E-LEARNING U ŠKOLSKOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE (ELEKTRONIČKO UČENJE)

1. E-LEARNINGU ŠKOLSKOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE(ELEKTRONIČKO UČENJE) Prezentacija poglavlja magistarskog rada MENADŽMENT ZNANJA NA PRIMJERU ŠKOLSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE (obranjen 2.6.2005.,Ekonomski fakultet Osijek. izradio: mr.sc.Branislav Orešković,prof. mail: branislav.oreskovic@skole.hr

2. ELEKTRONIČKO UČENJEE-LEARNING • koncept elektroničkog učenja podrazumijeva integraciju informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u obrazovni proces • on-line obrazovanje na daljinu je uži pojam od E-learninga i podrazumijeva programe koji se u potpunosti ili u najvećem dijelu zasnivaju na nastavnom procesu • obrazovanje na daljinu podrazumijeva prostornu udaljenost između nastavnika i učenika (polaznika programa) • BITNE ZNAČAJKE E-LEARNINGA: - zasnovan je na tehnologiji (IKT), ali je pedagoški orijentiran - predstavlja socijalni proces koji zahtjeva suradnju među ljudima - uvjetuje organizacijske promjene i uvođenje učitelj/tutor treninga

3. ZNAČAJKE I PREDNOSTI E-LEARNINGAZNAČAJKE: • može biti pogodan za osobno usavršavanje • smanjuje razliku između pojedinaca i grupa • treba razlikovati dva ključna pojma: - sadržaj (tematski oblici namijenjeni učenju: seminari, lekcije, tečajevi, interaktivne upute, fakultetski kolegiji) - upravljački produkt (LMS) • PREDNOSTI: - omogućuje izbor mjesta, vremena i trajanja pojedinih seansi učenja - omogućuje pristup udaljenim korisnicima kojima je preskupo putovati - omogućuje velikim sustavima cjenovno prihvatljivu obuku i to dislocirano za veliki broj korisnika sustava

4. VRSTE E-LEARNINGA 1) elektroničko učenje se izvodi u učionici u kojoj su prisutni učenici i nastavnik (sa i bez interakcije, neki programi omogućuju kontrolu učeničkih računala – classroom aid 2) samostalno korištenje pripremljenih materijala koji se izvode na nekoj drugoj lokaciji (materijali su dostavljeni učenicima na CD-ROM-u ili nekom drugom mediju ili putem Interneta) - ovo je nadopuna klasičnoj nastavi i naziva se u literaturi blended learning ili mixed mode 3) cijeli proces učenja je osmišljen da se izvodi putem Interneta, a time E-learning postaje jedan od oblika obrazovanja na daljinu - ovo su rješenje ustanove i polaznici prihvatili kao rješenje modernog doba • danas možemo reći kako su u trendu dva oblika E-learninga: a) Learning Management System (LMS) b) videokonferencije putem Interneta

5. OBRAZOVANJE ZA E-LEARNINGE-LEARNING AKADEMIJA • kod nas vodeću ulogu u obrazovanju za E-learning ima hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet • koncipirana su tri programa koja se uglavnom izvode preko Interneta A) program za E-learning menadžere B) program za E-learning tutore i C) program za instrukcijske/course dizajnere • nastava je organizirana kao kombinacija kolegija putem Interneta, radionica u učionici i udaljenih predavanja putem videokonferencijskih sustava

6. PROGRAMI CARNnet AKADEMIJE 1)MENADŽMENT U E-LEARNINGU –omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih za učinkovitu implementaciju E-learninga u visokoškolskim ustanovama 2) E-LEARNING TUTOR - omogućuje stjecanje znanja i vještina potrebnih profesorima i nastavnicima te svima onima koji održavaju nastavu u on-line okruženju 3) DIZAJNER E-LEARNING TEČAJEVA -namijenjen je budućim autorima on-line edukacijskih sadržaja, i nastavnih aktivnosti u on-line okruženju te tehničkom i drugom osoblju koje osigurava podršku

