1 / 27

ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE

PSIHOLOGIJA EMOCIJA VII ČULNE EMOCIJE, EMOCIJE PREMA DRUGIMA, EMOCIJE, SAMOPROCENE, EMOCIJE PROCENE.

shilah
Télécharger la présentation

ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PSIHOLOGIJA EMOCIJA VIIČULNE EMOCIJE, EMOCIJE PREMA DRUGIMA, EMOCIJE, SAMOPROCENE, EMOCIJE PROCENE

  2. Klase emocija:1. Primarne emocije 2. Čulne emocije – emocije koje se odnose na čulno draženje/čulnu stimulaciju3. Emocije prema sebi – odnose se na samoprocenu4. Emocije prema drugima5. Emocije procenjivanja (humor, lepota, čuđenje..) 6. Raspoloženja

  3. ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE • Emocionalnidoživljajiprijatnosti i neprijatnostikojinastajudelovanjemfizičkihdražinačula Vrste:1. Fizičkabol2. Odvratnost3. Zadovoljstvo4. Nezadovoljstvo

  4. ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE • Bol – najvažniji slučaj emocionalnog uzbuđenja koji nastaje intenzivnim fizičkim draženjem • Slabi intenzitet osećaja bola – sporedan za čovekovo „ja“, ne mora izazvati neke emocije • Veći intenzitet bola – javlja se neprijatno emocionalno stanje, a kod krajnje intenzivnog bola dolazi do opšte emocionalne agitiranosti

  5. ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE • Intenzitet dožiljenog bola u velikoj meri zavisi od razumevanja prirode emocionalne situacije u kojoj se bol javlja • Bolna emocija je često povezana sa strahom • Unutrašnji bol čiji izvor ne znamo može da bude veoma uznemirujući, pogotovo ako smo skloni da mislimo da može imati kobne posledice –npr rak

  6. ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE • Odvratnost – različite vrste objekata kada se pomirišu, dodirnu ili okuse, izazivaju odvratnost – oštro neprijatno osećanje koje sadrži jaku tendenciju izbegavanja i izrazite osećaje koji nastaju usled telesnih promena kao što su muka ili povraćanje • U našoj kulturi ljigavi objekti – npr puž, teže da izazovu jaku ljigavost • Odvratnost – samo ona primarna emocija koja sadrži bitne telesne senzacije koje nastaju usled muke i sličnih promena • Sklonost da se termin „odvratno“ upotrebljava u jeziku u različitom značenju

  7. ČULNE EMOCIJE – EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA ČULNO DRAŽENJE • Nezadovoljstvo – velika, nedovoljno određena klasa neprijatnih emocionalnih doživljaja koji se odnose na ogroman broj draži • Nezadovoljstvo – osećanja averzije, odbojnosti, patnje; osećanja su uglavnom upravljena na negativne objekte • Intenzitet – manje razdraženosti i nerviranje do krajnjeg užasa -prisustvovanje snažnim afektivnim događajima (grozne nesreće, sakaćenje tela, rušenje objekta) • Intenzitet užasa određen je stepenom bliskosti /identifikacije sa drugim ljudima ili objektima (npr voljena osoba koja je u velikoj opasnosti, požar koji uništava našu svojinu itd) • Užas je još više pojačan osećanjem nemogućnosti da se na neprijatan događaj utiče

  8. Zadovoljstvo – prijatna osećanja koja kod nas mogu izazvati različiti objekti • Intenzitet – manje prijatnosti, ugodnosti, dopadanja, ekstaze • Radost nije zadovoljstvo • Zadovoljstva su pozitivna uživanja • Izori zadovoljstva su neiscrpni: • prijatne senzacije u telu kada je ono dodirivano, milovano, glađeno • Rezultat percepcije telesnih pokreta i telesnog funkcionisanja (zadovoljsto usled mišićne aktinosti, ritmičke igre, pevanja..) • Osećanja koja su povezana sa umerenim stepenom telesnih potreba (prijatna glad, prijatan umor) • Čulna uživanja povezana sa spoljašnjim objektima, njihovom teksturom – bojom, oblikom, mirisom • Aktivnosti u koje se upuštamo, koje se oko nas izvode i pružaju nam zadovoljstvo – igranje igara, čitanje, baljenje sportom, igranje baleta..

