1 / 26

Moralni razvoj

Moralni razvoj. Teorije moralnog razvoja: Kohlberg, Piaget. PSIHOLOŠKI ASPKETI MORALNOSTI. TEORIJE MORALNOG RAZVOJA. KOGNITIVISTIČKO RAZVOJNI MODELI (Piaget, Kohlberg) TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UČENJA (Bandura) ETOLOGIJA, SOCIOBIOLOGIJA. Kognitivističko-razvojni modeli.

tomas
Télécharger la présentation

Moralni razvoj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Moralni razvoj Teorije moralnog razvoja: Kohlberg, Piaget

  2. PSIHOLOŠKI ASPKETI MORALNOSTI

  3. TEORIJE MORALNOG RAZVOJA • KOGNITIVISTIČKO RAZVOJNI MODELI (Piaget, Kohlberg) • TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UČENJA (Bandura) • ETOLOGIJA, SOCIOBIOLOGIJA

  4. Kognitivističko-razvojni modeli • Kognitivni je razvoj temelj moralnog razvoja • Potrebno je poznavati djetetov kognitivni razvoj da bi se moglo razumjeti moralno rasuđivanje • Bolje kognitivne sposobnosti vode zrelijem moralnom ponašanju (tuđe stajalište, različite okolnosti)

  5. Piagetova teorija moralnog razvoja • 20-tih i 30-tih godina prošlog stoljeća • Piagetove metode: • Promatranje djece u igri i stvaranje pravila (prirodno opažanje) • Eksperimentalni pristup: moralne dileme (zadatak djeteta je da kaže koji lik iz kratke priče je zločestiji)

  6. Faze moralnog razvoja • 1. faza – 2. do 4. godine; • djeca ne shvaćaju što je moralnost; rijetko se igraju po pravilima

  7. 2. faza – faza moralnog realizma; 5 do 7. godine; počinje poštivanje pravila; pravila se doživljavaju kao nepromjenjiva, postavljena od strane nekog autoriteta; pravila se ne dovode u pitanje • Objektivna odgovornost ( pri procjeni što je ispravno djeca su u ovoj fazi usmjerena jedino na objektivne posljedice nekog postupka)

  8. Bezuvjetna pravda • Očekivanje djece da kazna mora slijediti nakon svakog kršenja pravila, neovisno o tome je li prekršaj otkriven ili ne

  9. djeca počinju shvaćati da su pravila ponašanja rezultat dogovora među ljudima • poštivanje pravila je samostalna odluka o suradnji s drugim ljudima, a ne više samo uvažavanje naredbi • zahvaljujući kognitivnom razvoju, javljaju se novi činitelji koji utječu na moralne procjene • moralnost poštivanja pravila procjenjuje se s obzirom na situacijske činitelje • Faza moralnog relativizma (3. faza – 8. do 11. godine)

  10. 4. faza (od 12. godine) • Djeca mogu stvarati nova pravila; moralno se rasuđivanje širi s osobnog na širi društveni plan • Faza formalnog mišljenja, apstraktnog mišljenja • Počinje zanimanje za opća moralna pitanja

  11. Evaluacija Piagetovog modela • Istraživanja potvrdila koncept bezuvjetne pravde • Podcijenio dječje sposobnosti moralnog rasuđivanja (problem usmjerenosti na samo jedan aspekt situacije) • Djeca procjenjuju moralnost likova i s obzirom na druge činitelje:

  12. Opasno djelo procjenjuju manje ozbiljnim ako uključuje osvetu • Manje su strogi prema ponašanjima nakon kojih slijedi isprika

  13. Kohlbergova teorija moralnog razvoja (1958) • Nastavio se na Piagetov rad; koristio moralne dileme • Pored procjenjivanja o tome koji je lik iz priča “zločestiji”, od djeteta se tražilo da procijeni i kako će se lik ponašati (hoće li kršiti pravila radi dobrobiti druge osobe)

