MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH

1. MOGUĆI PRAVCI REFORMI DIREKTNIH POREZA U FBIH Prezentant: HAJRUDIN HADŽIMEHANOVIĆ

2. REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH • Reforma poreznog sistema predstavlja proces preuređenja, restruktuiranja i poboljšanja porezne politike koja treba da bude u funkciji socijalno – ekonomskog rasta i razvoja kao i fiskalnog cilja. • Shodno promjenama efekti reforme mogu djelovati u oba smjera, kao i stimulans i destimulans ekonomskog rasta i razvoja. • Ubrzane promjene u ekonomskim tokovima zahtjevaju reagovanje reformama u mnogim oblastima pa i u poreznom sistemu, što zahtjeva kontinuirano analiziranje i predviđanja budućih dešavanja radi preduzimanja adekvatnih mjera u okviru poreznog sistema.

3. REFORME DIREKTNIH POREZA U FEDERACIJI BIH • Prva reforma direktnih poreza u Federaciji BiH desila se još 1996.godine, odnosno 1997.godine usvajanjem Zakona o porezu na dobit privrednih društava i Zakona o porezu na platu. • Cilj reforme je ostvaren, jer je u periodu 2000. – 2007.g, došlo do ubrzanog rasta i razvoja gotovo u svim privrednim oblastima ali i povećana siva ekonomija obzirom na visoke porezne stope i fleksibilnost porezne osnovice. • Druga reforma direktnih poreza u Federaciji BiH izvršena je 2008.godine, odnosno 2009.godine kojom se vrši preraspodjela poreznog opterećenja između poreznih obveznika usvajanjem novog Zakona o porezu na dobit u 2008.godini i usvajanjem potpuno izmjenjenog propisa oporezivanja prihoda građana, Zakona o porezu na dohodak u 2009.godini.

4. REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU Definisanjem zahtjeva za reformom direktnih poreza postavljaju se pitanja: • Na koji način, a da bude fer i korektan, izvršiti preraspodjelu bogatstva odnosno dohotka kroz uticaj poreznog opterećenja ? • Da li posegnuti mjerama porezne politike ili za mjerama javnih rashoda ili jednim i drugim ? • Da li postoji čarobna formula koja određuje optimum fiskalnog opterećenja, da li je to učešće poreza u D.B.P-u ? Odgovor na oba pitanja bi bio: • preraspodjela poreznog opterećenja treba da se izvrši na jednak i efikasan način između poreznih obveznika, da se pri tome izbjegne porezna evazija i umanji siva ekonomija i da se ne povećavaju troškovi i porezna neefikasnost.

5. REFORME DIREKTNIH POREZA U NAREDNOM PERIODU • Osnovni koncept reforme direktnih poreza usmjeren je na: • proširenje porezne baze; • povećenje investicija i zaposlenosti; • umanjiti poreznu evaziju; • stabilizacija i dalje onemogućavanje evazije javnih prihoda.

6. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se: • novi oporezivi dohoci fizičkih lica; • uvođenje više stopa poreza na dohodak; • oporezivanje dohotka od kapitala (dividende, udjeli, špekulativne aktivnosti na tržištu kapitala); • novi način oporezivanja ugovora o djelu; • olakšice kod novog zapošljavanja; • kaznene odredbe

7. Novim Zakonom o porezu na dobit predlaže se: • proširenje porezne baze uvođenjem poslovnih jednica i R.S. I B.D.-a koji posluju na teritoriji Federacije kao i poreznih obveznika kao i postojećih jedinica nerezidentnog pravnog lica (otklonjeni su nedostaci u registraciji istih usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i Zakona o registraciji privrednih subjekata) • porezna baza se proširuje i na organizacije tipa ustanova, fondacija, zaklada, udruženja i dr., koji su do sada uživala povlašteni tretman, a koji ne obavljaju neprofitnu djelatnost.

