1 / 40

SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU

SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU. Dominik Vuletić Jean Monnet Katedra za pravo Ekonomski fakultet Zagreb E-mail: dvuletic@efzg.hr URL: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=11172. KONCEPTUALIZACIJA.

sutton
Télécharger la présentation

SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU Dominik Vuletić JeanMonnetKatedra za pravo Ekonomski fakultet Zagreb E-mail: dvuletic@efzg.hr URL: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=11172

  2. KONCEPTUALIZACIJA • Jedna od četiri temeljene gospodarske slobode zajamčena primarnim pravom od početaka integracije • Komponenta kretanja radnika najrazvijeniji dio slobode kretanja osoba • Osnovna postavka je tretiranje radnika iz drugih država članica kao tuzemnog, odnosno načelo jednakog postupanja • Unutar slobode kretanja radnika razvilo se specijalizirano područje koje se tiče prava socijalne sigurnosti i socijalne koordinacije

  3. državljanstvo EU • povezane osobe (članovi obitelji, uzdržavane osobe) Temeljna pravna pitanja: -Pojam radnika -Izuzetci -Utjecaj Povelje temeljnih prava EU

  4. DRŽAVLJANSTVO EUROPSKE UNIJE Lisabonski ugovor (izvadak): Članak 20. UFEU (bivši članak 17. UEZ-a) • Ovime se ustanovljuje građanstvo Unije. Svaka osoba koja ima državljanstvo neke države članice građanin je Unije. Građanstvo Unije dodaje se nacionalnom državljanstvu i ne zamjenjuje ga.

  5. 2. Građani Unije uživaju prava i podliježu dužnostimapredviđenima Ugovorima. Oni, između ostalog, imaju: • pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica; (b) pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište, pod istim uvjetima kao i državljani te države; (c) pravo, na državnom području treće zemlje u kojoj država članica čiji su državljani nema svoje predstavništvo, na zaštitu od strane diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje države članice, pod istim uvjetima kao i državljani te države; • pravo na podnošenje peticije Europskom parlamentu, pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu te na obraćanje institucijama i savjetodavnim tijelima Unije na bilo kojem jeziku Ugovora te pravo na odgovor na istom jeziku.

  6. Predmet Martínez Sala (C-85/96) -činjenični supstrat Diskriminatorno je tražiti od državljanina jedne države članice, koji zakonito boravi na teritoriju druge države članice, da predoči boravišnu dozvolu, kako bi ostvario neku povlasticu kad njezini državljani nisu obvezni učiniti isto.

  7. Predmet Gravier (293/83) -činjenični supstrat Diskriminatorno i protupravno je da se bilaterlanim međunarodnim ugovorom između dvije države članice rezervira pravo na stpendije za državljane tih dviju država članica uz odbijanje prijava za stipendije državljana drugih članica na temelju njihova državljanstva .

  8. SLOBODA KRETANJA RADNIKA Lisabonski ugovor (izvadak): Članak 45. UFEU (bivši članak 39. UEZ-a) 1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar Unije. 2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.

  9. 3. Podložno ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pravo na: (a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje; (b) slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu; (c) boravak u državi članici radi zapošljavanja sukladno odredbama koje Uređuju zapošljavanje državljana te države utvrnenih zakonom i ostalim propisima; (d) ostanak na državnom području države članice nakon prestanka zaposlenja u toj državi, pod uvjetima sadržanima u uredbama .... 4. Odredbeovog članka ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnim službama. Odredbe Ugovora o slobodi kretanja radnika imaju izravan horizontalan i izravan vertikalan učinak (npr. predmet Antonissen C-292/89).

  10. Pojam radnika Osnivačkim ugovorima nije definiran pojam radnika. Europski sud je kroz svoju praksu utvrdio da je pojam radnika autonomni pojam europskog prava (kad je riječ o tumačenju odredbi europskog prava) i da stoga u tim slučajevima nisu relevantne definicije nacionalnih zakonodavstva o tome tko je radnik. Sud je kasnije detaljno u svojoj praksi utvrdio definiciju radnika Pojam radnika se mora tumačiti jednako u svim državama članicama (predmet Inge Nolte C-317/93).

  11. Predmet Levin v. Staatssecretaris van Justitie (53/81) -činjenični supstrat Osobe koje rade samo dio radnog vremena te čija primanja su ispod nacionalne granice za minimalnu plaću također su obuhvaćeni pojmom radnika kao autonomnim pojom europskog prava neovisno o definiciji nacionalnog radnog zakonodavstva te su zaštićeni odredbama o slobodi kretanja radnika.

