1 / 33

Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje

NZZ – IUOUN projekt. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje. Vlasta Vizek Vidović Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet. Zagreb, 18, prosinac, 2008. Ključne točke. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje

tan
Télécharger la présentation

Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. NZZ – IUOUN projekt Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje Vlasta Vizek Vidović Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb, 18, prosinac, 2008

  2. Ključne točke • Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU • Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje • Kompetencije kao ishodi učenja u trajnom obrazovanju

  3. 1. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama • Europski društveni kontekst - ključni događaji • Integrirani LLL programi (2007-2013) i nositelji • Konceptualizacija cjeloživotnog učenja • Ključni EU nositelji LLL procesa

  4. Društveni kontekst za promjene u europskom obrazovanju - izazovi • Ekonomske promjene kompeticija, globalizacija, privreda temeljena na znanju, fleksibilnost tržišta radne snage • Društvene promjene: akceleracija u proizvodnji znanja, demografski trendovi, društvena osjetljivost za različitosti, potreba za inkluzijom različitih skupina (EU Council, studeni, 2006)

  5. Ključni događaji u definiranje uloge obrazovanja (EU Council, studeni, 2006)

  6. Glavni EU akteri cjeloživotnog učenja • EU komisija i Vijeće Europe • EU mreže - EUCEN – European University Continuous Education Network - EAEA – European association for the Education of Adults - EDEN- European Distance and e-Learning Network

  7. CJELOŽIVOTNO UČENJE – EU definicija(EU Lisbon Council, 2000) “Sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.”

  8. Vrste cjeloživotnog učenja(EU Lisbon Council, 2000) • formalno profesionalno (trajno obrazovanje /trajni profesionalni razvoj) • formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije) • neformalno profesionalno(učenje u okviru profesionalnih aktivnosti ) • informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti)

  9. Integrated Lifelong Learning programmes 2007-2013 (EU Council, studeni, 2006)

  10. Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja: 1) komunikacija na materinjem jeziku 2) komunikacija na stranim jezicima 3) kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici 4) informatička kompetencija 5) znati kako učiti 6) interpersonalna, interkulturalna, društvena i građanska kompetencija 7) poduzetništvo 8) kulturalno izražavanje (EU Council, listopad, 2006.)

  11. 2. Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje • Bolonjski proces i cjeloživotno učenje • Strateški pristup u području trajnog usavršavanju • Kompetencije kao ciljevi poučavanja

  12. Cjeloživotno učenje u bolonjskom procesu Bolonjska deklaracija (1999) “ …valja uvesti kompatibilan sustav ECTS-a primjenjiv i na područje cjeloživotnog učenja” Priopćenje EU komisije (2001) “Izgradnja Europskog prostora cjeloživotnog učenja” Praško priopćenje (2001) “Cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog obrazovanja. U Europi budućnosti temeljenoj na društvu znanja, LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama te za unapređenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života.”

  13. Berlinsko priopćenje (2003)“…..za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važan je doprinos visokog obrazovanja.” Bergenško priopćenje (2005) “…potrebno je stvarati mogućnosti za fleksibilnost obrazovnih putova unutar visokog obrazovanja uključujući i procedure za priznavanje prethodnog neformalnog učenja.” Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM “Lifelong learning in university context” (2006/07)

  14. Strateški pristup: 3 okvira kao podloga za planiranje programa • Kvalifikacijski okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine) • Profesionalni ili kompetencijski profilje nadogradnja kvalifikacijskog okvira – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa • Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje kurikuluma utemeljenog na kompetencijama u studijima koji obrazuju za profesiju.

  15. Profesionalni okvir: europski i nacionalni standardi kompetencija za učiteljsku profesiju

  16. Akademski okvir: kurikulum utemeljen na kompetencijama • Ciljevi poučavanja na razini studija i svakog kolegija definiraju se kao ishodi učenja. • Ishodi učenja opisuju se kao kompetencijekoje student stječe nakon što udovolji svim studijskim obvezama. • Ishodi učenja odnosno stečene kompetencije trebaju biti prepoznatljive i objektivno mjerljive. • Ishodi učenja povezani su sa studentskim opterećenjem u satima i ECTS bodovima • Određivanje ishoda učenja i opterećenja podloga je za razvoj strategija poučavanja, učenja i provjere naučenog ECTS Guidebook, 2005