8. Uvođenje više pravila koji onemogućavaju manipilaciju poreznom osnovicom i to: • nepriznavanje rashoda koji nisu povezani sa ostvarivanjem dobiti; • suženo je priznavanje budućih rashoda u porezne svrhe odnosno rezervisanja radi neizvjesnosti budućih dešavanja te je zadržana trenutna osnova, odnosno u momentu njegovog nastanka ( rezerve za buduće rashode u vezi sa obavljanjem prirodnih resursa, rezerve za buduće rashode u vezi sa garancijama); • rezerve kod finansijskih institucija , banka i osiguravajućih društava imaju svoje specifičnosti – i banke i osiguravajuća društva prate regulatorske propise koji su usklađeni sa međunardonom praksom; • obzirom da se porezni propisi oslanjaju na regulatorove (Agencija za bankarstvo, Agencija za nadzor osiguranja) kojima je cilj osigurati stabilnost u ovom sektoru kao i izvore sredstava za razvoj privrede, očekivati je i određena usklađivanja u sistemu oporezivanja dobiti ovih finansijskih institucija.

9. Uvođenje pravila istanjene kapitalizacije koje se odnosi na situacije kada pravno lice ima visok nivo obaveza u odnosu na kapital; • manipulacija poreznom osnovicom vrši se prekomjernim i nepotrebnim zaduživanjem ( rashodi po osnovu kamata predstavljaju u cjelosti porezno priznat rashod, a kamata koja nastaje za prekomjerno zaduženje umanjuje poreznu osnovicu; • predlaže se odnos duga i kapitala u omjeru 4:1; • predlaganje novih metoda koje se primjenjuju prilikom obračuna transfernih cijena • Uporedivost transakcija je složen i zahtjevan proces pa je očekivati da će nove metode omogućiti brža i lakša uporedivost.

10. Najvažniji porezni poticaji su oni koji su sadržani unutar poreza na dobit kao osnovnog poreznog oblika koji se realizuju putem porezne stope (10%) – neutralni uticaj, poreznog mirovanja (selektivnog karaktera), olakšice po osnovu ulaganja (ubrzana amortizacija, umanjenje osnovice po osnovu ulaganja, odbitak od poreza po osnovu ulaganja)

11. Porezni poticaji u odnosu na trenutni Zakon su potpuno izmjenjeni Novim Nacrtom Zakona, predloženi su poticaji kod zapošljavanja, poticaji kroz ubrzanu amortizaciju, poticaji u obrazovanju kao i kod priznavanja gubitka u budućem periodu; • Pitanje poreznog poticaja je još uvijek otvoreno, bez obzira na Nacrt Zakona jer je dostavljen niz primjedbi i prijedloga datih od strane Udruženja poslodavaca FBiH, privrednih komora.

12. Obzirom na primjedbe koje su dostavljene F.M.F., a odnose se prije svega na zadržavanje poticaja po osnovu izvoza predlaže se: “oslobađanje plaćanja poreza na dobit za tu godinu srazmjerno visini ostvarenog od izvoza roba u odnosu na ukupan prihod” • Ovaj poticaj po osnovu izvoza isključuje realizovan izvoz ostvaren na principu “uvoz radi izvoza”, odnosno tranzit robe, čime se daje prednost domaćoj proizvodnji. DILEMA – smo izvoz roba ili i “izvoz usluga”?

13. Podnošenje jedinstvene godišnje prijave poreza na dobit prema sjedištu pravnog lica koje ima poslovne jedinice u oba entiteta i B.D-u • Dio poreza na dobit dobile bi sve tri porezne jurisdikcije prema učešću u bruto prihodima koje ostvari porezni obveznik u poslovnim jedinicama oba entiteta i B.D.-u. • Reforma poreznog sistema nije samo problem Federacije BiH već i zemalja u okruženju i šire.

14. Na kraju nameće se osnovno pitanje: • Jesu li fiskalne mjere u pravcu poticanja ulaganja, zapošljavanja, razvoja pojedinih sektora privrede i sl. potrebne ili zadržavanje sistema dugoročno garantuje postizanje boljih ekonomskih efekata ? • Naime, različitim mjerama fiskalne politike država s jdne strane želi osigurati optimalan model poticanja ulaganja, a s druge strane ne želi narušiti neutralnost i konzistentnost poreznog sistema.

15. Kako i na koji način utiču direktni porezi na privredu možemo sagledati na primjeru industrije osiguranja ?

16. Pogled na industriju osiguranja • Imajući u vidu naziv ove teme cijeneći raspoloživo vrijeme, moj osvrt ću izložiti kroz slijedeća pitanja: • Kakva je društvena uloga industrije osiguranja • Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja • Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje • Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom i šta dalje

17. (2) Porezni tretman industrije osiguranja • (2-1) • Porezni tretman industrije osiguranja zahtijeva sagledavanje društvene uloge industrije osiguranja koja se generalno gledano može definisati kroz očekivanja da se zaključivanjem ugovora o osiguranju ostvare dva osnovna cilja: • da se kroz isplate naknada šteta i osiguranih suma u što većem stepenu obezbijedi funkcionalnost pravnih subjekata i socijalna sigurnost građana i • da svojim slobodnim finansijskim sredsvima industrija osiguranja jača domaće izvore i potencijal za finansiranje razvoja realnog sektora.

