1 / 16

Realizacija sistema za lokalni nadzor u RP 400kV i TS 110/35 kV „Ribarevine“

Realizacija sistema za lokalni nadzor u RP 400kV i TS 110/35 kV „Ribarevine“. Olga Grbović AD Prenos Podgorica Nikola Jemuović Institut Mihajlo Pupin "IMP Automatika" Beograd. Teme :. postojeća oprema u trafostanici i priprema objekta

temple
Télécharger la présentation

Realizacija sistema za lokalni nadzor u RP 400kV i TS 110/35 kV „Ribarevine“

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Realizacija sistema za lokalni nadzor u RP 400kV i TS 110/35 kV „Ribarevine“ Olga Grbović AD Prenos Podgorica Nikola Jemuović Institut Mihajlo Pupin "IMP Automatika" Beograd

  2. Teme: • postojeća oprema u trafostanici i priprema objekta • montaža/instalacija, parametriranje i povezivanje opreme • pregled instaliranih aplikacija

  3. Priprema objekta • trafostanica je u programu za uvođenje u Tehnički sistem upravljanja opremljena za daljinski nadzor i upravljanje • ormani za galvansko razdvajanje (OPS), orman daljinskih komandi (OK) i krajnja stanica ATLAS AT-32 kapaciteta predviđenih za konačnu fazu trafostanice • mjerni pretvarači napona, struje, akrivne i reaktivne snage za 400kV i 110kV polja ugrađeni su za potrebe realizacije SCADA-e u Nacionalnom Dispečerskom Centru • svi signali nadzora i mjerenja se vode u krajnju stanicu, a kako je u poljima instalirana statička zaštita informacije se u daljinsku stanicu dovode žičano preko umnoženih kontakata pomoćnih releja

  4. Montaža i povezivanje opreme Funkcionalni elementi SCADA sistema u TS Ribarevine: • - centralni ormar daljinskog upravljanja, IMP SCADA ormar u kome se nalaze serveri sa instaliranim neophodnim softverom • - stanični računar sa instaliranim softverom za vizualizaciju SCADA sistema cjelokupnog objekta • - krajnja stanica ATLAS AT-32 sa kapacitetom od 24 regletna modula digitalnih ulaza (768 digitalnih ulaza) i 10 regletnih modula analognih ulaza (80 analognih ulaza) • - komunikacione veze između krajnje stanice i servera, kao i staničnog računara i servera • - klasične žičane veze krajnje stanice i ormana OPS1, OPS2, OMS, OKS i komandne table • - GPS antena za sinhronizaciju vremena svih računara Svi elementi sistema su priključeni na invertorsko napajanje

  5. Svi postojeći signali iz ormana OPS-1 i OPS-2 su uvedeni u krajnju stanicu • Uvedene su položajne signalizacije rastavljača 110kV, prekidača i rastavljača 35kV • Svi signali položaja prekidača 35kV su ožičeni od signalne sklopke prekidača u polju, preko OPS-1 ormana do krajnje stanice, ispitani i prikazani u SCADA-i

  6. Ugrađena su 4 reka mjernih pretvarača (30 mjernih pretvarača), dovedene su ulazne veličine i pušteni su u rad • U SCADA-u su uvedena 72 mjerenja: • iz novougrađenih mjernih pretvarača iz ormana IMP SCADA • iz OKS ormana sa lajsne mjerenja • iz OMS ormana NDC SCADA-e • sa pokaznih instrumenata sa komandne table.

  7. Komunikacioni protokoli • LAN mreža realizovana na Ethernet linku, TCP /IP protokol • server sa krajnom stanicom koja prikuplja ulazne signale i ažurira lokalnu bazu ostvaruje ¨master-slave¨ komunikaciju koristeći ATLAS-IEC protokol • koristi se optička veza (koristi se media konvertor na kome se ostvaruje prelaz sa UTP kabla na optički kabal) • ATLAS-IEC protokol odgovara preporukama 1-5 IEC 870-5 standarda • analogna mjerenja prikupljaju ciklično ili po promjeni što je konfigurabilno u samoj krajnjoj stanici • signalizacije se prikupljaju "na promjenu", s tim što se na svakih 15 minuta forsira provjera stanja signalizacija u bazi • HRD se prenose po nastanku • forsirano prikupljanje podataka sa krajnje stanice na zahtjev operatora sa HMI kao i uključivanje/isključivanje u akviziciju bilo koje veličine

  8. Vremenska sinhronizacija • Vremenska sinhronizacija u sistemu se izvodi preko GPS (Global Possitionig System) tehnologije • GPS prijemnik je preko jednog svog RS232 kanala povezan sa SERVER računarima • Vrijeme se sa server računara ntp sistemskim protokolom (ovaj protokol se naslanja na TCP/IP protokol) prenosi na ostale računare u LAN mreži i na krajnju stanicu • Ostvaruje se sinhronisanost internih časovnika servera bolja od 2ms

