1 / 70

UTICAJ ZGRADA NA OKOLINU KROZ ŽIVOTNI CIKLUS

Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energijske efikasnosti Okolinski i ekonomski aspekti povećanja energijske efikasnosti zgrada. UTICAJ ZGRADA NA OKOLINU KROZ ŽIVOTNI CIKLUS. easd. Dr Esad Mulavdić. Sarajevo, 6 – 8. oktobar 2008.

uzuri
Télécharger la présentation

UTICAJ ZGRADA NA OKOLINU KROZ ŽIVOTNI CIKLUS

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Razvoj i unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energijske efikasnosti Okolinski i ekonomski aspekti povećanja energijske efikasnosti zgrada UTICAJ ZGRADA NA OKOLINU KROZŽIVOTNI CIKLUS easd Dr Esad Mulavdić Sarajevo, 6 – 8. oktobar 2008

  2. Građevinska tehnologija P D T Historija civilizacije pokazuje da su društvo i njegova tehnika usmjereni protiv prirode i da je žele pobijediti!? D ∧ T ⇒ P  Ipak, postoji obrnuta hijerarhija promatranih sistema: T < D < P

  3. ŠTA JE ODRŽIVI RAZVOJ? WCED (World Commission for Environment and Development) opći princip održivog razvoja je očuvanje ili povećanje vrijednosti sveukupnog kapitala društvene zajednice u toku vremena. Pod ukupnim kapitalom se razumiju: 1. PROIZVEDENA SREDSTVA (mašine, fabrike, ceste, naselja,...), tj. tehnički kapital (T), 2. LJUDSKI KAPITAL (zdravlje, znanje, obučenost,...), tj. društveni kapital (D), 3. OKOLINSKI KAPITAL (šume, kvalitet zraka, vode, tla,...), tj. prirodni kapital (P), dakle, Najjednostavnija definicija: Razvoj društvenog i tehničkog sistema uravnotežen sa prirodnim sistemom. T + D + P ≥ const.

  4. OSNOVNI PRINCIPIODRŽIVOG RAZVOJA A)      INTEGRALNO PROMATRANJE UTJECAJA TEHNOLOGIJE I SAMOG PROIZVODA NA SVE SFERE I SVE OBLIKE UTJECAJA NA PRIRODU B)       INTEGRALNO PRAĆENJE TEHNOLOGIJE I PROIZVODA U SVIM FAZAMA ŽIVOTNOG CIKLUSA C)     INTEGRALNO KORIŠTENJE RESURSA ODREĐENOG PROSTORA Energija kao osnovni uvjet razvoja je u centru pažnje održivog razvoja: neumjereno trošenje energije (naročito one fosilnog porijekla) dovodi do zagađivanja okoline, a u konačnici – do klimatskih promjena na globalnom planu.

  5. OSNOVNI ELEMENTI ODRŽIVOG GRAĐEVINARSTVA

  6. PRINCIPI ODRŽIVOG STANOVANJA • prema AGENDI 21 (Rio '92) I HABITAT II (Kairo '94) • PROMATRANJE EFEKATA GRAĐEVINSKE TEHNOLOGIJE TOKOM CIJELOG ŽIVOTNOG CIKLUSAOBJEKTA ZA STANOVANJE • SMANJENJE POTROŠNJE MATERIJALA I ENERGIJE PO JEDINICI FUNKCIJE • VEĆE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE  • VEĆA ZASTUPLJENOST LOKALNIH MATERIJALNIH RESURSA I RECIKLIRANJA • PRIMJENA MATERIJALA, GRAĐEVINSKIH ELEMENATA I OPREME SA ŠTO BOLJIM TERMOIZOLACIJSKIM SVOJSTVIMA • SMANJENJE UKUPNE EMISIJE POLUTANATA • KORIŠTENJE ENERGETSKI EFIKASNIH SISTEMA GRIJANJA, TE OSTALIH KUĆANSKIH APARATA I OPREME