18. (2) Porezni tretman industrije osiguranja • (2-2) • Uvidom u statističke podatke za 2012. godinu, jer još nema podataka za prošlu godinu, može se zapaziti: • da u BiH posluju 24 društva za osiguranje, od toga 13 u FBiH; • da industrija osiguranja zapošljava 3.721 osobu, od toga 2.527 osoba u FBiH; • da se godišnje zaključuje preko 2.100.000 ugovora, od toga blizu 1.400.000 ugovora u FBiH te • da se prikupi ukupno preko 505 miliona KM premije, od toga preko 365 miliona u FBiH. • Svi ovi podaci ukazuju da industrija osiguranja zauzima veoma značajno mjesto i da joj treba posvetiti mnogo više pažnje nego je to do sada činjeno. Smatram da je i ovaj Simpozij izvrsna prilika da se o tome porazgovara.

19. (3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja • (3-3) Cijeneći društvenu ulogu industrije osiguranja i očekivanja rezultata njenog djelovanja, fiskalnim sistemom se pružaju vrlo snažni poticaji kako u pogledu poreznog tretmana PREMIJE OSIGURANJA i poreznog tretmana ISPLATA NAKNADA ŠTETA IZ OSIGURANJA I ISPLATE OSIGURANIH SUMA. • Ptanje je da li industrija osiguranja na te poticaje dovoljno ukazuje, jer ti poticaji su dati ugovarateljima osiguranja, osiguranicima i ostalim korisnicima usluga osiguranja, a ne društvima za osiguranje. • Ugovaračima osiguranja porezni podsticaji dati se kroz povlašten porezni tretman premija osiguranja u: • Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, • Zakonu o porezu na dobit i • Zakonu o porezu na dohodak.

20. (3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja (3-2) Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (PDV), premije osiguranja su izuzete od zaračunavanja PDV-a. To znači, da su usluge osiguranja za 17% „jeftinije“ u odnosu ostale potrebe pravnih i fizičkih lica. Međutim, treba postaviti pitanje da li je ova „povlastica“ dovoljno afirmisana? (3-3) Zakonom o porezu na dobit svi troškovi na ime premija osiguranja, se u cijelosti priznaju kao porezno dopustivi rashodi, što dodatno „pojeftinjuje“ premije osiguranja za 10%, koliko iznosi stopa poreza na dobit. *** Ova dva poticaja kroz poreznu politiku Vlast daje UGOVARAČIMA OSIGURANJA. Društva za osiguranje od toga nemaju direktnu korist, osim što im je time povečan izgled za zaključivanje ugovora o osiguranju.

21. (3) Kakav porezni podsticaj je dat za razvoj industrije osiguranja • (3-4) Zašto je Država toliko „velikodušna“? • Zato što želi da se masovnijim i kvalitetnijim osiguranjem imovine i lica teret naknađivanja šteta sa javnog sektora prenese na privatni sektor kroz javno-privatno partnerstvo. • Da li je ova namjera Države dovoljno shvaćena? • Mislim da nije. Još uvijek svijest o potrebi osiguranja resursa nije na zadovoljavajućem nivou, jer se još uvijek osiguranje smatra „luzuzom“. • Međutim, s druge strane gledano: • ni društva za osiguranje nisu dovoljno aktivna (agresivna) na tržištu osiguranja, a • ni Vlast nije dovoljno dosljedna u insistiranju i podršci da se njena očekivanja u industriji osiguranja ostvare.

