Download
utjecaj motivacije i emocija na prosu ivanje n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
Utjecaj motivacije i emocija na prosuđivanje PowerPoint Presentation
Download Presentation
Utjecaj motivacije i emocija na prosuđivanje

Utjecaj motivacije i emocija na prosuđivanje

170 Vues Download Presentation
Télécharger la présentation

Utjecaj motivacije i emocija na prosuđivanje

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. Utjecaj motivacije i emocija na prosuđivanje

  2. Utjecaj motivacije i emocija • Naši mentalni procesi su često vođeni našim željama i osjećajima – naši ciljevi i raspoloženje utječu na našu prosudbu. • Do kraja 80-tih sumnjalo se u to, preferiralo se objašnjavanje kognicije isključivo mehanizmima procesiranja informacija. • Kasnija istraživanja otklonila su ove sumnje i danas se uglavnom svi slažu da motivacija i emocije mogu utjecati i zaista utječu na socijalno prosuđivanje (npr. Gollwitzer i Moskowitz, 1996; Forgas, 1995; Kruglanski, 1996; Kunda, 1990).

  3. Utjecaj motivacije i emocija • Motivacija i emocije utječu na našu prosudbu tako što utječu na kognitivne procese koje koristimo da bismo došli do prosudbe: • koje sheme, uvjerenja i pravila ćemo koristiti – veća je vjerojatnost da ćemo primijeniti one koji su kongruentni našim ciljevima i raspoloženju • način procesiranja informacija – određuju hoćemo li se osloniti na prečace pri zaključivanju ili na elaborirano, sistematsko zaključivanje

  4. Motivacija USMJERAVAJUĆI CILJEVI = želja da dođemo do određenog zaključka • čine nas podložnima pristranostima u prosuđivanju Iako nam se ovo čini samo po sebi razumljivo, to je bilo predmet velike kontroverzije među socijalnim psiholozima. • ako se isti rezultat može objasniti motivacijom i kognitivnim mehanizmima, koje objašnjenje je bolje? • kognitivno (prema načelu parsimonije)!

  5. 2 faze istraživanja • ranija istraživanja - osmišljavanje istraživačkih paradigmi kojima se može pokazati nezavisan utjecaj motivacije na prosudbu • do 1990. istraživači su uspjeli pronaći nezavisne dokaze za utjecaj motivacije na prosudbu i započeli s istraživanjem mehanizama u osnovi ovih procesa

  6. Dokazivanje utjecaja motivacije Kako isključiti iskustvo i ispitati samo djelovanje motivacije? • Ako smo motivirani, hoćemo li pristrano prosuđivati osobu o kojoj ništa ne znamo (nemamo ranije iskustvo koje utječe na naša očekivanja i pristranu kogniciju)? • Kako se osobu može motivirati da ima određena uvjerenja o potpunom strancu? • ZAVISNOST ZBOG ISHODA (outcome dependency) = kada ovisimo o drugoj osobi da bismo postigli neki važan cilj (partner za izlazak, partner u rješavanju zadatka, član tima i sl.)

  7. Dokazivanje utjecaja motivacije • Berscheid i sur. (1976) • činjenica da su ispitanici u ovakvim istraživanjima osobu za koju su željeli da im se svidi i da je poštuju procijenili pozitivnije i kompetentnije pruža snažan dokaz za ulogu motivacije u procjenjivanju Dva daljnja smjera istraživanja uspjela su ukazati na ulogu motivacije čak i prilikom prosudbe sebe.