  7. Ekstrakcija sirovina iz prirode Izrada građevinskih materijala Transport i ugradnja / izgradnja zgrada Korištenje i održavanje zgrada Kraj ciklusa – uklanjanje / povratak prirodi ŽIVOTNI CIKLUS

  8. ALATI ODRŽIVOG RAZVOJA ·     PROCJENA /INVENTARIZACIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA (LCA - LCI) - MATERIJAL - ENERGIJA - EMISIJA CO2 ·     SISTEM OCJENE OKOLINSKE PRIHVATLJIVOSTI (EKO-INDIKATOR) ·     TROŠKOVI ŽIVOTNOG CIKLUSA (LCC) ·     OPĆI POKAZATELJ EKOLOŠKE I EKONOMSKE ODRŽIVOSTI (EKO-EFIKASNOST)

  9. ZA STAMBENI OBJEKAT KAO IZUZETNO KOMPLEKSAN PROIZVOD, POTPUNA INVENTARIZACIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA NEMOGUĆA NAJZNAČAJNIJI PARAMETRI KOJI ČINE BIT TOG PROIZVODA U VRŠENJU NJEGOVE FUNKCIJE: 1.TOK OSNOVNIH GRAĐEVINSKIH MATERIJALA 2. POTROŠNJA ENERGIJE 3. EMISIJA UGLJIČNOG DIOKSIDA PROCEDURA INVENTARIZACIJE U NEKIM FAZAMA ŽIVOTNOG CIKLUSA (PRODUKCIJSKA FAZA/GRAĐENJE; ODRŽAVANJE; RUšENJE) MOŽE DA SE IZVRŠI UZ POMOĆ TRADICIONALNOG GRAĐEVINSKOG PRIRUČNIKA – NORMATIVA I STANDARDA RADA (ILI «NORMI») KOJE DAJU UTROŠKE GLAVNIH MATERIJALA, ENERGIJE I RADNE SNAGE.

  10. PRIMARNA FINALNA KORISNA 0,4 0,7 0,7x0,4=0,28 VELIKA POTROŠNJA ENERGIJE NA GLOBALNOM PLANU JE POSLJEDICA DVA PROCESA: ·        TEŽNJA ZA RAZVOJEM I ZADOVOLJENJEM POTREBA UKUPNOG STANOVNIŠTVAZAHTIJEVA SVE VEĆU KOLIČINU ENERGIJE; ·        EFIKASNOST TRANSFORMACIJE/KONVERZIJE ENERGIJE JE JOŠ UVIJEK RELATIVNO NISKA. 355 EJ 100 EJ VEĆA ENERGETSKA EFIKASNOST JE NAJVAŽNIJI CILJ RAZVOJA TEHNOLOGIJE.

  11. UTROŠAK ENERGIJE EŽC = ∑i=1,n (EMAT,e + ERS + EMAŠ,p + EMAŠ,e)i

  12. Faza korištenja ENERGIJA VRŠENJA FUNKCIJE

  13. 1973.-2003. = TRI DECENIJE NAPORA KA ŠTEDNJI ENERGIJE, PRVENSTVENO KROZ SMANJENJE RASIPNOG TROŠENJA, A ZATIM KROZ POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U SVIM OBLASTIMA LJUDSKEDJELATNOSTI!

  14. ZONA SISTEM HVAC ENERGETSKO POSTROJENJE OKOLINA STAMBENI OBJEKAT OKOLINA Simulacija - računarska procedura kojom se dobiva vremenska serija numeričkih rješenja jednačine termodinamičke ravnoteže - energetskog stanja termalne zone.