  14. Moralni se razvoj odvija kroz šest stupnjeva koji se mogu svrstati u tri razine • Na svakom stupnju postoji društevna i moralna komponenta • Šesta je faza više teoretska nego stvarna (Kohlberg je nije uočio na niti jednom svom ispitaniku) • Pretpostavka sedme faze – religija

  15. DRUŠTVENA KOMPONENTA SVAKE FAZE - odnosi se na točku gledišta prema kojoj se donosi moralna odluka • Kognitivni razvoj je pretpostavka promjenama u moralnom rasuđivanju

  16. Evaluacija Kohlbergova modela • Nemogućnost dokazivanja najviše razine moralnog rasuđivanja • Utvrđene korelacije između kognitivnog i moralnog razvoja • Istraživanja potvrdila dosljednost moralnog rasuđivanja (dijete u jednoj fazi moralnog razvoja, sve situacije procjenjuje na isti način; u više od 60% slučajeva dileme prosuđuju sukladno jednoj fazi moralnog razvoja)

  17. Univerzalnost faza? • Novija istraživanja potvrđuju da je slijed faza moralnog razvoja nepromjenjiv ; • Kroskulturalna istraživanja pokazala su kako ljudi u neindustrijskim društvima rijetko dođu u 5. fazu • U nekim društvima moralne dileme je nemoguće riješiti biranjem između pojedinca i društva • Spol: pitanje pravde vs. pitanje odgovornosti i obveze

  18. KOJOJ FAZI BI PRIPADALO SLIJEDEĆE RASUĐIVANJE: • 1. Plaćam porez jer je to po zakonu. • (5) • 2. Pokupit ću igračke da dobijem čokoladu. • (2) • 3. Ne govorim ružne riječi jer bi se mama ljutila. • (1) • 4. Ne jedem na satu jer se to ne sviđa učiteljici. • (3)

  19. 5. Plaćam državi porez jer je to ispravno. • (6) • 6. Ne govorim tijekom požarne vježbe jer je to jedno od pravila. • (4)

  20. Teorije o utjecaju okoline i učenja • Suprotstavljaju se kognitivističko-razvojnom shvaćanju • Moralna ponašanja stječu se i razvijaju kao i ostala ponašanja • Najvažnija je uloga okolinskih mehanizama: potkrepljenja, učenja opažanjem i sl. • Moralni se postupci razvijaju u svakog djeteta zasebno, ovisno o okolini u kojoj se dijete razvija

  21. A. Bandura – socijalno učenje • Za učenje moralnog ponašanja zaslužno je: • potkrepljenje (roditeljski utjecaj, kažnjavanje, pohvale, nagrade) • učenje opažanjem (promatranjem roditelja, vršnjaka i drugih iz socijalne okoline dijete usvaja pravila i postupke) • internalizacijom potkrepljenja i učenja opažanjem djeca razvijaju vlastita moralna ponašanja

  22. Etološki pristup • Usmjereni na otkrivanje veza između životinjskog ponašanja i moralnog ponašanja ljudi • Altruizam, agresivnost, prosocijalno ponašanje

  23. Altruizam • Ponašanja na korist drugih, a bez koristi za pojedinca koji čini takvo ponašanje • Samožrtvovanje se ne uklapa u etološke koncepte (preživljavanje) • PARADOKS ALTRUIZMA (kako opstaju ponašanja koja ne povećavaju vjerojatnost opstanka i preživljavanja?)

  24. Sociobiološko tumačanje • “izbor srodnika” – ljudi i životinje postupaju tako da povećavaju vjerojatnost preživljavanja svojih gena, ali ne i sebe samih • Spašavanje života srodnika; tj. onih što su nam sličniji genetski • “recipročni altruizam” – genetska određenost ljudi da pomažu drugima jer to povećava vjerojatnost da će i sami dobiti pomoć ako je budu trebali; pomaganjem drugima osiguravaju preživljavanje vrste

More Related