  17. “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2002-2008) Vrste kompetencija • generičke ili prenosive u različita područja djelovanja • područno specifične (svojstvene određenoj disciplini/struci) Razvoj kompetencija • ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj) • integriran kroz sve razine studija • Određivanje kompetencija • na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija • uključenost različitih nositelja interesa (sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci) www.relint.deusto.es/TuningProject/index.htm

  18. Dinamički ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama Kvalifikacijski okvir Profesionalni okvir Određivanje programskog profila - KOMPETENCIJE Utvrđivanje resursa Planiranje programskih ciljeva i ishoda učenja Evaluacija i poboljšanje na temelju povratnih informacija Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture Izbor pristupa učenju i poučavanju Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja Tuning general brochure, 2006

  19. Odnos inicijalnog i trajnog obrazovanja • Profesionalni profil kao ishodište planiranja programa • Komplementarnost u ciljevima, planiranju i izvedbi • Strateški pristup temeljen na utvrđivanju potreba i struke kao osnovice za definiranje ciljeva/ prioriteta • Neke zajedničke komponente obrazovnih programa

  20. Zajedničke komponente: • programi temeljni na kompetencijama • poučavanje usmjereno na osobu koja uči • sustav osiguravanja kvalitete (akreditacija, evaluacija) • stručno osposobljavanje edukatora • priznavanje stečenih kompetencija (ECTS, razine, vrednovanje postignuća/ishoda, certifikati)

  21. Specifična pitanja vezana uz sustav trajnog obrazovanja • sustav uvođenja u struku (pripravništvo) • izbor i edukacija mentora za pripravnike • pristup licenciranju • sustav napredovanja u profesiji • uloga stručnih asocijacija/komora • izvori financiranja

  22. 3. Kompetencije kao ishodi učenja • Odnos kompetencija i ishoda učenja • Pristupi u određivanju ishoda učenja • Načelo konstruktivnog poravnanja

  23. Ključni pojmovi Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa. Tuning pojmovnik, 2007

  24. Ključni pojmovi Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane edukatora - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni. Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive. Tuning pojmovnik, 2007

  25. Ishodi učenja - teorijska podloga 1. Bloom-ova taksonomija obrazovnih ciljeva Taksonomija obrazovnih ciljeva klasificira ishode učenja uzduž kontinuuma prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja u četiri područja. Područje ► kognitivno - Bloom 1956,Anderson, 2001 ► afektivno - Krathwol i sur.,1964 ► psihomotoričko - Simpson, 1972

  26. Kognitivno područje – razine spoznaje • Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti • Razumijevanje: klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti • Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati • Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati • Sinteza : urediti, uskladiti, složiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, predložiti • Evaluacija (kreacija) utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

  27. Ishodi učenja - teorijska podloga 2. SOLO taksonomija Structure of Observed Learning Outcomes • Pre-strukturna razina: gomilanje nepovezanih informacija • Jedno-strukturna razina: stvaranje očitih i jednostavnih veza među informacija • Više-strukturna razina : stvaraju se višestruke bez uočavanja obrazaca i cjeline. • Relacijska razina: uočavanje odnosa dijelova i cjeline, integracija informacija u modele • Proširena apstraktna razina; mogućnost generalizacije i prijenosa principa u druga područja (Biggs, 1999)

  28. Konstruktivno poravnanje(constructive alignement ) Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001)

  29. Specifičnost poravnanja u programima trajnog obrazovanja Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika: • kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi • profesionalnom iskustvu i predznanju • motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi

  30. Primjer poravnavanja

  31. Prednosti upotrebe ishoda učenja Za učenike: • Vođenje kroz proces učenja • Razjašnjenje očekivanih ishoda • Razumijevanje zahtjeva i obveza u programu • Mogućnost praćenja vlastitog napretka u programu Za nastavnike: • Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuće učenika • Pomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinice • Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća Za poslodavce: • Veća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programa • Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija (Vincent, 2008, Kreger, 2008) 32

  32. “Education is what survives when what has been learned has been forgotten." B.F.Skinner 1904-1990 Hvala na pažnji!

More Related