  15. TROŠKOVI ODRŽAVANJA 160% OD TROŠKOVA GRAĐENJA, ZA 100 GOD. UTROŠAK ENERGIJE ZA ODRŽAVANJE 160% 'UGRAĐENE' ENERGIJE ENERGIJA ODRŽAVANJA Godišnji utrošak energije za održavanje je linearno zavisan: aℰodr= (ℰemb+ℰgrad)*0,016 aℰodr = (ℰemb+ℰgrad)*0,014

  16. UKUPNA ENERGIJA UTROŠENA U ŽIVOTNOM CIKLUSU ℰŽC = ℰemb + ℰgrad + ℰruš +(aℰfunk +aℰodr)*tkor SPECIFIČNA POTROŠNJA ENERGIJE PO JEDNICI FUNKCIJE U ŽIVOTNOM CIKLUSU STAMBENOG OBJEKTA jfℰŽC = ℰŽC/ (nkorx Vizgr) = [ℰemb + ℰgrad + ℰruš +(aℰfunk +aℰodr)*tkor]/ (nkorx Vizgr)

  17. Šta je zapravo jedinica usluge funkcije stanovanja? Nju treba razumijevati kao zadovoljenu individualnu stambenu potrebu u određenom prostoru i vremenu. Konkretnije, jedinica usluge funkcije stanovanja bila bi : 1m3 ugodnog stambenog prostora tokom dijela ljudskog vijeka – x godina (ovdje 23 godine), što prodrazumijeva ambijent sa određenom temperaturom, vlažnošću i svježinom zraka, uz odgovarajuće osvjetljenje, sukladno ljudskim osjetilnim referencama. (Nominalne vrijednosti pokazatelja ugode su vezane za ljudske osjetilne sposobnosti. Tako je npr. mjerodavna prosječna temperatura zraka u prostoriji tokom zimskog perioda 22˚C, a tokom ljeta 22-26˚C. Brzina strujanja zraka se ograničava zimi na 1cm/s, a ljeti na 15-30cm/s. Vlažnost zraka je optimalna ako se kreće u granicama 55 do 65% ).

  18. 2. EMISIJA CO2

  19. UTJECAJ GRAĐEVINSKE TEHNOLOGIJE NA OKOLINU KROZEMISIJU CO2 – “EFEKAT STAKLENIKA” U posljednoj deceniji afirmiran je na globalnom planu program sniženja emisije tzv. “stakleničkih gasova” (1992. IPCC - FCCC, 1997. Kyoto-protocol, 1999. Bonn-ska deklaracija, 2003. …) koji utječu na globalno zagrijavanje prizemnih slojeva atmosfere…

  20. Emisija CO2 nije jednaka za istu količinu energije: 1 kg fosil. goriva = 40MJ ⇒ 3 kg CO2⇒0,273 kg/MJ 1 kWh el.en.(HE) = 3,6MJ⇒0,1 kg CO2⇒0,03 kg/MJ

  21. UKUPNA EMISIJA CO2 U ŽIVOTNOM CIKLUSU ℂŽC= ℂemb+ℂMgrad+ℂTgrad+ℂMruš+(aℂfunk+aℂodr )*tkor Emisija CO2 po jedinici funkcije u životnom ciklusu: jfℂŽC= ℂŽC/ (nkorx Vizgr) = =[ℂemb+ℂMgrad+ℂTgrad+ℂMruš+(aℂfunk+aℂodr )*tkor](nkorx Vizgr)

  22. INVENTA RIZACIJA ŽIVOT NOG CIKLUSA (LCI) EKO-INDIKATOR (EI) TOK OSNOVNIH MATERIJALA EKO- EFIKASNOST (EE) POTROŠNJA ENERGIJE TROŠKOVI Ž.C. (LCC) EMISIJA POLUT. (CO2) PORED ANALIZE TOKA MATERIJALA, ENERGIJE I EMISIJE CO2, ODRŽIVOST GRAĐEVINSKE TEHNOLOGIJE STAMBENOG OBJEKTA POSEBNO SE TESTIRA DRUGIM ALATIMA ODRŽIVOG RAZVOJA: ·       SISTEM OCJENE OKOLINSKE PRIHVATLJIVOSTI (EKO-INDIKATOR) ·       TROŠKOVI ŽIVOTNOG CIKLUSA (LCC) ·      OPĆI POKAZATELJ EKOLOŠKE I EKONOMSKE ODRŽIVOSTI (EKO-EFIKASNOST)