  12. Predmet Steymann v. Staatsseretataris van Justitie (196/87) -činjenični supstrat Sukladno dosadašnjoj praksi Sud je utvrdio da radni odnos postoji neovisno o visini naknade, te je to proširio utvrdivši da i obavljanje poslova za potrebe vjerske zajednice (sekte) njezinog člana za koju se daje protučinidba u vidu skrbi zajednice za člana, predstavlja, ukoliko je uređen prema ekonomskim načelima, radnopravnu relevantu aktivnost u smislu slobode kretanja radnika.

  13. Predmet Lawrie-Bulm (66/85) -činjenični supstrat Pripravnik koji obavlja posao pod nadzorom nadležnih vlasti i po nalozima dodijeljenog mu mentora te koji za svoj pripravnički posao prima određenu naknadu smatra se radnikom u smislu odredbi primarnog prava o slobodi kretanja radnika.

  14. Europski sud je utvrdio u predmetu Bettray (344/87) da se aktivnosti vezane uz terapiju i rehabilitaciju, unatoč tome što mogu imati ekonomski karakter poput zapošljavanje liječenih ovisnika iz rehabilitaciskih razloga, ne mogu svesti pod radnopravnu aktivnost u smislu slobode kretanja radnika Sumirajući temeljem sudske prakse možemo zaključiti da su bitna obilježja pojma radnik u smislu odredbi o slobodi kretanja radnika: -obavljanje rada za poslodavca tijekom određenog vremenskog perioda uz predviđeno ispunjenje protučinidbe

  15. SEKUNDARNO PRAVO Sudska praksa iz područja slobode kretanja radnika uvelike je utjecala na razvoj sekundarnog prava koje je određenoj mjeri kodificiralo dostignuća sudske prakse. Neki važniji akti sekundarnog prava iz područje sloboda kretanja radnika: -Uredba 482/2011 o slobodi kretanja radnika unutar Unije -Uredba 883/2004 o kordinaciji sustava socijalne sigurnosti -Uredba 1251/70 o pravu na ostanak u državi članici po okonačanju zaposlenja

  16. -Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija -Direktiva 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na teritoriju država članica Sekundarno pravno uređenje je često mijenjano i ovo su akti novije generacije koji su zamijenili prijašnje (uglavnom iz sedamdesetih i osamdesetih godina 20 st.). Zamjetan je trend proširivanje prava i na osobe koje ne obavljaju izravno ekonomsku aktivnost (studenti, umirovljenici....).

  17. PRAVO ODLSAKA, ULASKA I BORAVKA Direktiva 2004/38/EZ (o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na teritoriju država članica) koja je zamijenila veći broj akata sekundarnog prava uvelike je kodificirala dosadašnju sudsku praksu. Općenito možemo reći da postoje tri kategorije: -boravak u državi članici do tri mjeseca (1) -boravak u državi članici od tri mjeseca do pet godina(2) -pravo trajnog boravka u državi članici (3)

  18. 1. Pravo boravka u državi članici do tri mjeseca: Državljanin države članice(dakle, državljanin EU) pod pretpostavkom da ima valjanu osobnu iskaznicu ili putovnicu može boraviti slobodno na teritoriju bilo druge države članice u razdoblju od tri mjeseca te mu ista mora odobriti pravo boravka. Isto se odnosi na članove obitelji migrirajućih državljana EU, uključujući i one članove obitelji koji su državljani trećih država te nisu državljani EU. Država domaćin može međutim zatražiti od osobe da prijavi svoj boravak na njezinom području, no to ne smije biti izvan razumnog vremenskog i nediskriminirajućeg vremenskog prerioda

  19. 2.Pravo boravka u državi članici od tri mjeseca do pet godina : Radnici i samozaposlene osobe koji su državljani EU imaju pravo boraviti u tom razdoblju na teritoriju bilo koje druge države članice. Isto se odnosi na članove obitelji migrirajućih državljana EU, uključujući i one članove obitelji koji su državljani trećih država te nisu državljani EU. Nastup privremene nesposobnosti za rad kao i nenamjerna nezaposlenost ne dovode do gubitka prava boravka za radnike i samozaposlene te članove njihovih obitelji.

  20. Pretpostavka: u slučaju gubitka posla radnik mora pružiti dokaz da nastavlja tražiti zaposlenje i da ima realnu mogućnost biti zaposlen. Država domaćin može međutim zatražiti od osobe da prijavi svoj boravak na njezinom području, i to unutar perioda koji ne smije biti kraći rok od tri mjeseca od dana ulaska u državu. Pored osobne iskaznice ili putovnice država domaćin može zatražiti uvjerenje o zaposlenju ili pak dokaz da se osoba samozapošljava.