7. RAZVOJ PRIMJENE ICT-a UOBRAZOVANJU

8. COURSWARE ALATI • E-learning je danas nemoguće zamisliti bez courseware alata • oni su nadopuna nastavi, neće nikada zamijeniti komunikaciju s “ljudskim bićem” • definicija - “edukacijski softver: računalni softver dizajniran za edukaciju”(Encarta. World English Dictionary) • svi coursware alati se sastoje iz dva osnovana dijela: PROSTOR ZA PROFESORA i PROSTOR ZA STUDENTA • prostor za studenta predviđen je za najbolju prezentaciju znanja, a prostor za profesora najjednostavnijem unosu znanja u taj prostor • prostor za predavača je dalje podijeljen na: prostor za autora materijala, prostor za administratora sustava i prostor za predavača • osoba koja je autor materijala nije nužno i osoba koja će predavati • javlja se nova struka dizajner gradiva koji je vješt prilagođavanju gradiva courseware alatima • na tržištu su dostupni mnogi besplatni alati (Moodle, Claroline) i komercijalni (WebCT, BlackBoard, IntraLearn) • CARNet je svojim nastavnicima osigurao dovoljan broj licenci za WebCT alat

9. STANDARDI E-LEARNINGA(SCROM)i LEARNING MANAGEMENT SYSTEM(LMS) • standardi omogućuju brz i bezbolan način prelaska s jednog courseware alata na drugi, jedan od najpopularniji na tržištu je Shareable Object Reference Model (SCROM) • nijedan ozbiljniji E-learning sustav ne može se zamisliti bez softverskog rješenja koje nazivamo LMS (Learning Management System) • LMS omogućuje: - isporuku sadržaja za učenje, - praćenje sadržaja učenja, - izvještavanje, - praćenje napretka polaznika, - međusobnu komunikaciju mentora i studenata, i studenata, međusobno, - administriranje sadržaja učenja, - testiranje i - prijava i naplata.

10. E-LEARNING i LMS(izvor: Časopis Edupoint, br.2)

11. Web Course Tool (WebCT) iREFERALNI CENTRI ZA PRUŽANJE PODRŠKE NASTAVNICIMA U PRIMJENI ICT-a U NASTAVI • WebCT je alat namijenjen za E-learning, a prije svega je namijenjen održavanju nastave na daljinu • alat može poslužiti za dopunu nastavi u učionici • WebCT omogućuje: objavljivanje multimedijalnih obrazovnih sadržaja, međusobnu komunikaciju polaznika i njihovu komunikaciju s nastavnikom, on-line testove, i praćenje aktivnosti polaznika on-line tečajeva kroz mnogobrojna statistička izvješća • REFERALNI CENTRI ZA POMOĆ SVEUČILIŠNIM NASTAVNICIMA U PRIMJENI ICT-a : 1) za prijavljivanje projekata na daljinu 2) za izradu obrazovnih materijala 3) za odabir courseware alata 4) za metodiku i komunikaciju u obrazovanju na daljinu 5) za samo procjenu i procjenu znanja uz primjenu IT-a 6) za odabir računalne i programske podrške 7) za izradu multimedijalnih sadržaja i njihovu prilagodbu za www

12. IZRADA OBRAZOVNIH MATERIJALA ZA E-LEARNING • kod kreiranja obrazovnih sadržaja na webu treba voditi računa da ne budu samo preslikani , već da to budu interaktivni sadržaji (kvizovi, testovi, vježbe i animacije) • treba pri izradi stranica na webu voditi računa o njenoj osobnosti i poštivati osnovna pravila kod odabire boje, pozadine, fonta ili slike. • također se pri izradi obrazovnih sadržaja preporučuju hipertekstualni materijali, a to su materijali sa linkovima (poveznicama) – linkovi povezuju dijelove teksta sa drugim dijelovima teksta, i nemoguće je napraviti njegovu tekstualnu inačicu • SADRŽAJ E-learninga je jako bitan i po njemu se razlikuje kvaliteta proizvoda E-learninga (vidi sliku) izvor: Sun Trust Eqiutable Securites

13. PEDAGOGIJA, DIDAKTIKA I METODIKA U ON-LINE OBRAZOVANJU • Postoje mnogi pozitivni učinci kada se primjenjuju pedagoške metode u obrazovanju: - potpunija obrazovna iskustva, - veća aktivnost polaznika, - razvijanje kritičkog mišljenja i rješavanje problema, - usmjeravanje polaznika na samostalno traženje informacija, - usvajanje znanja u suradnji s drugima i - bolja priprema polaznika zbog asinkronog rada.