22. (4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje • (4-1) Industrija osiguranja se preko svog Udruženja društava za osiguranje u Federaciji FBiH vrlo aktivno uključila u izmjene i dopune zakonske regulative, a naročito kod: • Zakona o porezu na dohodak, • Zakona o porezu na dobit i • drugih zakona kojim se uređuju parafiskalne obaveze putem doprinosa, a s ciljem da se njihovim smanjivanjem pobljša ambijent poslovanja realnog sektora i utiće na povećanje zapošljavanja. • (4-2) U pripremi novih zakonskih rješenja vođena je duže vremena vrlo transparentna rasprava na proširenim sastancima Radne grupe Vlade FBiH, gdje su pored ostalih redovito bili prisutni i vrlo aktivno sudjelovali predstavnici Udruženja društava za osiguranje. • Radna grupa je maksimalno uvažavala primjedbe i prijedloge sa tih sastanaka, ali neki veoma interesantni i opravdani prijedlozi nisu mogli biti prihvaćeni zbog veoma strogih intervencija prilikom konsultacija i usaglašavanja sa inostranim faktorima. Zato danas još uvijek imamo nekoliko „otvorenih pitanja“ na čijem rješavanju trebamo još raditi.

23. (4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje • (4-3) Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo: • kod Zakona o porezu na dobit • treba da još jednom preispitamo porezni tretman tehničkih rezervi. • Na tom pitanju uporno insistira Udruženje društava za osiguranje i u tome ima punu podršku Agencije za nadzor osiguranja. • Tom zahtjevu je dala podršku i Radna grupa, pa je odlučeno da se u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o porezu na dobit organizuje okrugli sto na kome će predstavnici Radne grupe, Agencije za nadzor osiguranja i Udruženja provesti stručnu raspravu i prezentirati argumentaciju zašto tehničke rezerve osiguranja trebaju biti porezno dopustiv rashod.

24. (4) Koje promjene poreznog tretmana su u toku i koje predstoje • Što se osiguranja tiče, “OTVORENA PITANJA“ imamo: • Kod Zakona o porezu na dohodak • – na traženje Udruženja trebaće razmotriti porezni tretman „pripisane dobiti“ uz životno osiguranje u slučajevima kada je osiguranik u toku trajanja osiguranja koristio poresku olakšicu za uplaćenu premiju osiguranja i razmotriti porezni tretman premije resursa za obavljanje samostalne djelatnosti fizičkog lica (obrt) koji treba izjednačiti sa poreznim tretmanom premije pravnih lica. Navedena pitanja biće predmetom pažnje Radne grupe, a konačan ishod njihovog rješavanja u ovom trenutku je nepouzdano progonozirati.

25. Da li se može biti zadovoljno aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja i šta dalje ? • (5-1) • Iako SEBE NE SMATRAM KOMPETENTNIM, slobodan sam ustvrditi da ni sama društva za osiguranje nisu zadovoljna aktuelnim trenutkom u industriji osiguranja. • (5-2) • Štete od elementarnih nepogoda poplave, bujice i klizanja tla u maju ove godine i ponovljene štete u kasnijem periodu pokazuju da NIKO OD NAS NE MOŽE BITI ZADOVOLJAN: ni Vlast, ni industrija osiguranja, ni pravna i fizička lica koja su mogla, a nisu zakljućila osiguranje svoje imovine. • (5-3) • Očigledno je da treba ORGANIZOVANO, KONTINUIRANO I NADZIRANO djelovanje svih subjekata, kojih se to tiće, na planu • podizanja svijesti o potrebama osiguranja imovine i lica i • afirmaciji industrije osiguranja.

26. (6) Umjesto zaključka • (6-1) • Sve promjene u oblasti poreznih propisa treba da idu u pravcu poboboljšanja poslovnog ambijenta ne samo industrije osiguranja nego ukupne privrede (realnog sektora). • U cilju stvaranja takve klime neophodna je saradnja i predstavnika organa Vlasti i predstavnika svih udruženja iz oblasti privrede i komorskih sistema od koji se treba očekivati: • da ponudi jasne programe djelovanja i oblike podrške koja bi se mogla ostvariti kroz određene stimulacije i olakšice u pogledu bržeg razvoja i povećanog zapošljavanja i • da zahtijevaju dosljedniju primjenu postojeće zakonske regulative kao i da ponudi njene izmjene i dopune ili donošenje novih zakonskih rješenja.

27. (6) Umjesto zaključka (6-2) Uvjeren sam da će zajedničke aktivnosti predstavnika organa Vlasti i naprijed pomenutih subjekata (onih koji se to tiče) rezultirati kvalitetnijim zakonskim rješenjima, a ttime i povoljnijim poslovnim ambijentom. Taj proces nije brz ni lagan, zato treba strpljivo, kontinuirano i nastaviti djelovati na naprijed predloženi način, što je u poslednje 2-3 godine i ćinjeno.

28. HVALA NA PAŽNJI