao cenu zakupa stadiona, a nije ulagao veća sredstva u rekonstrukciju kojom bi povećao kapacitet stadiona i udobnost za gledaoce; 2/ Espanjol je želeo veći i moderniji stadion koji prima više publike, a nije hteo da ulaže sredstva u rekonstrukciju stadiona koji nije njegov, pa se nakon dužih priprema odlučio za izgradnju sopstvenog stadiona.

  8. ENGLESKA: KLUBOVI U SVOM VLASNIŠTVU POSEDUJU OBJEKTE I ZEMLJIŠTE .FK M. Junajted -Old Trafford;od donacije Henri Dejvisa 1909.g. od 60.000 ₤ je kupljeno zemljište za izgradnju stadiona. Klub, sponzori i donatori, povremeno su ulagali u proširenje i modernizaciju najboljeg stadiona u V. Britaniji, jedinog u toj državi koji je prilikom prvog rangiranja i standardizacije UEFA, dobio 5*. FK Liverpul poseduje stadion Enfild u svom vlasništvu. FK Čelzi: 1904.g, biznismen, Gus Mears i brat, kupili su zemljište za stadion, a onda su osnovali i klub. Krajem 19. i početkom 20. veka bila je praksa da se prvo osnivaju klubovi, koji su igrali na improvizovanim stadionima, a tek nakon nekoliko takmičarskih sezona su gradili svoj stadion. Ali Čelzi je nastao kako bi se iskoristio stadion čija je izgradnja već započela. Klub je 1960-70 bio u velikoj fin. krizi, pa je prodat velikim građevinskim firmama. Tek sredinom 90-ih godina klub je vratio vlasništvo tako što je osnovao neprofitno udruženje, sačinjeno od navijača i poštovalaca kluba, koji su postali deoničari u čijem se vlasništvu stadion nalazi i danas. Cilj osnovanog udruženja je da se u budućnosti bori da stadion više nikada ne bude prodat i da ostane svojina Čelzija. Stadion Vembli: domaćin fud. reprezentacija Engleske na kome se održavaju utakmice finala Kupa Fudbalske asocijacije (FA Cup). „Izložbeni stadion Britanske imperije“ sagrađen je 1923.g., menjao je vlasnike, a najduže je bio vlasništvo preduzeća Wembley Company. Novi je sagrađen je 2007.g., sredstvima:Fudbalske asocijacije,Ministarstva kulture, medija i sporta,Agencije za izgradnju grada Londona, Javne službe pod nazivom „Sport England” koja predstavlja vladinu organizaciju.

  9. Švajcarska Model restrukturiranja preuzimanjem upravljačke pozicije od strane zakupaca i sponzora u je neuspešan, jer nije bilo motiva da ulažu u rekonstrukciju i modernizaciju. 294,55/100.000 (Srbija 58,9 a 26,79 zatvorenog tipa); 2. Mreža stadiona manje zastupljena, u skladu sa preferencijama stanovnika prema dr. sportovima (tenis, skijaški sportovi).3. Na sponz. prihodi otpada više od 50% prihoda, uz tendenciju opadanja, prihodi od ulaznica su veći od Ø za EU (čine oko 20%), a infrastruktura se podruštvljuje. 4. Tzv. ‘model podele odgovornosti’ (kao u Francuskoj) koji ima neke prednosti (i manje prihode posebno od TV prenosa ali i troškove). FRANCUSKOJ

  10. objekti su građeni/održavani iz budžeta, ne iz akumulacije (ona je 0,54; znači da bi ih klubovima kojima su predati na upravljanje valorizovali tek za 200 godina svoga postojanja)! • Poreklo, cena kapitala i povoljni uslovi pod kojima je generisanpodstiču zloupotrebe, koje loše utiču na trž. vrednost objekata na otvorenom tržištu kojem težimo. • Teorija sp. menadžmenta uči da koncentracija kapitala doprinosi efikasnosti;privatni kapital negativno utiče na trž. vrednost; a imovina bez trž. vrednosti je neatraktivna, neefikasna i sklona propadanju. • Od toga ko je vlasnik objekta (država, privatna kompanija) i kako se finansira, ovisi upravljačka struktura, kvalitet održavanja, organizovanost korišćenja i efikasnost. • Gde je država vlasnik i gazduje njima, oni propadaju; gde su vlasnici privatnici, razvijaju se, i posluju s uspehom. Država te usluge i prihode mora oporezovati manjom stopom, kako bi privukla investitore. RAZLIKE U VLASNIČKIM I UPRAVLJAČKIM MODELIMA

  11. Prodaja, najam objekta, garderobnih ormarića, garažnog i dr. Prostora, • Naziv objektamože biti prodat kompaniji. • Oglašivači promotivnih poruka tokom prenosa događaja su često (za)kupci) zbog visoke cene. • VIP sedišta(pojedinci, korporacije) kupuju sezonske karte za najbolje pregledne lokacije u objektu. • Zajednička ulaganja(joint ventures) između vlasnika nekretnina (građevinsko zemljište, hoteli) i investitora poslovnog prostora. • Državne (javne) obveznice, • Poreski izvori i drugi parafiskaliteti. • Ostale metodeuključuju zajedničke sporazume između gradskih i regionalnih organa vlasti, obrazovnih ustanova (škole, univerziteti), besplatno ustupanje zemljišta za izgradnju objekata, poreske olakšice lokalnim investitorima (kroz ulaganje u HOV), individualne donacije i fondove za izgradnju. TEHNIKE FINANSIRANJA OBJEKATA U SVETU

  12. ZAKLJUČAK • VLASNIŠTVO NAD OBJEKTIMA I UPRAVLJAČKI MODELI SE RAZLIKUJU, A IMA I SLIČNOSTI: evropski su većinom u vlasništvu privatnih kompanija i jedinica lokalnih samouprava(opština i gradova), retko u državnom vlasništvu. • DRŽAVNI OBJEKTI UGLAVNOM nose naziv „Nacionalni sportski centar“ i SLUŽE ZA PRIPREMU, TRENING I RAZVOJ VRHUNSKIH SPORTISTA, čemu teži i Srbija. • OBJEKTI ZA REKREACIJU STANOVNIŠTVA, obično su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili privatnih kompanija, a veoma retko u vlasništvu neprofitnih orgnizacija/udruženja građana.

  13. Z A H V A LJ U J E M N A P A Ž NJ I

More Related