  21. 3.Pravo trajnog boravka u državi članici: Ukoliko državljanin jedne države članice kontinurano boravi na teritoriju druge države članice najmanje pet godina ostvaruje pravo trajnog boravka u toj drugoj državi članici koja mu o tome mora na njegov zahtjev izdati službenu potvrdu. Izbivanje od najviše šest mjeseci godišnje, u iznimnim slučajevim i do 12 uzastopnih mjeseci (trudnoća, bolest..), a ukupno do dvije godine iz države domaćina, ne smatra se prekidom kontinuiranog boravka. Isto se odnosi na članove obitelji čak i kad nisu državljani EU...

  22. -pravo na prebivalište u drugoj državi članici imaju i umirovljenici (državljani EU) i u slučaju kad nisu bili zaposleni u državi članici u kojoj žele živjeti -pored ovih pravila studenti državljani EU koji studiraju na priznatim visokoškolskim ustanovama , kao i članovi njihovi obitelji čak i kad nisu državljani EU, imaju pravo boravka u državi članici u kojoj se izvodi studij

  23. NAČELO JEDNAKOG POSTUPANJA I DOSTUPNOST TRŽIŠTA RADA • Predmet Bosman (C-415/93) -činjenični supstrat Sud je već u ranijoj praksi utvrdio da je profesionalni sport ekonomska aktivnost u smislu odredbi primarnog prava o slobodi kretanja radnika te da pravila profesionalnih sportskih udruga mogu ući u doseg europskog prava.

  24. Pravila sportskih udruga, poput FIFE, koja onemogućavaju profesionalnom nogometašu transfer iz kluba u jednoj državi članici u klub u drugoj državi članici bez pristanka kluba ili alternativno uz plaćanje visokog novčanog iznosa u suprotnosti s slobodom kretanja radnika. Pravila sportskih udruga koja organičuju broj stranih igrača po klubu koji sudjeluje u nogometnom prvenstvu suprutna su slobodi kretanja radnika.

  25. Predmet Angonese (C-281/98) -činjenični supstrat Pretpostavka prilaganja potvrde o poznavanju jezika koja se može dobiti u samo jednom mjestu u jednoj državi članici prilkom prijave na natječaj za posao u trgovačkom društvu u supruotnosti otežava slobodno kretanja radnika. Samo traženje poznavanja jezika i davanje dokaza o istom nije u suprotnosti s odredbama o slobodi kretanja radnika.

  26. Predmet Köbler (C-224/01) -činjenični supstrat Pravila države članice o povećanju plaće za sveučilišne profesoru uz uvjet 15 godišnjeg radnog staža u samo toj državi članici dvosmjerno djeluju otegotno na kretanje radnika i suprotnosti su s slobodom njiohova kretanja zajamčnom primarnim pravom.

  27. IZUZETCI Javna služba Javni poredak, javna sigurnost, javno zdravlje --------------------------------------------------------------- Izuzetak javne službe: -neke države članice pokušale obuhvatiti tim izuzetkom gotove sve zaposlene u javnom sektoru. -Sud tumačio restriktivno – zapošljavanje u pošti, medincinskih sestara te sveučilišnih profesora ne ulazi u izuzetak javne službe.

  28. Ograničenje javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja • Predmet Adoui (111/81) Uskrata boravka dvjema državljankama druge države članice, koje se bave prostitucijom, zbog razloga zaštite javnog poretka nije u skladu s odredbama o slobodi kretanja radnika ukoliko država članica ne primjenjuje represivne mjere sličnog učinka protiv svojih državljanja koji se bave prostitucijom. • Ovdje se također primjenjuje proporcionalnost ograničenja • Država mora dokazati da određeno ponašanje osobe predstavlja prijetnju nekom temeljnom interesu društva i da država poduzima mjere protiv takve aktivnosti

  29. Kao i kod drugih sloboda treba paziti da situacija ima prekogranični element odnosno da nije riječ o internoj situaciji koja ne ulazi u doseg prava EU (pr. predmet Saunders).

  30. SOCIJALNA SIGURNOST I KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI -sustavi socijalne sigurnosti i dalje ostaju dominatno pod nadležnošću država članica a ne Unije - > tu nema obveze harmonizacije ali postoji obveza koordinacije -međutim elementi tih sustava koji imaju diskriminirajuće učikne na radnike s obzirom na njihovo slobodno kretanje moraju biti ispravljeni (pr. presuda u predmetu Pinna)

  31. Predmet Tershove (C-18/95) Nacionalni propis koji zahtjeva da radnik koji radi u drugoj državi članici plaća veće doprinose za socijalno osiguranje nego da je nastavio boravti u istoj državi članici predstavlja ograničenje slobodi kretanja radnika. SOCIJALNE POGODNOSTI (BENEFICIJE) Sekundarnim pravom i sudskom praksom zajamčeno je pravo migratornih radnika na sve socijalne beneficije koje država članici pruža svojim radnicima.