  9. Aplikacije Stanični SCADA računar je postavljen na komadnom pultu u objektu - opremljen je Linux operativnim sistemom i programskom aplikacijom izrađenom u View2 programskom paketu. VIEW2 je realizovan prema distribuiranom modelu obrade: • VIEW2 server - skup programa za komunikaciju sa krajnjim stanicama, obradu i arhiviranje podataka u SQL bazi kao i komunikaciju sa VIEW2 HMI podsistemom • VIEW2 HMI (Human Machine Interface) - skup programa koji realizuju sve korisničke funkcije. VIEW2 HMI je klijent VIEW2 servera i koristi usluge koje se tiču prezentacije, odnosno prihvata korisničke akcije • VIEW2 off-line programi : editor baze podataka, editori dinamičkih prikaza – LOOX i ged, editor formi izveštaja i TaskManager

  10. Računarska konfiguracija • VIEW2 server ažurira bazu podataka na osnovu komunikacije sa AT-32, vrši primarnu obradu akviziranih podataka i izvedenih informacija, obradu događaja, arhiviranje mjerenja, događaja i HRD (hronološki registrator događaja) zapisa, generiše izvještaje, obavlja komunikaciju sa prijemnikom tačnog vremena i pruža neophodne servise VIEW2 HMI računarima • dva SERVER računara na kojima se izvršava VIEW2 SERVER dio paketa, a na HMI računarima VIEW2 HMI deo paketa • primijenjene su tzv.OPEN tehnologije koje obezbedjuju interkonektivnost hardverskih i softverskih proizvoda različitih proizvodjača • iako postoji mogućnost da dva servera rade u potpunoj redundansi ovdje to nije realizovano, već je sistem postavljen tako da je redudantni server hladna rezerva, tj. mora ručno da se startuje u slučaju kvara na prvom serveru. Kao redudantni server postavljan je notebook računar koji pored ove funkcije može da obavlja i HMI funkciju (funkciju staničnog računara), izbor funkcije vrši operater prilikom podizanja operativnog sistema (boot)

  11. Grafički prikazi na operatorskom pultu Dinamički grafički prikazi realizovani na HMI-ju su: • jednopolna šema trafostanice koja prikazuje trenutno uklopno stanje i aktuelne vrijednosti mjerenja, elementi se dinamički (on line) osvježavaju • jednopolna šema postrojenja sopstvene potrošnje trafostanice sa svim relevantnim mjerenjima i statusima rasklopne opreme • tabelarno prikazana sva mjerenja iz trafostanice po naponskim nivoima • grafički prikaz najbitnijih alarma (po izboru operatora) Omogućeno je automatsko bojenje vodova u zavisnosti od uklopnog stanja. Elektroenergetska oprema, signali položaja i stanja na slikama su predstavljeni skupom simbola usklađenim sa tehničkim preporukama iz ove oblasti.

  12. Grafički prikazi na operatorskom pultu • Programskom podrškom je omogućen višeekranski rad sa jednim računarom (Multiheading) - istovremeni prikaz na dva monitora za jedno radno mesto • Sistem je realizovan u prozorskom okruženju, na raspolaganju je više prikaza istovremeno, korisnik rasporedjuje prozore sa zahtevanim funkcijama na radnoj površini • Alarmna lista i lista događaja nude standardne obrade i prikaze kao što su potvrđivanje alarma, arhiviranje, filtriranje, sortiranje itd. Pregled događaja je dat na listi događaja, arhivskoj listi događaja, listi hronološki registrovanih događaja (HRD lista sa vremenskom rezolucijom od 1ms) i listi aktivnih alarma u sistemu • Postoji mogućnost kreiranja pisača arhiviranih vrednosti analognih veličina kao i pisača tekućih veličina (on line)

  13. Izvršeno je testiranje rada sistema - provjera svih ulaznih i izlaznih signala po ranžirnim mjestima, relejnim ormarima, tabloima i SCADA-i Urađena je projektna dokumentacija izvedenog stanja i tehnička dokumentacija korišćenja sistema Izvršena je obuka osoblja za korišćenje sistema

  14. Zaključak • povezivanje više nadzorno-upravljačkih aplikacija (SCADA-SCADA aplikacija), koje su prostorno veoma udaljene, ostvaruje se preko WAN ili LAN mreže. Postoji mogućnost povezivanja sa nadredjenim Dispečerskim centrom preko RTU Gateway protokola ili TASE2.0 komunikacionog protokola • najznačajnije karakteristike ovakvog rješenja su jednostavnost održavanja takvih nadzornih sistema i jednostavnost modifikacija i nadograđivanja • postoji mogućnost unapređivanja funkcionalnosti nadzora i upravljanja kombinovanjem tehnološki naprednih, i novijih programskih rješenja s postojećim pogonima i opremom instaliranom u njima

  15. Hvala na pažnji

More Related