14. KOMUNIKACIJA U ON-LINE OBRAZOVANJU • U proces komunikacije u obrazovanju na daljinu uključeni su: - predavač/instruktor, - polaznik nastave, - obrazovni sadržaji koji su predmet, razmjene i - mediji ili komunikacijski kanali. • Postoje dvije komponente u obrazovanju o kojima treba voditi računa, a vezane za komunikaciju: a) informacijsko-spoznajna b) socijalno-emocijalna • VRSTE KOMUNIKACIJE: a) jednosmjerna komunikacija b) dvosmjerna komunikacija • SINKRONA i ASINKRONA komunikacija - SINKRONA je klasični način predavanja, polaznik sluša predavača koji predaje gradivo, a ovaj ga može u svakom momentu prekinuti - kod courseware alata postoje tri vrste: audio/videokonferencija, audiokonferencija i tekstualana konferencija - ASINKRONA je komunikacija koja polaznicima omogućuje praćenje predavanja s odmakom, kod ovoga načina polaznik sam bira dijelove gradiva koje će usvajati (lekcije) i bira tempo i brzinu usvajanja (mogućnosti koje se koriste kod ove komunikacije su E-pošta i diskusijske grupe)

15. CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE • cjeloživotno učenje predstavlja aktivnost učenja tijekom cijelog života s ciljem unapređenja znanja vještina i sposobnosti. (permanent education- Vijeće Europe 1971.), (longlife education). • doživotno obrazovanje ili trajno (continuing education) - obrazovanje od završetka nekog formalnog do kraja radnog vijeka ili do smrti. • cjeloživotno obrazovanje uvažava sve oblike učenja: 1) FORMALNO (fakultet, škola) 2) NEFORMALNO (usavršavanje znanja u organizaciji za potrebe radnog mjesta) 3) INFORMALNO (međugeneracijsko učenje- razmjena znanja među prijateljima, u obitelji i sl.) • u obrazovnim strategijama EU kao ključna komponenta učenja se naglašava INFORMACIJSKA PISMENOST, a ona sadrži slijedeće elemente • (Candy 2002.): - sposobnost učinkovitog traženja informacija, - upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija, - lakoća i lagodnost korištenja širokog raspona medija, - svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija i - učinkovitost prenošenja informacija drugima.

16. E-LEARNING U VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA • naša zemlja zaostaje u ovom području za EU • predvodnik aktivnosti vezanih za E-learning na fakultetima je CARNet i to kroz E-learning akademiju, stručni časopis Edupoint i referalne centre za potporu nastavnicima pri primjeni ICT-a u nastavi te licence za courseware alat WebCT • jedan od referalnih centara daje savjete i podršku za prijavljivanje E-learning projekata u europske inicijative i projekte s mogućnošću uključivanja u međunarodne izvore financiranja • FOI Varazdin je razvio svoj vlastiti LMS sustav pod nazivom FDL • studentima je omogućen pristup bazama znanja iz pojedinih područja (Current Contents, Agricola i dr.) • postoji virtualno sveučilište na kojem možemo vidjeti sve naše fakultete, zatim popis on-line kolegija i popis digitalnih knjižnica • FER je formirao web obrazovnu zajednicu • od 1997. postoji podružnica Henlyjeve poslovne škole i to samo modul udaljenog učenja (distance learning)

17. E-learning u osnovnim i srednjim školama • u strukturi Ministarstva (MZOS) postoji Vijeće za informatizaciju koje se brine o strategiji informatičkog unapređenja hrvatskih škola • Zavod za unapređenje školstva RH promišlja i provodi politiku unapređenja nastavnog procesa te stručnog usavršavanja svojih nastavnika • T-COM je sponzor besplatnih Internet sati u informatičkih učionicama u hrvatskim školama • MZOS omogućuje svojim nastavnicima besplatno stjecanje europske informatičke diplome ECDL (osnovni modul) • gotovo sve škole imaju svoju web stranicu, a neke od njih i svoj Forum • MZOS i Zavod za školstvo RH imaju dobar i informativan portal • sve je veći broj novih udžbenika koje za prilog imaju multimedijalni CD-ROM • Zavod za školstvo je pokrenuo inicijativu besplatnog on-line tečaja iz informatike za nastavnike (udaljeno učenje), putem prvog hrvatskog LMS sustava (COGNITA d.o.o.), otvorena je i mogućnost priključenja informatičkih učionica na ovaj napredni sustav za E-learning

18. P I T A N J A ?