  9. EMOCIJE PREMA SEBIEmocije koje nastaju poređenjem sopstvenog ponašanja sa postavljenim ciljevima ili standardima ponašanja. • Vrste:Osećanje uspeha i neuspehaOsećanje ponosaOsećanje stidaOsećanje krivice i kajanja

  10. Šta je uspeh? • Lična i socijalna merila uspešnosti • Čovek se uglavnom nada uspehu. Neuspehgaiznenadi. Nespeh je uglavnompredvidljiv(osimakonjegovuzroknijeneka «višasila», neštošto ne zavisi od čoveka) • Iuspehje, uglavnom, predvidljiv.

  11. EMOCIJE PREMA SEBI – one koje se odnose na samoocenu • Osećanjeuspehapratisubjektivnusamoocenu da je rezultatpovoljan; nepovoljanishodizazivaosećanjeneuspeha • Obe oveemocijesupovezanesasopstvenimnivoomaspiracijei motivompostignuća; to je razlogšto se zadovoljstvozboguspeha i nezadovoljstvozbogneuspeharazvrstavaju u intelektualneemocije. • Osećanjeponosa -javljase uzdoživljajrelativnovisokevrednostisvojeličnostiilisvojeuloge; obrnuto, osećanjesrama/stida javljase uzsvest o sopstvenimnedostacimailinedoličnimpostupcima.

  12. EMOCIJE PREMA SEBI • Osećanja ponosa i stida moguda se koddetetajavetekkadse formira psihičko Ja (treća godina); • Najpre se koriste spoljašnji socijalni standardi zavrednovanje ponašanja a kasnije se samoocena vrši na osnovu interiorizovanih standarda o ispravnom/ pogrešnom

  13. EMOCIJE PREMA SEBI • Osećanje krivice • Javlja se kod osobe koja doživljava da se ogrešila o moralnenorme ponašanja; prati je "griža savesti„ • Psihoanalitičari je tumače kao oblik samo-kažnjavanja koji se javlja zbog nesvesnih, potisnutih doživljaja koji nisu bili usaglašenisa superegom • Kajanjeje neprijatna emocija koja se javlja kad se sećamo našegponašanja zbog koga nam je "nemirna savest". • Intenzitet ove emocije, vezane za ranijaiskustva, uvećava svest o nemoći da se rđavi postupci isprave

  14. Osećanjekrivice- čestomožeosobu voditi u samokažnjavanje, depresivnostilipotpunoporicanjeličneodgovornosti • Osećanjekrivice je izrazautoagresivnogstavapremasebi • Osobakojaproizvodiosećanjekrivicečvrstoveruje da nipoštonijesmela da pogreši u datimokolnostima i da to što je pogrešila/o govori o tome da je ona/on loščovek • U ovakvomverovanjunailazimonadveiracionalnekomponete u mišljenju. Prva je apsolutističkizahtevpremasebi o nepogrešivosti a druga, preteranageneralizacija (akosamlošepostupio to znači da samloščovek)

  15. Zdrava alternativa osećanju krivice - osećanje kajanja • Osoba koja se kaje prihvata ličnu odgovornost za sopstvene postupke, ali ne precenjuje svoju odgovornost i negeneralizuje procenu svog ponašanja na procenu celokupne ličnosti • Osoba koja se kaje povodom nekog počinjenog prekršaja razmatra svoje postupke u kontekstu ostalih pratećih događaja, preraspodeljuje odgovornost na sebe i druge učesnike u negativnog događaju, uzima u obzir olakšavajuće faktore i neisčekuje nužno kaznu i odmazdu. • Kajanje je zdrava emocija -omogućava osobi da prevaziđe bol koji prati uviđanje sopstvene greške i ostavlja osobi mogućnost da na konstruktivan način promeni svoje ponašanje u budućnosti ili pokuša da nadokandi štetu.