  32. Ideja je da radnici koji migriraju ne bi smjeli biti stavljeni u nepovoljniji položaj od domaćih -> mobilnost tržišta rada Navedeno pravo na socijalne pogodnosti odnosi se na i na članove obitelji migratornih radnika, čak i u slučajevima kad nisu državljani EU i kad su ih nadživjeli uz neka određena ograničenja. -primjerice djeca radnika imaju pravo na stipendije i školovanje kao i domaći državljani, imaju pravo započeti i dovršiti školovanje pod jednakim uvjetima ..... -sekundrano pravo koje regulira materiju je poprilično složeno i ima dosta izuzetaka.

  33. Spojeni predmeti Morson i Jhanjan -činjenični supstrat Državljanin države članice, koji ima ujedno i dvojno državljanstvo države koja nije članica, ne može se pozivati na prava iz slobode kretanja radnika ako ta prava nije nikad koristio odnosno ako cijelo vrijeme radi u istoj državi članici a nije migrirao u neku drugu državu članicu radi zaposlenja. Stoga se i članovi njegove obitelji, koji nisu državljani EU (roditelji u ovom slučaju)ne mogu pozivati na prava zajamčena slobodom kretanja radnika.

  34. -razlikovanje prema pravu (slobodi) poslovnog nastana: Fizičke osobe: radnici (sloboda kretanja radnika) / samozaposlene osobe (sloboda poslovnog nastana) -dio sekundranog zakonodavstva zajednički za radnike i samozaposlene osobe pr. Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija ->razrađeni sustavi priznavanja profesionalnih kvalifikacija i za radnike i samozaposlene osobe

  35. SCHENGENSKO PODRUČJE -Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma iz 1985. god. je međunarodni multilateralni ugovor koji je sklopilo pet država članica 1990. god. neovisno o EEZ-u kako bi uspostavili područje bez unutrašnjih graničnih kontrola -Razlog što je nastao izvan okvira europskog prava jest oklijevanja nekih država članica. U međuvremenu (Ugovorom iz Amsterdama) je integriran u primarno pravo EU te se proširio na većinu država članica pa i izvan teritorija Unije

  36. U osnovi Schengensko područje je teritorij većeg stupnja slobode kretanja osoba gdje su ukinute sve unutrašnje granične kontrole te postoji samo kontrola vanjske zajedničke granice. -čest je slučaj i fizičkog uklanjanja graničnih prijelaza “granice su postale nevidljive” Putovanje zračnim prijevozom unutar Schengesnkog područja podrazumijeva mogućnost zrakoplovnih kompanijama da kontroliraju putne isprave u zračnim lukama prilikom ukrcavanja na let

  37. Država članica Schengenskog područja može, zbog razloga ugroze javne politike ili prijetnje unutarnjoj sigurnosti ,na kraće vrijeme, ponovo uvesti kontrole na granici s drugom državom članicom (primjer nogometno prvenstvo u Poljskoj) 2012. god. države članice su usuglasile da će se proširiti mogućnost suspenzije Schengenskog područja u iznimnim situacijama kada više nije moguće jamčiti sigurnost zajedničke vanjske granice.

  38. Schengensko područje nije istobitno s teritorijom EU: ->UK i R. Irska su odlučile ne sudjelovati u Schengenskom području (izvjesnost promjene u obje države) ->Cipar, Rumunjska i Bugarska nisu još ispunili uvjete za ulazak u Schengensko područje ->Schengensko područje pokriva i neke države koje nisu članice Unije: članice Europskog gospodarskog područja (EEA) koje nisu članice EU (Norveška, Island i Lihtenštajn) te Švicarsku ->Vatikan, Monako i djelomično San Marino imaju otvorene granice pa su stoga de facto unutar Schengenskog područja

  39. SLOBODA KRETANJA OSOBA U SVJETLU PRIDRUŽIVANJA RH U PUNOPRAVNO ČLANSTVO -prijelazna razdoblja za radnike, Finska, Švedska, Portugal, Litva, Latvija, Slovačka i Rumunjska potvrdile da neće tražiti prijelazna razdoblja za Hrvatsku -ne odnose se na rad u institucijama Unije -RH izvan, ambicija do 2015. god. realno nedostižna, (međutim mogućnost putovanja samo s osobnom iskaznicom)

  40. PITANJA I ODGOVORI

More Related