  23. 3. “EKO-INDIKATOR” RELATIVNI POKAZATELJ UTJECAJA GRAĐEVINSKE TEHNOLOGIJE NA OKOLINU Eko-indikator je opća mjera okolinske (ne)prihvatljivosti tehnologije nekog proizvoda, odnosno neke funkcije kojom se zadovoljavaju ljudske potrebe.

  24. U ovom radu je primjenjen reducirani model određivanja eko-indikatora, zasnovan na promatranju dva faktora utjecaja na okolinu: potrošnju energije (raspoloživost resursa fosilnog goriva) i emisiju ugljičnog dioksida (koncentracija stakleničkih gasova) u životnom ciklusu stambenog objekta.

  25. DRUŠTVENA DOBROBIT (US$) + EKONOMSKA DOBIT (US$) EE = TROŠKOVI Ž.C. PROIZVODA (US$) + TROŠKOVI OPTEREĆENJA OKOLINE (SANACIJE OKOLINSKIH ŠTETA) (US$) 5. EKO–EFIKASNOST To je agregatni pokazatelj odnosa društvene (ekonomske) dobrobiti/dobiti i okolinskih opterećenja – izraženih u novčanim jedinicama. U ovoj analizi izveden je modificirani izraz za eko-efikasnost: društvena dobrobit i ekonomska dobit su simbolički predstavljene jedinicom, dok su troškovi živornog ciklusa pomnoženi sa vrijednošću eko-indikatora. EE = 1 . TŽC x Eko-indikator

  26. PRAKTIČNI PRIMJERI I REZULTATI VSZ (8) I JPK(11) Z-1 Oficirska palata 1912.I Z-9 Saburina kuća 1800. Z-2 Uglovna zgrada 1928.I Z-10 Panjina kula 1850. Z-3 Ugrađena zgr. 1947.I Z-11 Kuća A. Dedović1940. Z-4 Objekat 13 1966.I Z-12 Radnička kuća 1912. Z-5 A faza A4-4b 1976.I Z-13 Kuća R. Mulavdić1965. Z-6 Soliter O2 1980.I Z-14 Kuća N. Spahija 1975. Z-7 C faza C7-7b1980.I Z-15 Kuća F. Biberkić2000. Z-8 Dobr.V F-3/4 1991.I Z-16 Foam Core Build.S. - I Z-17 Skönare hus - I Z-18 Krivaja MK - I Z-19 Krivaja MK-1 -

  27. Višestambene zgrade (VSZ) – POTROŠNJA ENERGIJE U ŽIVOTNOM CIKLUSU

  28. Udjeli faza životnog ciklusa u potrošnji energije za višestambene zgrade 1-pretprodukc. faza (16,8%) 2-faza građenja (1,4%) 3-faza korištenja (80,8%) 4-rušenje/uklanjanje (1,0%)

  29. Jednoporodične kuće (JPK) – POTROŠNJA ENERGIJE U ŽIVOTNOM CIKLUSU

  30. Udjeli faza životnog ciklusa u potrošnji energije za jednoporodične kuće 1-pretprodukc. faza (8,9%) 2-faza građenja (0,8%) 3-faza korištenja (89,9%) 4-rušenje/uklanjanje (0,4%)

  31. Višestambene zgrade (VSZ) – EMISIJA UGLJ. DIOKSIDA CO2 U ŽIVOTNOM CIKLUSU

  32. Jednoporodične kuće (JPK) – EMISIJA UGLJ. DIOKSIDA CO2 U ŽIVOTNOM CIKLUSU

  33. Višestambene zgrade (VSZ) – EKO - INDIKATOR

More Related