  16. EMOCIJE PREMA DRUGIMAPozitivne:- ljubavNegativne- ljubomora- zavist- mržnja

  17. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Emocijekoje se odnosenadrugeljudesu: ljubav, ljubomora, mržnja, prezir,zavist, sažaljenje, divljenje, strahopoštovanje. • Kreči Kračfilddaju "mapu" emocionalnihodnosapremadrugimljudima; to sukompleksnedispozicije - sentimenti: trajniafektivni ikonativniodnosipremapoznanicima

  18. EMOCIJE PREMA DRUGIMA

  19. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Ljubav je sentiment koji sadrži osećanje naklonosti, nežnosti i privrženosti premaosobi koja nas privlači, sa kojom se naše Ja u velikoj meri identifikuje • Kod dece senaklonost za odrasle (majku) javlja u prvoj godini, a za drugu decu početkom drugegodine • Uspeh osobe prema kojoj gajimo naklonost, a procenjena je kao superiornijaod nas, izaziva osećanje divljenja; neuspeh osobe, koja nam je simpatična, a procenjena kao inferiornija od nas, izaziva osećanje sažaljenja

  20. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Mržnjaje sentiment u čijoj su strukturi osećanja nenaklonosti, averzije i odvratnosti • Međutim, da su to jedine komponente one bi dovele do reakcije izbegavanjaobjekta mržnje • Činjenice ukazuju da je MRŽNJA emocija koja u sebi sadrži i težnju za pristupanjem objektu mržnje sa destruktivnim namerama. • Sledeća njena odlika je relativnatrajnost, jer mrzimo samo psihološki blisku osobu (koja je u našem životnom prostoru)

  21. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Kreč i Kračfildsmatraju da se najintenzivnijemrziosobakoja je sličnihsposobnostikaoštosunaše, sličnapomnogimdrugimosobinamaali se od nasrazlikujeponekimkritičnimnegativnimosobinama i uz to "opasno" ugrožavanašeciljeve • Istiautoriukazujuda superiornijaosoba, koja je objektnenaklonosti, izazivaosećanjezlobe,a Inferiornijapreziriomalovažavanje

  22. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Ljubomora • - sentiment koji se javlja kao reakcija na realnu ili zamišljenu opasnost da će voljeni objekt biti izgubljen jer se pojavio rival kome je upućena naklonostvoljene osobe • Kod dece se javlja polovinom druge godine • Jedna od situacija koja izaziva ljubomoru je novorođena beba kada se obično pažnja roditeljapremešta na novorođenče. • Ljubomorno dete reaguje otvoreno (fizička ili verbalnaagresija) ili prikriveno (regresija, strahovi, mucanje, enureza); skrivene reakcije sunesvesne. • Produžena ljubomora je jedan od simptoma emocionalne nezrelosti

  23. EMOCIJE PREMA DRUGIMA • Zavist • je negativnaemocijakoja se kodličnostijavlja u situacijikadaopažadanjojpsihološkibliskaosobaposedujeiliostvarujeneštozačime i samažudi • Intenzitetzavistiuvećavajučiniocikojismanjujunjenešanse: • akoje u pitanjuredakobjekt, • ako jenepravednostečen, • akose radi o osobikojaimacentralnomesto u njenomživotnomprostoru.

  24. EMOCIJE PROCENE • Estetska osećanja • Estetskomemocijom je obuhvaćen kompleks emocionalnih doživljaja lepog koje izaziva objekt ilisituacija koju posmatramo ili smo posmatrali • Nalazi ukazuju da je estetski ukus vaspitljiv i da se standardi lepog i ružnog menjaju, međutim, individualni estetski doživljajčesto zavisi i od trenutnog psihofizičkog stanja • Čuđenje i divljenje – objekti koji se doživljavaju kao moćni, veliki, misteriozni.. • Religiozni doživljaji • Usamljenost

  25. PITANJA KOJA PRATE TEMU • Koje emocije čine tzv.čulne emocije • Osećanje bola • Osećanje odvratnosti • Osećanje nezadovoljstva • Osećanje zadovoljstva • Nabrojte vrste emocija prema sebi • Osećanje uspeha i neuspeha • Osećanje ponosa • Osećanje srama/stida i krivice • Osećanje kajanja • Navedite zdrave komponente osećanja kajanja

  26. Nabrojte emocije prema drugima • Pojasnite kada nastaje mržnja • Osećanje ljubavi • Šta je suština teorije afektivne vezanosti? • Osećanja ljubomore kod dece • Nabrojte i pojasnite emocije procene

  27. HVALA NA PAŽNJI

More Related