  8. Dokazivanje utjecaja motivacije Ključna uloga fiziološkog uzbuđenja • ponašanje suprotno stavu • teorija kognitivne disonance • kasnija promjena stava u skladu s ponašanjem rezultat je motivacije za samoopravdanjem • Daryl Bem – teorija samopercepcije – o stavovima zaključujemo iz ponašanja • ako sam učinio nešto, zaključujem da su moji stavovi u skladu s tim ponašanjem, nema potreba za uključivanjem motivacije za očuvanjem slike o sebi

  9. Dokazivanje utjecaja motivacije • debatu su razriješila istraživanja Zanna, Cooper i suradnika • prema SP, zaključivanje o stavu iz ponašanja je čisto kognitivno, smireno, racionalno • prema TKD, ponašanje suprotno stavu dovodi nas u stanje neugodne uznemirenosti; kako bismo smanjili tu uznemirenost, mijenjamo stav u skladu s ponašanjem

  10. Dokazivanje utjecaja motivacije • da bi ljudi bili motivirani smanjiti disonancom, potrebno je istovremeno postojanje dva faktora 1. pobuđenosti (uznemirenosti) i 2. tumačenja koje tu uznemirenost veže uz prethodno ponašanje • ako eliminiramo pobuđenost, ljudi neće zaključiti da su uznemireni; • ako im pružimo alternativno objašnjenje za pobuđenost, neće je pripisati svom prethodnom ponašanju

  11. Dokazivanje utjecaja motivacije • Zanna i Cooper, 1974. – ponašanje suprotno stavu • pilula (placebo), K grupa i 2 E grupe (pilula će ih uzbuditi ili pilula će ih smiriti) • da bi došlo do promjene stava potrebno je uznemirenost pripisati prethodnom ponašanju – promjena stava je potaknuta motivacijom • Pyszczynski i Greenberg, 1987. -ista paradigma primijenjena je i za objašnjenje atribucije u vlastitu korist

  12. Dokazivanje utjecaja motivacije Samoafirmacija • paradigma kognitivne disonance poslužila je za još jedan način dokazivanja utjecaja motivacije – mijenjanje stavova potaknuto je željom za afirmiranjem sebe kao osobe koja vrijedi (Steele, 1988) • Steele i suradnici pokazali su da neće doći do promjene stavova nakon ponašanja suprotnog stavu ako osoba ima priliku afirmirati druge vrijedne aspekte svog pojma o sebi • Fein i Spencer (1997) – negativno vrednovanje pripadnika skupina prema kojima postoje predrasude izgubilo se kad su osobe svoju potrebu za samoafirmacijom mogle zadovoljiti na druge načine

  13. Motivacija Ove dvije nezavisne linije istraživanja ukazale su da motivacija igra značajnu ulogu u promjeni stavova kad se ponašamo suprotno stavu. Kad ih se promatra zajedno s istraživanjima zavisnosti zbog ishoda, dokazi za utjecaj motivacije na zaključivanje djeluju prilično uvjerljivo. Stoga su mnogi istraživači prestali sumnjati u utjecaj motivacije na prosudbu i okrenuli se traženju odgovora na pitanje: • Na koji način motivacija utječe na rezoniranje?

  14. Mehanizmi motiviranog zaključivanja • ne možemo doći do određenog zaključka samo zato što to želimo – moramo za njega naći opravdanje • motivacija nas čini pristranima u zaključivanju, ali nas ne čini slijepima za realitet! • tražimo dokaze i zaključujemo na temelju njih • pristrano pretraživanje memorije Sanitioso i sur, 1990. – ipak nas realitet ograničava u stupnju pristranog zaključivanja • pristrane kauzalne teorije – vlastiti atributi smatraju se boljim prediktorom željenog zaključka nego tuđi atributi (Kunda, 1987; Dunning i sur., 1991)

  15. Mehanizmi motiviranog zaključivanja • motivacija utječe i na pravila koja koristimo u zaključivanju • na temelju pristranog uzorka Doosje i sur, 1995. – veliki uzorak ograničava našu pristranost; mali uzorak dovoljan za zaključak koji želimo, ali nedovoljan za suprotan zaključak • spuriozna korelacija Schaller, 1992. – o motivaciji ovisi hoćemo li povjerovati u spurioznu korelaciju kao dokaz povezanosti ili ćemo je ići preispitivati • korištenje prikladne heuristike

  16. Mehanizmi motiviranog zaključivanja • motivacija utječe na količinu truda koji uložimo da bismo došli do zaključka - ista metodologija smatra se nevaljanom ako vodi do neželjenih zaključaka - više truda se ulaže u analizu suprotnih argumenata => kad je dokaz nepoželjan, ulaže se mnogo veći trud kako bi ga se osporilo

  17. Motivacija i kognicija • danas se više ne govori o “čistoj” kogniciji i motiviranom rezoniranju, nego je opće prihvaćeno uvjerenje da motivacija ima značajnu ulogu u čovjekovom rezoniranju • Je li to što motivacija utječe na zaključivanje dobro ili loše? • pozitivna iluzija/nerealistični optimizam – adaptivno! • pozitivna iluzija o drugoj osobi – adaptivno! • svakako treba imati na umu i moguće ozbiljne negativne posljedice!!! • Pozitivna iluzija je dobra za općeniti način gledanja na sebe i svijet oko sebe, ali nije kao osnova za donošenje važnih odluka – tu treba biti što je moguće više objektivan i racionalan!

  18. Motivacija CILJ – TOČNOST = kad smo motivirani doći do najtočnijeg mogućeg zaključka, ma kakav on bio • postoji mnogo dokaza da takav cilj navodi ljude da: • ulože veći trud u zaključivanje • pokušavaju koristiti najbolje strategije rezoniranja (sistematsko elaboriranje informacija) • to ne znači da će doći i do boljih zaključaka! => mogu se koristiti i slabijim strategijama koje pogrešno smatraju boljima

  19. Motivacija U kojim uvjetima će koji motivacijski cilj usmjeravati našu kogniciju?

  20. Koncept samoregulacije • samoregulacija = način na koji ljudi kontroliraju i usmjeravaju vlastito ponašanje • za proces samoregulacije kognicije su očito vrlo važne • ljudi usmjeravaju vlastito ponašanje definiranjem situacije u kojoj su se našli i razvijanjem odgovarajućih planova akcije i strategija za ostvarenje cilja kojeg u toj situaciji žele ostvariti

  21. Model faza akcije u samoregulaciji ponašanja • U izboru i kreiranju situacija u kojima je moguće ostvariti osobne ciljeve Gollwitzer razlikuje dva procesa: • motivacijski proces uključuje razmišljanje o poticajima i očekivanjima. Proces motivacije završava kad osoba donese odluku, dakle izabere između mogućih ciljeva. • voljni proces uključuje razmatranje kada i kako djelovati i planiranje odgovarajućeg ponašanja

  22. Model faza akcije u samoregulaciji ponašanja • u ispitivanjima ova dva procesa pokazalo se da su njihove karakteristike bitno drugačije i da sam proces u kojem se osoba nalazi utječe na različito procesiranje informacija • Gollwitzer (1999) razmatra karakteristike “orijentacije na razmatranje” (otvorenost i prijemčivost za sve vrste informacija) za razliku od “orijentacije na provedbu”(fokusirana i selektivna kognitivna orijentacija)

  23. Model faza akcije u samoregulaciji ponašanja Tijekom procesa razmatranja ciljeva ljudi su: • otvoreni za sve dostupne informacije • usmjereni na informacije o poželjnosti i ostvarivosti ciljeva • točni u analizi informacija o ostvarivosti • nepristrani u analizi informacija o poželjnosti Kognitivna orijentacija na razmatranje uključuje realistični pogled na svijet, reducira pozitivne iluzije i služi kao motiv za točnošću kad ljudi trebaju sami sebe evaluirati. Ona, međutim, otežava započinjanje akcije i smanjuje ustrajnost u konfliktnim situacijama.

  24. Model faza akcije u samoregulaciji ponašanja Tijekom procesa planiranja provedbe ljudi su: • zatvoreni za sve dostupne informacije • usmjereni na informacije o mogućnostima provedbe ciljeva • pretjerano pozitivni u analizi informacija o ostvarivosti • pristrani u analizi informacija o poželjnosti Kognitivna orijentacija na provedbu pogoduje pojavi pozitivnih iluzija i služi kao motiv za samouzdizanjem kad ljudi trebaju sami sebe evaluirati. Ona pomaže izravnom započinjanju akcije i jača ustrajnost u konfliktnim situacijama.